
Profesor Baucal: Strategija odnosa prema nasilju postala je "ćuti i trpi"
Dok struka tvrdi da je nasilja u školama sve više i da je situacija alarmantna, Ministarstvo prosvete smatra da je u pitanju - percepcija.
Kakav je odnos nadležnih i društva prema nasilju u prosveti i da li zauzimamanje strategije "ćuti i trpi" škole postavlja, kako struka kaže, na "bure baruta"?
U ustanovama obrazovanja i vaspitanja zakonom je zabranjen svaki oblik nasilja. Ipak, vesti o nasilju u školama nižu se prethodnih godina, a žrtve su svi – i učenici i nastavnici.
Aleksandar Baucal, psiholog i profesor Filozofskog fakulteta u Beogradu, kaže za Insajder da je od početka 2000-ih krenulo ozbiljno promišljanje o reformi obrazovanja, a jedna od ključnih tema postalo je – nasilje u školi.
"Od tog trenutka je podignuta svest o tome šta je sve nasilje u školi, odnosno šta je to što smo mi normalizovali u nekoj našoj tradiciji, u nekoj našoj svakodnevnoj praksi, a da to ne bi smelo da se dešava u obrazovanju", rekao je Baucal za Insajder.
On ističe da se nasilje u školama ne sme tretirati kao zaseban entitet, već kao problem koji se preliva iz društva u kome je ono legitimizovano, čak postalo i faktor koji "dovodi do uspeha". A kada se u takvom društvu incident desi, strategija odnosa prema nasilju postala je - "ćuti i trpi".
"Toliko smo otupeli da ako bi se sad desila neka situacija u kojoj se roditelji i nastavnik posvađaju oko bilo koje teme u vezi sa učenicima, da je to već postala svakodnevnica koja opterećuje i mnoge roditelje, opterećuje i mnoge nastavnike, a mi nekako zauzimamo strategiju ćuti i trpi. Trpljenje ne može biti dugoročna strategija, zato što će se incidenti uvećavati, a naše trpljenje u nekom trenutku može da nestane. Šta se onda dešava? Onda se dešava eksplozija. Na neki način zbog takvog odnosa prema nasilju i obrazovanju, u stvari svi sedimo na buretu baruta i sad je samo pitanje lutrije", rekao je Baucal.
Kao jedan od glavnih razloga za stvaranje ovakve klime, profesor vidi i u nerazumevanju i nepoverenju u "pravu svrhu obrazovnog sistema".
"Mnoga deca idu u školu, oni tamo uče neke stvari za koje ne veruju da ih pripremaju za život. Roditelji takođe, verovatno, misle da je u školi jedino važno samo da učenici dobiju dobre ocene. A ono što je suština obrazovanja, to je da učenici postanu bolji ljudi, kompetentniji ljudi. Veliki broj roditelja ne vidi da se to dešava u školi. Veliki broj nastavnika takođe ima osećaj da radi posao koji se ne ceni u društvu i oni na neki način imaju i jedan objektivan dokaz. I kada vi stavite puno ljudi da provodi vreme u nečemu u čemu niko ne vidi smisao, onda ste stvorili psihološke preduslove da ljudi postanu nervozni, agresivni, napeti i u takvim okolnostima neki mali incident, neka reč, neki pogled, vrlo lako može da bude ona tačka koja nekoga prebaci iz tog stanja neke povišene negativnosti u agresiju", objasnio je Baucal.
Nerazumevanjem, normalizovanjem nasilja i njegovom glorifikacijom u društvu, struka kaže - dolazi do eskalacije nasilja u školama.
"U poslednjih desetak godina mi ne možemo da govorimo više o tome da imamo samo utisak da ima više nasilja, nego da nasilja zaista ima više. Nažalost, to je opet odgovornost države, trebalo bi da imamo neku validnu, pouzdanu statistiku koja registruje svaki incident nasilja i onda bismo mogli da kažemo tačno koliko je to nasilja više. Iz svakodnevnih vesti vidimo da su incidenti koji se dašavaju u školi sve gori i gori i da period između tih tragičnih incidenata postaje sve kraće i kraće. To znači da ne samo da se uvećava količina nasilja u školi, nego ono postaje dramatičnije", rekao je Baucal.
Međutim, ono što struka naziva eskalacijom, iz Ministarstva prosvete smatraju percepcijom. U pisanom odgovoru Insajderu navode da se ne može govoriti, niti tvrditi da je broj nasilnih situacija u školama u drastičnom povećanju, niti se može tvrditi da se nasilne situacije vršnjačkog i drugih vrsta nasilja dešavaju jedino u školskom okruženju.
"Ono što se može tvrditi jeste činjenica da je nasilje, pa i vršnjačko, danas vidljivije u odnosu na period od pre 10, 20 godina. Razlog tome je što su građani senzibilisani za prepoznavanje svih oblika nasilja: fizičko, digitalno, seksualno, psihološko", odgovorilo je Ministarstvo prosvete u pisanom odgovoru Insajderu.
Nakon majskih tragedija u OŠ "Vladislav Ribnikar" i selima Duboni i Malom Orašju, nastala je "Majska platforma", kao društveni odgovor nasilju. Pokrenuta je zbog osećaja među stručnom zajednicom da nakon ovih tragedija nije dovoljno učinjeno.
"Treba biti pošten i reći da se ipak u prethodnom periodu nešto radilo kada je u pitanju problem nasilja u obrazovanju. Ministarstvo je menjalo zakone, protokole, uvedena je platforma Čuvam te, uvedeni su razni mehanizmi na tom delu papira, dokumenta je urađeno puno toga. Međutim, to nije dalo nikakve efekte i jedan od zaključaka Majske platforme je bilo da takva rešenja koja su administrativnai da neće rešiti problem, zato što u realnosti škole u stvari ne primenjuju te protokole. Prva strategija škole je obično ignorisanje", rekao je Baucal.
Kao odgovor na tu tvrdnju, iz Ministarstva prosvete kažu da bi zajedničko delovanje svih uključenih faktora bilo neophodno kako bi postavljenje mere dovele do rezultata.
"Da bi mere koje se realizuju u školi, pojačan vaspitni rad, društveno koristan rad i preventivne aktivnosti koje škola organizuje, dale efekte, potrebna je sinergija i zajedničko delovanje svih sistema, a posebno saradnja na relaciji škola – roditelj", navode iz Ministarstva.
Kao dugoročno rešenje za nasilje u obrazovnom sistemu Baucal smatra da je ključno da škola funkcioniše kao dobra zajednica. U Srbiji takvih primera ima, kaže on, ali da je potrebno vreme da taj sistem zaživi u svim školama.
"Škole u većini slučajeva nisu zajednice, nisu dobra zajednica. Šta znači dobra zajednica? To bi značilo kada ja odem u školu na posao kao nastavnik, da imam osećaj da sam ja povezan sa drugim nastavnicima, da imam pozitivne odnose sa upravom, pozitivne odnose sa učenicima, pozitivne odnose sa roditeljima, da smo mi zaista pripadnici neke male zajednice koja je se tu okupila da bi ove naše učenike izveli ono što se kaže na put i kako bi su oni postali kvalitetno obrazovani. Za to je potrebno neko vreme. Pitanje je šta ćemo mi da radimo u međuvremenu dok zaista prvo ne krenemo da pomažemo školama da postanu dobre zajednice i dok mnoge škole ne dođu do tog nivoa. Mi moramo imati neku vrstu rešenja šta radimo sa nasiljem u tom među periodu", rekao je Baucal.
Profesor Baucal ukazuje na to da je neophodno fokusirati se na preventivne mere više nego na represivne.
"I ako škola bude dobra zajednica, i ako se u školi dešavaju smislene i kvalitetne stvari koje angažuju učenika i nastavnika, mi smo onda stvorili zajednicu u kojoj će se nasilje i dalje dešavati, ali će se dešavati samo iz nekih individualnih faktora", dodao je Baucal.
Problemom nasilja nad nastavnicima bavila se ekipa TV serija "Male velike priče" u emisiji "Školsko zvono - Alarm za državu".
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - svega ima
06.09.2025.•
0
Kao i svakog drugog dana, novi 021.rs dnevni kviz je pred vama.
Prajd protestna šetnja danas u Beogradu
06.09.2025.•
0
Okupljanje pred Prajd protestnu šetnju, koja se ove godine održava pod sloganom "Za porodicu", počeće u 16 časova u beogradskom parku Manjež.
Kamioni na Batrovcima čekaju četiri sata
06.09.2025.•
0
Prohodnost puteva je dobra i saobraćaj se obavlja po suvim kolovozima i uz dobru vidljivost, saopštio je jutros Auto moto savez Srbije (AMSS).
VIDEO: Nišlije na protestu zasuli jajima prostorije "Pokreta za narod i državu"
05.09.2025.•
2
U protesnoj šetnji u Nišu, građani su jajima gađali su nedavno otvorene prostorije "Pokreta za narod i državu".
VIDEO Skupovi podrške Novosađanima u više gradova u Srbiji
05.09.2025.•
1
Uz protest "Srbijo, da li se čujemo?", koji večeras organizuju studenti u Novom Sadu zbog policijske brutalnosti i narušavanja autonomije Univerziteta, protesti se održavaju u više gradova u Srbiji.
Politika nakon 53 godine prekinula saradnju sa Boškom Jakšićem
05.09.2025.•
3
Spoljnopolitički komentator Boško Jakšić izjavio je da je posle 53 godine rada u listu Politika dobio poruku o prekidu saradnje.
Nastavnici Medicinskog fakulteta u Beogradu: Predstavnici Vlade Srbije grubo narušili autonomiju fakulteta
05.09.2025.•
1
Nastavnici Medicinskog fakulteta u Beogradu saopštili su da je 2. septembra 2025. godine na Medicinskom fakultetu u Beogradu pokušano grubo kršenje autonomije Univerziteta.
Kamioni čekaju četiri sata da pređu granicu na Batrovcima, automobili čekaju samo na Horgošu
05.09.2025.•
1
Putnički automobili čekaju oko 45 minuta prilikom izlaska iz Srbije na graničnom prelazu Horgoš.
Režiser sa Kosova optužio Srbiju za prekid projekcije njegovog filma na festivalu u Podgorici
05.09.2025.•
3
Kosovski režiser Isa Ćosja izjavio je da ga nimalo nije iznenadio prekid njegovog filma "Roda" (Lejleku) na festivalu "Džada" u Podgorici", navodeći da je to "isplanirala i orkestrirala Srbija".
Ministarstvo pravde: Izmena zakona o izvršenju i obezbeđenju na prvom zasedanju Skupštine
05.09.2025.•
1
Ministarstvo pravde saopštilo je da očekuje da će se na prvom zasedanju Skupštine Srbije naći predložene dopune Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Protesti danas širom Srbije: Evo u kojim gradovima se okupljaju studenti i građani
05.09.2025.•
1
Na poziv studenata i zborova građana večeras će biti održani protesti u Novom Sadu, Kragujevcu, Prijepolju, Leskovcu ...
Učenicima sa smetnjama u razvoju i sa invaliditetom u nastavi će pomagati 11 robota
05.09.2025.•
4
Ministarstvo prosvete dodelilo je novčana sredstva za nabavku 11 humanodinih robota školama koje su resursni centri inkluzivnog obrazovanja u Srbiji.
Preminula Jelica Kurjak - bivša ambasadorka Srbije u Rusiji
05.09.2025.•
0
U Beogradu je posle kraće bolesti preminula nekadašnja ambasadorka Srbije u Rusiji Jelica Kurjak (73), saopštila je porodica.
U Nišu razrešeni članovi svih 26 školskih odbora: "Svako ko nije podoban, biva otpušten ili smenjen"
05.09.2025.•
1
Članovi svih 26 školskih odbora razrešeni su u Nišu i umesto njih su imenovani novi, zbog čega je opozicija u tom gradu negodovala.
Kopredsednica Evropske zelene partije: Budućnost Srbije u EU, koja ne sme da ćuti na represiju
05.09.2025.•
2
Kopredsednica Evropske zelene partije Vula Ceci izjavila je u Beogradu "da je budućnost Srbije u Evropskoj uniji, a ne sa Aleksandrom Vučićem".
Dva zemljotresa pogodila Srbiju, zatreslo se kod Sjenice i Novog Pazara
05.09.2025.•
0
Dva zemljotresa magnitude 4.2 stepeni Rihtera zabeležena su u 14:43 časova, na području Srbije, na području Sjenice i Novog Pazara.
Na snimku koji je objavio Hamas je srpski državljanin Alon Ohel
05.09.2025.•
2
Jedan od dvojice mladića u video snimku koji je objavilo oružano krilo Hamasa je srpski državljanin Alon Ohel (22), koji je u zarobljeništvu skoro dve godine.
Džeki Čen ambasador EXPO 2027
05.09.2025.•
58
Poznati glumac Džeki Čen biće ambasador specijalizovane izložbe EXPO 2027 u Beogradu, ekskluzivno saznaje Vreme.
O Vučićevim najavama iz Kine: "Ljudima kojima je nudio jeftini parizer priča o letećim automobilima"
05.09.2025.•
24
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić iz Pekinga je najavio leteće automobile u našoj zemlji do kraja sledeće godine.
Politikolog Gogić o Vučićevom pismu Fon der Lajen: "Kao da ga je pisao urednik tabloida"
05.09.2025.•
1
Politikolog Ognjen Gogić, govoreći o pismu koje je predsednik Srbije uputio predsednici Evropske komisije, kaže da nije diplomatski oblikovano i da izgleda kao da ga je pisao urednik nekog tabloida.
Grupa NVO: Talas otpuštanja prosvetnih radnika zbog iskazivanja političkog stava
05.09.2025.•
3
Grupa nevladinih organizacija kritikovala je "talas otpuštanja prosvetnih radnika zbog iskazivanja stava o studentskim i građanskim protestima".
Komentari 1
A3
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar