
Srbija i dalje skladišti nuklearni otpad: Kakav tačno i gde?
Iako u našoj zemlji još važi moratorijum na nuklearne elektrane, u Srbiji se skladišti radioaktivni otpad.

Foto: Pixabay
To nije nuklearni otpad iz Francuske ili bilo koje druge zemlje koji potiče iz elektrana, već se radi o onome koji dolazi iz naučno-istraživačkih, medicinskih i sličnih izvora, kažu sagovornici N1.
Gde je sada nuklearno gorivo iz istraživačkog reaktora u Vinči?
Govoreći o razlici između ukidanja moratorijuma na nuklearne elektrane i uvoza nuklearnog otpada o kome se pričalo posle potpisivanja Memoranduma o saradnji u oblasti nuklearne energije sa Francuskom, profesor Fizičkog fakulteta u Beogradu Ivan Videnović kaže da se radi o suštinski različitim i neuporedivim pravnim normama.
"To je kao da poredite, na primer, zabranu ubistva, sa ukidanjem zabrane letenja, vožnje automobila ili povećanjem maksimalne dozvoljene brzine na auto-putu na 130 km/h. Jedno je, dakle, bazična civilizacijska pravna norma, a drugo je ukidanje suvišnih i prevaziđenih restrikcija, uvedenih u trenutku kada je u javnosti vladao strah zbog jednog imanentnog katastrofalnog događaja kakav je bio Černobilj", kaže Videnović za N1.
Taj moratorijum, odnosno Zakon o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana, donet je na saveznom nivou i od svih novih država nastalih raspadom Jugoslavije, jedino ga je Srbija transponovala u svoj pravni sistem.
Videnović navodi da ukidanje Zakona o zabrani izgradnje nuklearnih elektrana ne znači nužno da će Srbija graditi nuklearku, "kao što vas niko ne tera da letite avionom ili vozite brzo ako ne želite". On navodi da potreba za nuklearnom energijom jeste nešto što treba da bude predmet stručne i javne rasprave.
"S druge strane, zabrana uvoza radioktivnog otpada inostranog porekla je ključna norma i kao takva, jedan od uvodnih članova Zakona o zaštiti od jonizujućih zračenja i nuklearnoj sigurnosti. Ukidanje te zabrane, u situaciji kada Srbija nema ni prostrojenje za preradu, ni trajno odlagalište radioktivnog otpada, bio bi jasan znak da neko ima nečasne namere", poručuje Videnović.
Kakav otpad se skladišti u Srbiji?
Nuklearnim otpadom u Srbiji rukovodi Javno preduzeće "Nuklearni objekti Srbije".
Radiokativni otpad (RAO) klasifikuje se kao visoko, srednje i niskoaktivan. Najopasniji je visokoaktivni otpad, a njega čini istrošeno gorivo nuklearnih reaktora.
"Ovakvog otpada nema više u Srbiji. On je iz istraživačkog reaktora u Vinči transportovan 2010. godine u zemlju porekla, Rusku Federaciju, gde se trajno odlaže. U Srbiji danas imamo samo generisanje i skladištenje srednje i niskoaktivnog otpada koji nastaje u uobičajenoj upotrebi radioaktivnih materija u medicini i industriji", navodi Videnović.
Da ovakavog otpada u Srbiji nema potvrđuje za portal N1 i konsultant direktora Direktorata za radijacionu i nuklearnu sigurnost i bezbednost Srbije Đorđe Lazarević. On kaže da je prepakivanje iskorišćenog nuklearnog goriva na istraživačkom nuklearnom reaktoru u Vinči, bila veoma složena operacija.
"Sledio je utovar u specijalne čelične kontejnere i na kraju odnošenje u zemlju porekla (Rusiju). Ukupno oko 250 buradi od po 220 litara. U tim buradima je uglavnom bila sabijena kontaminirana HTZ oprema (nazuvci, zaštitna odela, rukavice, itd) koja je korišćena da zaštiti operatore koji su izvodili te operacije", navodi Lazarević.
Da je sve u vezi sa nukleranom energijom globalno pitanje, svedoči i podatak da je otpad napustio Srbiju zahvaljujući dogovoru Rusije i Sjedinjenih Američkih Država. Okidač za razgovor i dogovor dve super sile bio je pre svega strah SAD posle nezapamćenog terorističkog napada na kule bliznakinje u Njujorku 2001. godine.
"Postojao je snažan interes međunarodne zajednice, oličene u Međunarodnoj agenciji za atomsku energiju (IAEA), a pre svega SAD, da se istrošeno gorivo iz raznih istraživačkih reaktora građenih u 20. veku i na Istoku i na Zapadu, vrati u zemlje porekla i tamo stavi pod jedinstvenu i efikasnu kontrolu. To se poklopilo i sa interesima Srbije da se istrošeno gorivo odnosno visokoaktivni otpad izmesti iz Vinče 2010. godine", ističe Videnović.
Lazarević, koji je doktorirao na modulu Nuklearna, medicinska i ekološka tehnika u okviru ETF u Beogradu, kaže da u ovom trenutku postoje operacije koje su vezane za održavanje sistema, što podrazumeva zamenu filtera kojima se prečišćava voda, kao i filtera na jedinicama u ventilacionom sistemu koji izvlači vazduh i izbacuje ga kroz dimnjak.
"Za te potrebe normalnog održavanja na ovom reaktoru napuni se otprilike jedno bure od 220 litara i zameni jedan filter godišnje", navodi Lazarević.
On kaže da postoje i druge aktivnosti koje generišu radioaktivni otpad, poput čišćenja pogona, koji se radi zajedno sa kolegama iz Švedske i Engleske.
Kako kaže, u planu je da se radijum iz tzv. radijumskog bunkera u Vinči upakuje u metalne kapsule, da se te kapsule zavare i potom smeste u odgovarajuću zaštitu.
"Trenutno se u zemlji pored otpada iz normalnog održavanja reaktora, povremeno preuzimaju zamenjeni radioaktivni industrijski izvori radi uskladištenja. Radi se o radioaktivnim izvorima iz železara, na mestima gde se radi flotacija rude, meri gustina i slično, koji po pravilu nisu velikog intenziteta. Kad im opadne aktivnost na nivo kada ne mogu da služe svrsi, otpisuju se, postaju radioaktivni otpad i predaju se na uskladištenje, i to je na nivou od par izvora godišnje", navodi Lazarević.
Među otpadom i meci sa osiromašenim uranijumom
Lazarević navodi otpad koji dolazi iz industrije ispitivanja varova kojima je kratko vreme poluraspada, zbog čega se tretiraju kao radioaktivni otpad svega tek nekoliko godina, zatim povremeno demontiranje po nekog preostalog radioaktivnog gromobrana. Tu su i rendgen uređaji koji sami pri svojim raspadima emituju niskoenergetsko x zračenje kao plutonijum (238Pu).
"Po pravilu se koriste oko 10 godina, a onda se predaju na skladištenje kao RAO. Ovakvi izvori se predaju jednom u nekoliko godina, dok se oko dva puta godišnje predaju neutronski izvori sa univerziteta ili od drugih korisnika kojima više nisu potrebni. To su obično praškasti materijali koji sadrže torijum, uranijum ili neka njihova jedinjenja", navodi sagovornik portala N1.
Lazarević kaže da pored nuklearnog materijala, u otpad ulaze i ostaci čišćenja prostorija gde su bili ovi materijali, kao i otpad iz procesa čišćenje terena na jugu Srbije gde je izvađeno više stotina metaka od osiromašenog uranijuma i prepakovana zemlja koja je imala više uranijuma od onoga što je dozvoljeno po kriterijuma sa aspekta zaštite ljudi i životne sredine.
Ceo tekst N1 o nuklearnom otpadu u Srbiji čitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Instagram spoljna politika Srbije: "Danas na putu ka EU, sutra u Moskvi, a preksutra kod brata Sija u Kini"
04.09.2025.•
0
Vlast u Srbiji je izgubila strateški kompas kada je reč o ciljevima spoljne politike i članstvu u EU, jer ne može se pozivati na dijalog i istovremeno voditi "pendrek politika".
Maskirani napadači bejzbol palicama i drškom pištolja tukli ratne veterane u kafiću u Beogradu
04.09.2025.•
0
Desetorica maskiranih napadača i kafiću na Savskom vencu pretukla su vlasnika jednog lokala i četvoricu njihovih gostiju, ratnih veterana koji podržavaju studente u blokadi i građane.
Tri medalje učenika iz Srbije na Evropskoj juniorskoj olimpijadi iz informatike
03.09.2025.•
2
Na devetoj Evropskoj juniorskoj informatičkoj olimpijadi (European Junior Olympiad in Informatics – EJOI) učenici iz Srbije osvojili su tri bronzane medalje.
DNEVNI KVIZ: Danas nagrađujemo!
03.09.2025.•
8
Novi 021.rs dnevni kviz je pred vama. Ovog puta tu je i nagrada.
Na Batrovcima kamioni čekaju sedam sati
03.09.2025.•
0
Auto moto savez Srbije (AMSS) upozorio je vozače da zbog kiše prilagode vožnju stanju na putevima.
Imenovana v.d. direktora OŠ "Pavle Savić" odbila tu dužnost
03.09.2025.•
0
Kolektiv Osnovne škole "Pavle Savić" u Mirijevu, u kojoj još nije počela nova školska godina zbog smene dosadašnjeg direktora, ponudio je kompromisna rešenja Ministarstvu prosvete.
VIDEO Nevreme pogodilo više mesta u Srbiji: U Kragujevcu poplavljene ulice
03.09.2025.•
1
Nevreme sa pljuskom, olujnim vetrom i gradom pogodilo je posle podne više gradova u Srbiji, među kojima su Kragujeavc, Ub i Valjevo.
Broj građana na skupovima: "Procene MUP-a postale predmet viceva, tužno na šta je sveden direktor policije"
03.09.2025.•
9
Prvog septembra, širom Srbije održani su protestni i komemorativni skupovi povodom deset meseci od pada nastrešnice na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
Šabić: Pokušaj zasedanja Skupštine Zaječara je ignorisanje sudske odluke
03.09.2025.•
0
Advokat Rodoljub Šabić ocenio je pokušaj održavanja sednice Skupštine Zaječara kao kršenja zakona i rekao da to znači da "nelegalna lokalna vlast ignoriše odluku suda".
Vlada Srbije na osnovu šturih objašnjenja ove godine donela 117 rešenja o upotrebi budžetske rezerve
03.09.2025.•
0
Vlada Srbije je od početka godine donela 117 rešenja o upotrebi budžetske rezerve, uglavnom na osnovu šturih i nepotpunih informacija zašto je tako nešto bilo potrebno, preneo je Forbs Srbija.
DRI: Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja bez sistema informacione bezbednosti
03.09.2025.•
0
Centralni registar obaveznog socijalnog osiguranja (CROSO) nije organizaciono ni kadrovski uspostavio upravljanje informacionom bezbednošću, saopštila je Državna revizorska institucija (DRI).
Zaječar: Predsedavajući odložio sednicu Skupštine grada do daljeg
03.09.2025.•
2
Vladajuća koalicija Srpske napredne stranke u Zaječaru nije odustala od organizovanja druge sednice Skupštine grada, iako je sud doneo odluku o poništenju konstitutivne sednice.
Dosadašnja dekanka Medicinskog fakulteta u Beogradu: Moja smena je nezakonita
03.09.2025.•
0
Dosadašnja dekanka Medicinskog fakulteta u Beogradu Tatjana Simić izjavila je da je "njena smena sa te pozicije nezakonita i rezultat višemesečnih aktivnosti Etičkog odbora protiv nje".
Vučić: Do decembra 2026. predstavljamo leteće automobile u Srbiji, a smejali su mi se
03.09.2025.•
57
Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da je danas u Pekingu imao mnogo važnih bilateralnih susreta sa više od 10 svetskih lidera, kao i sa velikim kineskim kompanijama zainteresovanim za ulaganja u Srbiju.
Uživo u programu priznao da bez dozvole prisluškuje građane - i nikom ništa
03.09.2025.•
12
Javno priznanje člana Glavnog odbora Srpske napredne stranke Siniše Vučinića da neovlašćeno prisluškuje građane, nije proizvelo nikakvu reakciju nadležnih.
eRecept od januara 2026. i u privatnom zdravstvu
03.09.2025.•
0
Pošta Srbije potpisala je ugovor sa kompanijama "Nites" i "Medit", kojim se uspostavlja usluga E-recept u privatnom zdravstvu, na isti način kao u državnom, a treba da počne od 1. januara 2026.
Brnabić: Vučiću nisu važni vlast i moć, njega ne zanima novac, već da građani ostvare svoje snove
03.09.2025.•
71
Predsednica Skupštine Ana Brnabić kazala je da će Aleksandar Vučić raspisati izbore kada to bude bilo u skladu sa nacionalnim interesima i to neće imati veze sa rezultatima istraživanja javnog mnjenja o rejtinzima.
Uskoro nam stiže poskupljenje struje i niži prag za crvenu zonu: Koga će to najviše pogoditi
03.09.2025.•
33
Jesen donosi novo poskupljenje struje - od 1. oktobra cena električne energije biće viša za 6,6 odsto.
Saradnik Darka Šarića uhapšen u Holandiji zbog šverca kokaina: Biće izručen Srbiji
03.09.2025.•
6
Srpski državljanin N. D. (45) uhapšen je u Holandiji u saradnji srpske policije, policije Holandije i Evropola.
Vučević pozvao na "sabore" SNS u nedelju: Pomerili smo jer je dan ranije blokaderski prajd
03.09.2025.•
23
Predsednik SNS Miloš Vučević pozvao je građane da dođu u nedelju, 7. septembra na "sabor" u oko 120 gradova Srbije protiv blokada ali i na, kako ga je nazvao, "neki vid porodičnog okupljanja".
Vozač autobusa pretukao motociklistu u Železniku
03.09.2025.•
3
Vožač autobusa uhapšen je protekle noći zbog sumnje da je pretukao motociklistu u Železniku.
Komentari 4
Ddd
zgađen
Ccc
Gde se sad tzv Eco aktivisti?
Bolje se pitaj šta rade tzv vlasti.
Fića
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar