
Profesor Baucal: Strategija odnosa prema nasilju postala je "ćuti i trpi"
Dok struka tvrdi da je nasilja u školama sve više i da je situacija alarmantna, Ministarstvo prosvete smatra da je u pitanju - percepcija.
Kakav je odnos nadležnih i društva prema nasilju u prosveti i da li zauzimamanje strategije "ćuti i trpi" škole postavlja, kako struka kaže, na "bure baruta"?
U ustanovama obrazovanja i vaspitanja zakonom je zabranjen svaki oblik nasilja. Ipak, vesti o nasilju u školama nižu se prethodnih godina, a žrtve su svi – i učenici i nastavnici.
Aleksandar Baucal, psiholog i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, kaže za Insajder da je od početka 2000-ih krenulo ozbiljno promišljanje o reformi obrazovanja, a jedna od ključnih tema postalo je – nasilje u školi.
"Od tog trenutka je podignuta svest o tome šta je sve nasilje u školi, odnosno šta je to što smo mi normalizovali u nekoj našoj tradiciji, u nekoj našoj svakodnevnoj praksi, a da to ne bi smelo da se dešava u obrazovanju", rekao je Baucal za Insajder.
On ističe da se nasilje u školama ne sme tretirati kao zaseban entitet, već kao problem koji se preliva iz društva u kome je ono legitimizovano, čak postalo i faktor koji "dovodi do uspeha". A kada se u takvom društvu incident desi, strategija odnosa prema nasilju postala je - "ćuti i trpi".
"Toliko smo otupeli da ako bi se sad desila neka situacija u kojoj se roditelji i nastavnik posvađaju oko bilo koje teme u vezi sa učenicima, da je to već postala svakodnevnica koja opterećuje i mnoge roditelje, opterećuje i mnoge nastavnike, a mi nekako zauzimamo strategiju ćuti i trpi. Trpljenje ne može biti dugoročna strategija, zato što će se incidenti uvećavati, a naše trpljenje u nekom trenutku može da nestane. Šta se onda dešava? Onda se dešava eksplozija. Na neki način zbog takvog odnosa prema nasilju i obrazovanju, u stvari svi sedimo na buretu baruta i sad je samo pitanje lutrije", rekao je Baucal.
Kao jedan od glavnih razloga za stvaranje ovakve klime, profesor vidi i u nerazumevanju i nepoverenju u "pravu svrhu obrazovnog sistema".
"Mnoga deca idu u školu, oni tamo uče neke stvari za koje ne veruju da ih pripremaju za život. Roditelji takođe, verovatno, misle da je u školi jedino važno samo da učenici dobiju dobre ocene. A ono što je suština obrazovanja, to je da učenici postanu bolji ljudi, kompetentniji ljudi. Veliki broj roditelja ne vidi da se to dešava u školi. Veliki broj nastavnika takođe ima osećaj da radi posao koji se ne ceni u društvu i oni na neki način imaju i jedan objektivan dokaz. I kada vi stavite puno ljudi da provodi vreme u nečemu u čemu niko ne vidi smisao, onda ste stvorili psihološke preduslove da ljudi postanu nervozni, agresivni, napeti i u takvim okolnostima neki mali incident, neka reč, neki pogled, vrlo lako može da bude ona tačka koja nekoga prebaci iz tog stanja neke povišene negativnosti u agresiju", objasnio je Baucal.
Nerazumevanjem, normalizovanjem nasilja i njegovom glorifikacijom u društvu, struka kaže - dolazi do eskalacije nasilja u školama.
"U poslednjih desetak godina mi ne možemo da govorimo više o tome da imamo samo utisak da ima više nasilja, nego da nasilja zaista ima više. Nažalost, to je opet odgovornost države, trebalo bi da imamo neku validnu, pouzdanu statistiku koja registruje svaki incident nasilja i onda bismo mogli da kažemo tačno koliko je to nasilja više. Iz svakodnevnih vesti vidimo da su incidenti koji se dašavaju u školi sve gori i gori i da period između tih tragičnih incidenata postaje sve kraće i kraće. To znači da ne samo da se uvećava količina nasilja u školi, nego ono postaje dramatičnije", rekao je Baucal.
Međutim, ono što struka naziva eskalacijom, iz Ministarstva prosvete smatraju percepcijom. U pisanom odgovoru Insajderu navode da se ne može govoriti, niti tvrditi da je broj nasilnih situacija u školama u drastičnom povećanju, niti se može tvrditi da se nasilne situacije vršnjačkog i drugih vrsta nasilja dešavaju jedino u školskom okruženju.
"Ono što se može tvrditi jeste činjenica da je nasilje, pa i vršnjačko, danas vidljivije u odnosu na period od pre 10, 20 godina. Razlog tome je što su građani senzibilisani za prepoznavanje svih oblika nasilja: fizičko, digitalno, seksualno, psihološko", odgovorilo je Ministarstvo prosvete u pisanom odgovoru Insajderu.
Nakon majskih tragedija u OŠ "Vladislav Ribnikar" i selima Duboni i Malom Orašju, nastala je "Majska platforma", kao društveni odgovor nasilju. Pokrenuta je zbog osećaja među stručnom zajednicom da nakon ovih tragedija nije dovoljno učinjeno.
"Treba biti pošten i reći da se ipak u prethodnom periodu nešto radilo kada je u pitanju problem nasilja u obrazovanju. Ministarstvo je menjalo zakone, protokole, uvedena je platforma Čuvam te, uvedeni su razni mehanizmi na tom delu papira, dokumenta je urađeno puno toga. Međutim, to nije dalo nikakve efekte i jedan od zaključaka Majske platforme je bilo da takva rešenja koja su administrativnai da neće rešiti problem, zato što u realnosti škole u stvari ne primenjuju te protokole. Prva strategija škole je obično ignorisanje", rekao je Baucal.
Kao odgovor na tu tvrdnju, iz Ministarstva prosvete kažu da bi zajedničko delovanje svih uključenih faktora bilo neophodno kako bi postavljenje mere dovele do rezultata.
"Da bi mere koje se realizuju u školi, pojačan vaspitni rad, društveno koristan rad i preventivne aktivnosti koje škola organizuje, dale efekte, potrebna je sinergija i zajedničko delovanje svih sistema, a posebno saradnja na relaciji škola – roditelj", navode iz Ministarstva.
Kao dugoročno rešenje za nasilje u obrazovnom sistemu Baucal smatra da je ključno da škola funkcioniše kao dobra zajednica. U Srbiji takvih primera ima, kaže on, ali da je potrebno vreme da taj sistem zaživi u svim školama.
"Škole u većini slučajeva nisu zajednice, nisu dobra zajednica. Šta znači dobra zajednica? To bi značilo kada ja odem u školu na posao kao nastavnik, da imam osećaj da sam ja povezan sa drugim nastavnicima, da imam pozitivne odnose sa upravom, pozitivne odnose sa učenicima, pozitivne odnose sa roditeljima, da smo mi zaista pripadnici neke male zajednice koja je se tu okupila da bi ove naše učenike izveli ono što se kaže na put i kako bi su oni postali kvalitetno obrazovani. Za to je potrebno neko vreme. Pitanje je šta ćemo mi da radimo u međuvremenu dok zaista prvo ne krenemo da pomažemo školama da postanu dobre zajednice i dok mnoge škole ne dođu do tog nivoa. Mi moramo imati neku vrstu rešenja šta radimo sa nasiljem u tom među periodu", rekao je Baucal.
Profesor Baucal ukazuje na to da je neophodno fokusirati se na preventivne mere više nego na represivne.
"I ako škola bude dobra zajednica, i ako se u školi dešavaju smislene i kvalitetne stvari koje angažuju učenika i nastavnika, mi smo onda stvorili zajednicu u kojoj će se nasilje i dalje dešavati, ali će se dešavati samo iz nekih individualnih faktora", dodao je Baucal.
Problemom nasilja nad nastavnicima bavila se ekipa TV serija "Male velike priče" u emisiji "Školsko zvono - Alarm za državu".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Dan Sektora za vanredne situacije MUP-a obeležan u Lapovu, na svečanosti Macut i Dačić
17.09.2025.•
0
Dan Sektora za vanredne situacije Ministarstva unutrašnjih poslova obeležen je svečano u Lapovu.
Student Cicvarić: Režim sateran u ćošak, pravi sve bizarnije poteze
17.09.2025.•
0
Student Fakulteta političkih nauka Pavle Cicvarić, komentarisao je to što je član Gradskog odbora Srpske napredne stranke Siniša Vučinić u Informeru govorio o njegovom ubistvu.
VIDEO: Skup podrške studentu Jovičiću i u Kragujevcu
17.09.2025.•
0
Večeras se na trgu Vojvode Radomira Putnika u Kragujevcu održava skup podrške pritvorenom studentu Bogdanu Jovičiću.
Novi komandant Nacionalne garde Ohaja u poseti Srbiji, prisustvovaće i Vojnoj paradi
17.09.2025.•
0
Novi komandant Nacionalne garde Ohaja, brigadni general Metju Vudraf, boravi u svojoj prvoj zvaničnoj poseti Republici Srbiji.
Režim spreman na sve: Umesto dijaloga - represija i nasilje
17.09.2025.•
0
Septembar nije doneo očekivani talas protesta, ali represija režima pokazuje da se energija pobune ne gasi. Upotreba zabranjenih sredstava i sprega sa kriminalom otkrivaju dubinu krize vlasti.
VIDEO: Naprednjak na Informeru priča o ubistvu Pavla Cicvarića
17.09.2025.•
9
Član Glavnog odbora Srpske napredne stranke Siniša Vučinić izjavio je na Informeru da će, kako je rekao, "među blokaderima, oni ubiti najmlađega".
Pokret slobodnih građana i Stranka slobode i pravde osudili targetiranje studenta Pavla Cicvarića
17.09.2025.•
0
"Targetiranje Cicvarića je novi nivo političkog bezumlja", saopštio je Pokret slobodnih građana, dok je Stranka slobode i pravde saopštila da je "najava ubistva Cicvarića - direktna pretnja Aleksandra Vučića".
Glamočić: Država ispunila sve obaveze prema poljoprivrednim proivođačima
17.09.2025.•
0
Ministar poljoprivrede Dragan Glamočić izjavio je da je država ispunila sve obaveze prema poljoprivrednim proizvođačima.
VIDEO Građani i studenti ispred Zatvorske bolnice u Beogradu: "Pustite Bogdana"
17.09.2025.•
1
Studenti u blokadi i građani okupili su se ispred Zatvorske bolnice u Beogradu gde zahtevaju puštanje na slobodu pritvorenog studenta Bogdana Jovičića koji štrajkuje glađu.
Uhapšena razbojnička četvorka koja je krala po firmama u Barajevu
17.09.2025.•
0
Policija je u Beogradu uhapsila četiri osobe zbog krađe elektronskih uređaja u vrednosti od oko pet miliona dinara, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.
Profesorka Suzana Rogan iz Kragujevca koja je podržala studente vraćena na posao
17.09.2025.•
1
Osnovni sud je privremenom merom vratio na posao profesorku kragujevačke Trgovinsko-ugiteljske škole "Toza Dragović" Suzanu Rogan koja je letos dobila otkaz, posle podrške studentima i maturantima.
Sudar dva vozila kod Lazarevca, poginula jedna osoba
17.09.2025.•
0
U sudaru dva vozila kod beogradske opštine Lazarevac poginula je jedna osoba.
Evropska unija od oktobra primenjuje novi sistem kontrole granica: Evo šta to znači za građane Srbije
17.09.2025.•
3
Evropska unija će od 12. oktobra uvesti novi sistem kontrole granica za državljane trećih zemalja koji žele da uđu na teritoriju šengenskog prostora radi kratkotrajnog boravka, saopštila je mađarska policija.
Sindikat sudske vlasti anketira zaposlene u pravosuđu o obustavi rada 30. septembra
17.09.2025.•
3
Sindikat sudske vlasti saopštio je da je danas počeo anketiranje zaposlenih u pravosuđu o potpunoj obustavi rada 30. septembra.
Smenjen i načelnik Uprave kriminalističke policije Ninoslav Cmolić - i on će u penziju
17.09.2025.•
4
Načelnik Uprave kriminalističke policije Ninoslav Cmolić dobio je rešenje o penziji.
Počela sa radom aplikacija koja prati mamografske preglede žena u Srbiji
17.09.2025.•
1
Državna sekretarka Ministarstva zdravlja Ivana Stašević Karličić rekla je da je juče počela da radi aplikacija koja će brojati koliko se žena poziva i odaziva na mamografske preglede.
Šabić: Novo krivično delo koje uvodi država moglo bi da se iskoristi protiv onih koji protestuju
17.09.2025.•
7
Novo krivično delo u Nacrtu izmena i dopuna Krivičnog zakonika, "objavljivanje materijala kojima se savetuje izvršenje krivičnog dela" perfidno je fluidno formulisano, podobno za zloupotrebe i kršenja ljudskih prava.
Kako je Tass pisao pre mesec dana: Macut smenio "proruskog" šefa svog kabineta
17.09.2025.•
5
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut smenio je šefa svog kabineta Miloša Anđića, koji je u javnosti označen kao proruski političar.
Početak školske godine doneo i veći broj obolelih od respiratornih bolesti
17.09.2025.•
0
Curenje iz nosa, temperatura, malaksalost, bol u grlu, promuklost, kašalj samo su neki od simptoma na koje se mnogi ljudi žale poslednjih dana.
Jesen počinje sledećeg ponedeljka
17.09.2025.•
0
Jesen počinje u ponedeljak, 22. septembra u 20.19 časova, saopštilo je Astronomsko društvo "Ruđer Bošković".
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - tu je i poklon
17.09.2025.•
8
Bez izuzetka, 021.rs dnevni kviz je i danas pred vama. Ovog puta tu je i poklon.
Komentari 1
A3
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar