Poražavajući rezultati testiranja đaka: Za probleme znamo 30 godina, ali ne i kako da ih promenimo
Đaci iz Srbije pokazali su manju funkcionalnu pismenost od proseka vršnjaka na PISA testiranju 2022. godine koje je obuhvatilo 80 zemalja.
Foto: Pixabay
To više nije iznenađenje, jer su rezultati slični u poslednjih 10 godina. Slovenija i Hrvatska su, kada je reč o regionu, bolje. Gore od Srbije su Severna Makedonija i Crna Gora.
Istraživanje je pokazalo da je najmanje učenika koji ne dostižu nivo funkcionalne pismenosti među gimnazijalcima – takvih je oko 16 odsto iz matematike i 11 odsto iz čitanja. Slede četvorogodišnje stručne škole (od 38 do 72 odsto iz matematike i od 24 do 64 odsto iz čitanja) i, konačno, tu su trogodišnje stručne škole u kojima u proseku između 79 i čak 95 odsto dece ne dostiže ni osnovni nivo pismenosti u oba pomenuta domena.
Aleksandar Markov iz Foruma beogradskih gimnazija kaže za N1 da PISA istraživanja rade ozbiljni ljudi i da možemo verovati rezultatima.
"PISA testiranje radi se u čitavom svetu i na to istraživanje treba da gledamo kao na priliku da markiramo probleme i da radimo na popravljanju. Ali problem je što mi ne radimo na tome. Suštinski se, od 2002. godine, otkad smo uključeni, nije ništa promenilo. Ubeđen sam da ćemo isto ovo pričati i kada bude završen i sledeći ciklus testiranja. Da, ovo su apsolutno trendovi i pojave koji su karakteristični za srpske škole", navodi Markov.
Bivši ministar prosvete Srđan Verbić kaže da ne treba da budemo iznenađeni ili na neki način razočarani.
"Prvo, ne treba da imamo nerealna očekivanja od našeg obrazovnog sistema. Po bruto domaćem proizvodu smo na 76. mestu. Kako onda možemo da kažemo da je 40. mesto u obrazovanju loše? Nije. Loše je to što ništa nismo uradili 20 godina, ali ima i dobrih stvari. Ima dosta toga čime bismo mogli da se pohvalimo. Pravednost našeg sistema nije ništa lošija, atmosfera u školi, bez obzira na to koliko ima nasilja, ono nije lošije nego što je na drugim mestima", kaže Verbić.
Markov navodi da je Srbija za 16 godina promenila sedam ministara prosvete, što pokazuje da nam nedostaje kontinuitet.
"Svaki novi ministar dođe sa novom idejom. Možda su mogli da promene nešto, ali problem je što im je vek trajanja bio kratak. Ni četiri godine nisu dovoljne da se nešto promeni. Zato se rade strategije na deset godina. Prvo kao društvo treba da vidimo kakvog učenika želimo, kakvu školu i šta želimo da postignemo sa svršenim srednjoškolcima. Da li da ih šaljemo u privredu, da se zapošljavaju kroz dualno obrazovanje ili želimo da povećamo broj fakultetski obrazovnih ljudi", navodi on.
Kako dodaje, ideja prethodne strategije je bila da se poveća broj gimnazijalaca, odnosno budućih studenata.
"Gimnazije smo poveli ka stručnim školama, ispalo je da imamo mnogo talentovane dece, uveli smo IT odeljenja, biološko-hemijska, istorijska... Ispostavilo se da smo užasno talentovana nacija. Ali, kada sednemo i uporedimo se sa drugima, to ne bude baš tako", ističe.
Markov dodaje da su nastavnici pod strahovitim pritiscima i od strane roditelja i od ljudi iz lokalnih zajednica.
"Prosečno, učenika koji ponavljaju je osam odsto, kod nas tek preko jedan odsto učenika ponavlja razred. Velika je propusnost učenika koji ne postignu predviđene rezultate, i tako ulazimo u začaran krug, jer oni ne mogu ni na narednom koraku da pokažu neke rezultate. Tu često imamo ozbiljan problem. Stalno se vraćamo na početak“, ističe sagovornik N1.
Bivši ministar kaže da je PISA test kao lekarski nalaz – pokaže šta ne valja.
"Postoje preporuke šta treba da se uradi. Samo je pitanje da li u konkretnoj zemlji može da se uradi. Prvo, da li imamo ljudski kapacitet, da li imamo političke volje, novca, da li nastavnički kadar može da iznese takvu promenu. Treba da napravimo naš način kako da se to uradi. Mnoge od tih stvari znamo već 30 godina, ali ne umemo ili ne znamo da ih promenimo. Uvek ima stvari koje su relativno jednostavne i u ovom trenutku mnogo znače. U ovom PISA testu vidimo da naši učenici imaju ozbiljan problem sa mobilnim telefonima. Ovde 40 odsto kaže da ne sluša nastavnike i provodi vreme na mobilnom telefonu. Ako nismo u stanju da izvedemo veliku promenu, hajde bar da sklonimo telefone dok traje čas", kaže Verbić.
Predsednik Foruma beogradskih gimnazija mišljenja je da su nastavnici i škola ostali u šezdesetim i sedamdesetim godinama.
"Ostali smo na tom nivou da nastavnik predaje gradivo, dok učenici danas zahtevaju nešto drugačiji pristup. Za to nastavnika treba edukovati. Drugi problem je negativna selekcija, problem što u nastavi sve više nedostaje kvalitetnih nastavnika. Taj problem će postati sve izraženiji jer mladi ne vide svoju budućnost u prosveti", ističe on.
Verbić dodaje da PISA test ima jedan interesantnan nalaz.
"Pitali su direktore škola da li im nedostaje kadar. Mnoge zemlje su rekle naravno da im nedostaje, a mi smo na dnu te lestvice, jer naši direktori kažu ne, kod nas je sve u redu, nemamo nikakvih problema sa kadrom. To nam govori da direktori škola nisu kompetentni, neće da kažu da imaju problem. Više su poricali jedino direktori u Bugarskoj", objašnjava on.
Prema mišljenju bivšeg ministra, roditelji se raspravljaju o tome da li njihovo dete zna dovoljno dobro za neku ocenu, ali njima tu nije mesto.
"Pogotovo ne da se mešaju, na taj način da to bude neka vrsta nasilja, pretnje, neprijatni razgovori. To evidentno jeste problem, roditelji bi trebalo što manje da prilaze školi", ističe Verbić.
Markov navodi da svi mi treba da vidimo šta hoćemo, gde nam je i na kom mestu škola.
"Postajemo sve svesniji kao društvo da škola nije nikakva garancija da će dete, odnosno svršeni student, moći da se zaposli bez problema, da će moći da ostane u ovoj državi da živi normalno. Deca se od malena uče da 'hvataju krivine'. Njihova motivacija je jako niska, i svi smo odgovorni za to – i roditelji, i nastavnici, i naravno, oni koji su kompetentni da o tome odlučuju", poručuje Markov.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
VIDEO: Tuča u Ćacilendu, policija intervenisala
03.11.2025.•
0
U "Ćacilendu" je večeras došlo do incidenta, zbog kojeg je intervenisala policija.
Trener Radničkog Mladen Žižović preminuo tokom utakmice u Lučanima
03.11.2025.•
0
Trener Radničkog 1923, Mladen Žižović, preminuo je tokom utakmice u Lučanima.
VIDEO: Situacija večeras mirna između dva skupa kod Skupštine, iz Ćacilenda povremeno trešti muzika
03.11.2025.•
0
Građani i studenti i večeras su okupljeni na raskrsnici Takovske ulice i Bulevara kralja Aleksandra u centru Beograda, u znak podrške Dijani Hrki, koja štrajkuje glađu.
Kamioni na Batrovcima i Šidu čekaju pet sati
03.11.2025.•
0
Putevi Srbije saopštili su da automobili, na graničnim prelazima, prolaze bez zadržavanja dok kamioni čekaju od tri do pet sati da izađu iz Srbije.
Švedska obustavlja podršku delu državnih institucija u Srbiji: "Razvoj u Srbiji ide u pogrešnom pravcu"
03.11.2025.•
0
Švedska je odlučila da obustavi deo finansijske pomoći državnim institucijama Srbije i da sredstva preusmeri na jačanje civilnog društva, zbog, kako navode, pogoršanja stanja vladavine prava, korupcije i slobode medija.
Komitet pravnika: MUP kamp ispred parlamenta opisuje kao legalan, a trebalo je da odbaci prijavu tog skupa
03.11.2025.•
2
Komitet pravnika za ljudska prava poziva MUP da hitno spreči dalju zloupotrebu prava na slobodu okupljanja u Pionirskom parku i na javnoj površini ispred Narodne skupštine, Predsedništva Srbije i Skupštine Beograda.
Vujošević: KSS treba da reaguje zbog hapšenja Štimca
03.11.2025.•
3
Proslavljeni košarkaški trener Duško Vujošević izjavio je da hapšenje bivšeg košarkaškog reprezentativca Vladimira Štimca predstavlja nastavak represije vlasti prema građanima koji se bore za pravdu i normalnu Srbiju.
Dijana Hrka odgovorila Vučeviću: Slagao me je da će krivci biti u zatvoru
03.11.2025.•
3
Dijana Hrka, koja štrajkuje glađu ispred Skupštine Srbije, kaže da ju je predsednik SNS i bivši premijer Miloš Vučević slagao jer joj je obećao da će odgovorni za smrt njenog sina i još petnaest ljudi biti kažnjeni.
Advokat: Štimcu ponovo određeno policijsko zadržavanje
03.11.2025.•
1
Advokat Nikola Lakić saopštio je da je bivšem košarkašu Vladimiru Štimcu ponovo određeno 24-časovno policijsko zadržavanje, iako je prethodno sud bio usvojio žalbu odbrane.
Marko Kričak legitimisao novinara Danasa: "Snimao postupanje policije, pa da vidimo"
03.11.2025.•
5
Komandir Jedinice za obezbeđenje (JZO) Marko Kričak legitimisao je novinara Danas Vojina Radovanovića, u Beogradu, u noći kada je došlo do incidenata kod Ćacilenda.
Preminuo dramaturg i teatrolog Radomir Putnik
03.11.2025.•
0
Nekadašnji direktor Drame Narodnog pozorišta u Beogradu, dramaturg i teatrolog Radomir Putnik preminuo je u 79. godini, objavio je taj teatar.
Vladimir Štimac prebačen iz pritvora u Urgentni centar, očekuje se da će kasnije biti pušten na slobodu
03.11.2025.•
3
Advokat Nikola Lakić saopštio je da je Vladimir Štimac prebačen iz policijskog pritvora u Urgentni centar zbog primanja redovne terapije.
Šta sadrži paket proširenja EU: Pohvale za Crnu Goru i Albaniju, oštre reči za Srbiju
03.11.2025.•
13
Ovogodišnji paket proširenja sadržaće pohvale za Crnu Goru i Albaniju, reči ohrabrenja za Ukrajinu i Moldaviju i mnogo manje entuzijazma kada je reč o BiH, Severnoj Makedoniji a, posebno, Srbiji.
Struka traži povlačenje predloga leks specijalisa za Generalštab
03.11.2025.•
4
Grupa institucija, profesionalnih asocijacija, organizacija i pojedinaca traži da se iz skupštinske procedura povuče leks specijalis za Generalštab u Beogradu.
VIDEO Ekološki ustanak: Naprednjaci Dijani Hrki puštali pesmu "pošla majka da potraži sina"
03.11.2025.•
33
Odbornici opozicije u Skupštini opštine Palilula najoštrije su osudili "sramno i nečovečno ponašanje zaposlenih u opštini" koji su Dijani Hrki uputili pesmu "pošla majka da potraži sina".
Trampov zet preko leks specijalisa lakše do lokacije Generalštaba: Šta tačno piše u 11 članova zakona
03.11.2025.•
15
Projekat stambeno-poslovnog kompleksa koji kompanija Džareda Kušnera namerava da izgradi na mestu Generalštaba, u predloženom leks specijalisu, proglašen je za projekat od značaja za Republiku Srbiju.
Sa sastanka MMF-a i vlasti Srbije: Ograničenje trgovačkih marži se ukida do marta
03.11.2025.•
1
MMF i vlasti Srbije postigli su sporazum na nivou misije o drugoj reviziji aranžmana poznatog kao Instrument za koordinaciju politika.
Dijana Hrka: Nastavljam štrajk glađu, ne odustajem, znam zašto sam tu
03.11.2025.•
7
Dijana Hrka, majka Stefana Hrke koji je poginuo u padu nadstrešnice u Novom Sadu, rekla je jutros da nije uplašena, da nastavlja štrajk glađu kod Skupštine Srbije, i da zna zašto je tu gde je.
Tužilaštvo o Štimcu: Prozivao policiju, podstrekivao na nasilje i pozivao na promenu ustavnog uređenja
03.11.2025.•
23
Više javno tužilaštvo u Beogradu oglasilo se u vezi sa hapšenjem nekadašnjeg košarkaškog reprezentativca i aktiviste Vladimira Štimca sinoć u Beogradu.
Od početka godine 48 motociklista poginulo na putevima Srbije
03.11.2025.•
0
Od početka godine do oktobra na putevima Srbije poginulo je 46 motociklista i dvojica mopedista.
Komentari 24
Sanja
Knjazevcanka
Ddd
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar