
Građevinski fakultet pre gradnje dao podatke o armaturi na Prokopu
Elaborat Građevinskog fakulteta o ispitivanju armirano-betonske konstrukcije železničke stanice Prokop u Beogradu, pokazao je u kakvom stanju su beton i armatura ugrađeni u ovaj objekat i koje su debljine.

Foto: 021.rs
"Zbog toga i zbunjuju lokacijski uslovi izdati u cilju sanacije peronskih greda", piše Forbes Srbija.
U dokumentu se kao razlog za ulazak u ovaj posao navodi da se došlo do zaključka da je ugrađena znatno manja armatura od projektovane. Projekat još nije stavljen na uvid javnosti pa nije jasno na šta se tačno mislilo.
Forbs je podsetio da nepune dve godine od kada je otvorena, glavnoj železničkoj stanici "Beograd - Centar", poznatijoj kao Prokop, ponovo sledi rekonstrukcija, a ovog puta peronskih greda na kojima su se pojavile naprsline jer je armatura u tim gredama znatno manja od projektovane.
Zbog toga je investitor Infrastruktura železnice Srbije krajem maja dobila lokacijske uslove za rekonstrukciju peronskih greda koje su, tvrde u tom državnom preduzeću izgrađene 1997, i "taj deo stanice nije obuhvaćen radovima na izgradnji nove stanične zgrade u Prokopu, koja je otvorena 2023. godine".
Izrada elaborata, kako je naveo Forbs, naručena je 2020. godine, pa se postavlja pitanje zašto se tek sada konstatuje manjkavost u armaturi, ako se i tada znalo šta je ugrađeno.
Docent Građevinskog fakulteta sa katedre za materijale i konstrukcije, jedan od autora tog elaborata, Aleksandar Radević rekao je da je Građevinski fakultet za potrebe naručioca Rejlvej siti (Railway City), koji je partner države u projektu stanice "Beograd - centar" izradio je Elaborat o ispitivanju postojeće armirano-betonske konstrukcije tog objekta.
"Podaci o kvalitetu materijala dobijeni ispitivanjem su prezentovani u izveštaju, kao i konstatacija o dobrom opštem stanju objekta. Poređenje rezultata ispitivanja sa projektnom dokumentacijom nije bilo predmet Elaborata", rekao je Radević.
Dekan tog fakulteta Branislav Bajat potvrdio je da je 2020. godine Građevinskom fakultetu poverena izrada elaborata. I on navodi da elaborati ove vrste pokazuju koji beton i armatura su ugrađeni u objekat.
"Kako je posle postupljeno po elaboratu tokom projektovanja, to ne znamo", rekao je Bajat.
Kako je posle postupljeno ne otkrivaju ni u kompaniji Rejlvej siti koja je zajedno s državom ušla u partnerstvo kako bi se završila stanica Prokop. Na pitanja Forbs Srbija nisu odgovorili, a pitanja su se odnosila da li su u Elaboratu dobili podatke o armaturi ugrađenoj na stanici Prokop, kao i da li je to bila osnova za projektovanje objekata na ploči.
Forbs je, kako se navodi, zatražio i pojašnjenje da li je tada uočena ugradnja manje armature od projektovane kako se navodi u lokacijskim uslovima koje je dobila Infrasruktura železnice Srbije.
Pitali su i da li imaju saznanja kako se došlo do zaključka da je ugrađena manja armatura odnosno ko je došao do tog zaključka, kao i da li su imali uvid u raniju projektnu dokumentaciju za izgradnju stanice Prokop.
Kako se iz statičkog proračuna CIP-a iz 2015. vidi da je bilo planirano da u objektima na ploči iz njihovog projekta bude korišćena Cobiax tehnologija, Forbs je pitao da li je Rejlvej siti koristio istu tehnologiju ili su tzv. tavanice rađene od punog armiranog betona.
"Tražili smo i pojašnjenje da li su stubovi novih objekata postavljeni iznad stubova koji drže ploču i da li je za tim uopšte bilo potrebe, i na kraju, da li sada imaju više saznanja kako je došlo do prslina na peronskim gredama, kao i da li će učestvovati na tenderu za njihovu sanaciju", precizira ovaj medij.
Navodi se da nešto više informacija može da se dobije ako se ponovo pročita deo intervjua vlasnika kompanije Rejlvej siti, biznismena Branislava Grujića, koji je dao 2021. za Nedeljnik.
Rekao je da je Prokop za njega i lična priča jer je odrastao nedaleko od stanice, na Senjaku. Ukazao je da je reč o vrhunskoj lokaciji, ali i da je projekat CIP-a za gradnju šoping mola od 100.000 kvadrata izgubio logiku pored Beograda na vodi i Delta Planeta na Autokomandi koji još nije izgrađen.
Uz to, ocenio je Grujić, ne postoji kritična masa ljudi koja živi u okolini Prokopa, a ideja je bila da to bude tehnološki centar gde će raditi IT firme. To su prezentovali Ministarstvu infrastrukture i, kako je rekao, "praktično su se jedini javili, jer niko u tome nije video novi potencijal".
Pojasnio je i da je njegova kompanija bila finansijer i graditelj, kao i da je reč o složenom modelu.
"Izgradimo stanicu i tog trenutka se nama prenosi ostatak ploče i ostatak parcele gde možemo da radimo nastavak našeg projekta, a to je poslovno-rezidencijalni centar. Krenuli smo od procene troška od 5,7 miliona evra, a sada smo već na osam miliona", rekao je tada za Nedeljnik.
"Želeo sam da mi stojimo iza onoga što je izgrađeno, da budem siguran u kvalitet gradnje i estetike objekta na ploči gde ostaju naše zgrade", pojasnio je Grujić.
Dodao je da su, posle detaljnog uvida u tehničku dokumentaciju koja je preko 30 godina stara, shvatili da po današnjim normama seizmike ploča nema horizontalnu nosivost.
"To je praktično nerešiv problem i nemoguće je sa donje strane bilo šta uraditi. Bili smo blizu odluke da odustanemo", rekao je tada Grujić.
On je naveo da su profesori Građevinskog fakulteta uspeli da nađu rešenje za ovaj problem "građenjem sarkofaga na ploči ispod svake zgrade, visine od preko dva metra i rasporedom zgrada visine od pet spratova, koje u slučaju zemljotresa 'umiruju' celu strukturu", a to je omogućilo, kako je rekao, da se nastavi sa daljom razradom projekta.
"Teren iznad ploče je bio klizište koje je sanirano pre 30 godina. I pored toga smo izradili detaljne studije sa fakultetom, radi izbegavanja bilo kojih negativnih uticaja na okolne zgrade, koje su dokazale da je moguća gradnja. Ja razumem osećanja ljudi koji žive u neposrednoj blizini i ne činimo nijedan korak, a da pre toga nismo maksimalno sve proverili", rekao je Grujić.
Jedan od visokih rukovodilaca Energoprojekta koji je gradio objekat odbio je da poveruje da su inženjeri te kompanije mogli u to vreme da stave manje armature nego što je bilo neophodno i da je to prošlo nadzor.
"Stanice Vukov spomenik i Prokop su u to vreme bili praktično najznačajniji projekti u državi, a Energoprojekt toliko ozbiljna i na svetskom nivou respektabilna kompanija da bi sebi dozvolili takav propust", rekao je taj sagovornik Forbsa.
Dodao je da nije upućen u novi projekat po kojem su izgrađene zgrade iznad stanice i naveo da je sasvim sigurno istekao garantni rok iz ugovora Energoprojekta tako da ta kompanija ne može da snosi troškove saniranja pukotina.
Forbs Srbija stupio je u kontakt i sa jednim od bivših direktora Energoprojekt Visokogradnje. On takođe nije želeo da govori javno, ali je naveo "da se to Energoprojektu nikad nije desilo, da ugradi manju armaturu".
"Mogli smo da ugradimo samo više armature jer se takav posao naplaćuje po količini", rekao je on.
Građevinski inženjeri uglavnom se uzdržavaju od komentarisanja situacije s Prokopom, uz obrazloženje da nisu upoznati s projektom.
Forbs Srbija navodi da je razgovarao s još jednim profesorom Građevinskog fakulteta koji je želeo da ostane anoniman. I on ističe da ne može da poveruje da je ugrađeno manje armature.
Inače, kako objašnjavaju ljudi iz struke, elaborati daju ocenu stanja konstrukcije odnosno podrazumevaju ispitivanja, geometrijska merenja, proveru kvaliteta materijala.
"Elaborat daje ulazne podatke za nekoga ko kasnije izrađuje projekat i statički proračun. Utvrđujete količinu armature i to je ulazni podatak kako bi se potvrdilo da li je konstrukcija dobra. U elaboratu se ne kaže da li je konstrukcija dobra za zgradu od pet ili 15 spratova, ali ima veze sa nastavkom radova jer je polazna tačka za dalje projektovanje", objasnio je taj sagovornik.
S druge strane, kako je naveo, ne porede te podatke sa projektom po kojem je konstrukcija izgrađena, odnosno ne kažu da li nečega ima manje ili više od projektovanog.
"Oni koji rade ove elaborate nemaju uvek priliku da imaju uvid u originalni projekat. Dobro je da ga imaju, ali to ne garantuje da je izvedeno stanje isto kao projektovano", rekao je sagovornik.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Žalba Udruženja Zaštitimo Jadar i Rađevinu protiv Vlade Srbije razmatrana pri Savetu Evrope
17.07.2025.•
0
Žalba Udruženja Zaštitimo Jadar i Rađevinu protiv Vlade Srbije, razmatra se pri Savetu Evrope, saopštilo je to udruženje.
Kos: Ako Srbija ispuni uslove - na jesen otvaranje Klastera 3
17.07.2025.•
4
Evropska komesarka za proširenje Marta Kos izjavila je da bi Srbija mogla da otvori Klaster 3 na jesen, ukoliko ispuni potrebne uslove i ocenila da Srbija sporo napreduje u oblasti vladavine prava.
Nacionalna radna grupa protiv SLAPP tužbi: Država da spreči zloupotrebu tužbi protiv novinara
17.07.2025.•
0
Nacionalna radna grupa za borbu protiv SLAPP tužbi apelovala je na državu "da spreči zloupotrebu tužbi protiv medijskih radnika".
Država se obavezala da će obezbediti novac, a fakultetima stižu opomene zbog neplaćenih računa
17.07.2025.•
9
Iako su fakulteti ispunili svoje obaveze - započeli nastavu i time formalno ispunili zahteve koje je država postavila - s druge strane, država nije ispunila svoj zakonom predviđen deo.
Kamioni na prelazu Batrovci čekaju sedam sati
17.07.2025.•
0
Javno preduzeće "Putevi Srbije" saopštilo je da se kamioni na izlazu iz Srbije na graničnom prelazu Batrovci zadržavaju oko sedam sati.
Skupština Kosova ponovo nije konstituisana, 48. put po redu
17.07.2025.•
0
Ni danas. u 48. pokušaju, poslanici nisu uspeli da konstituišu Skupštinu Kosova, jer ni ovaj put nije formirana komisija za tajno glasanje za predsednika Skupštine.
Er Srbija na meti hakerskog napada
17.07.2025.•
2
Avio kompanija Er Srbija na meti je hakerskog napada.
Evropske demokrate: Vučićeva najava pomilovanja osumnjičene za ubistvo u pokušaju - sramota za pravdu
17.07.2025.•
9
Evropska demokratska partija osudila je najavu predsednika Srbije Aleksandra Vučića da pomiluje devojku koja je automobilom udarila studentkinju tokom blokade saobraćaja.
"Deca gube dodir sa realnošću" - Koliko su igrice opasne za mlade?
17.07.2025.•
10
Prema istraživanju Svetske zdravstvene organizacije nešto više od deset odsto mladih u Srbiji ima problem sa zavisnošću od virtualnog sveta.
EPS tvrdi da prelazak na naplatu preko poslovnih banaka nije na štetu ni građana, niti EPS-a
17.07.2025.•
22
Elektroprivreda Srbije najoštrije je odbacila kao netačne tvrdnje, date u pojedinim medijima i na društvenim mrežama, da će građani Srbije biti oštećeni prelaskom na naplatu struje preko tekućih računa poslovnih banaka.
Sprečen pokušaj krijumčarenja novca na prelazu Gradina: Sakrili evre ispod patosnica automobila
17.07.2025.•
0
Carinici su na graničnom prelazu Gradina sprečili pokušaj krijumčarenja 41.700 evra koje su putnici sakrili u automobilu ispod patosnica, saopštila je Uprava carina.
Studenti novčano kažnjeni: Legitimisani prilikom prikupljanja pomoći za ugrožene požarima
17.07.2025.•
4
Dvoje studenata u blokadi Ekonomskog fakulteta u Kragujevcu, koji su nosili kutije za prikupljanje pomoći za ugrožene požarima, kažnjeno je sa po 5.000 dinara prilikom legitimisanja na javnoj površini.
U Srbiji će se 1. septembar obeležavati kao Dan nesvrstanih, u novom kalendaru Paštrik i Bljesak
17.07.2025.•
7
Predsednik Vlade Srbije Đuro Macut najavio je da će se 1. septembar obeležavati kao Dan nesvrstanih, na dan kada je 1961. godine u Beogradu osnovan Pokret nesvrstanih, organizacija koju čini više od 100 zemalja sveta.
Paket nacionalnih udžbenika za osnovce: Očuvanje identiteta ili uvod u monopol?
17.07.2025.•
21
Paket nacionalnih udžbenika, planiran predlogom izmena Zakona o udžbenicima, otvara vrata ka monopolističkom sistemu, upozorava Udruženje izdavača udžbenika.
Istraživanje: Za studentsku listu glasalo bi 55 odsto građana
17.07.2025.•
69
Ukoliko bi parlamentarni izbori bili održani danas, a na njima učestvovale studentska, lista oko Pokreta za narod i državu i manjinske liste, za listu koju podržavaju studenti glasalo bi 54,8 odsto građana Srbije.
Lekari i medicinske sestre obavešteni da počinju dežurstva pored tunela na auto-putu kod Pakovraće
17.07.2025.•
36
Lekari i medicinske sestre Doma zdravlja u Čačku obavešteni su danas da bi trebalo da počnu sa dežurstvima ispred tunela Munjino brdo na novoj deonici auto-puta Pakovraće – Požega, nezvanično saznaje agencija Beta.
"Neću da umrem, dok njega ne zbrinem": Roditeljski strah koji Srbija ignoriše
17.07.2025.•
13
Za roditelje osoba sa smetnjama u razvoju ili invaliditetom, jedan od najvećih strahova je ko će preuzeti brigu o njihovoj deci, kada sami o njima više ne budu mogli da se staraju.
Troje privedenih kod Beogradskog sajma, Žandarmerija sprečila blokadu
17.07.2025.•
8
Građani i studenti nakratko su blokirali Bulevar vojvode Mišića u Beogradu, kod Sajma, ali su se tada pojavili pripadnici Žandarmerije koji su ih pomerili i sprečili dalju blokadu.
Istraživanje o stavovima studenata u blokadi: Bore se za pravdu, a protiv nasilja i represije
17.07.2025.•
7
Studenti ocenjuju da se bore za pravdu, a protiv nasilja i represije, ključna je poruka istraživanja o stavovima studenata koji blokiraju Univerziteta u Beogradu i Univeziteta umetnosti.
Đukanović: U pokušanoj revoluciji mozak operacije su ljudi koji čine 'duboku državu' - takozvani spavači
17.07.2025.•
25
Poslanik Srpske napredne stranke Vladimir Đukanović izjavio je da unutar vlasti ima ljudi koji "podrivaju sistem".
Komentari 6
Zutma
Marko
Istinit razgovor u NS u poznatoj gradjevinsko tehnickoj firmi u samom centru investitor pita direktora firme a sta si mi ovdje racunao 12000 Eura neku statiku izracun i testiranje? Mogu ja bez te stavke ja zidam vec godina u Bosni sta se foliras sa nekim staticarem.
Samo pitam
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar