Građevinski fakultet pre gradnje dao podatke o armaturi na Prokopu

Elaborat Građevinskog fakulteta o ispitivanju armirano-betonske konstrukcije železničke stanice Prokop u Beogradu, pokazao je u kakvom stanju su beton i armatura ugrađeni u ovaj objekat i koje su debljine.
Građevinski fakultet pre gradnje dao podatke o armaturi na Prokopu
Foto: 021.rs
"Zbog toga i zbunjuju lokacijski uslovi izdati u cilju sanacije peronskih greda", piše Forbes Srbija
 
U dokumentu se kao razlog za ulazak u ovaj posao navodi da se došlo do zaključka da je ugrađena znatno manja armatura od projektovane. Projekat još nije stavljen na uvid javnosti pa nije jasno na šta se tačno mislilo.
Forbs je podsetio da ne­pu­ne dve go­di­ne od kada je otvo­re­na, glav­noj že­le­znič­koj sta­ni­ci "Be­o­grad - Cen­tar", po­zna­ti­joj kao Pro­kop, po­no­vo sle­di re­kon­struk­ci­ja, a ovog pu­ta pe­ron­skih gre­da na ko­ji­ma su se po­ja­vi­le na­pr­sli­ne jer je ar­ma­tu­ra u tim gre­da­ma znat­no ma­nja od pro­jek­to­va­ne.
 
Zbog toga je in­ve­sti­tor In­fra­struk­tu­ra že­le­zni­ce Sr­bi­je kra­jem ma­ja do­bi­la lo­ka­cij­ske uslo­ve za re­kon­struk­ci­ju pe­ron­skih gre­da koje su, tvrde u tom državnom preduzeću iz­gra­đe­ne 1997, i "taj deo sta­ni­ce ni­je ob­uhva­ćen ra­do­vi­ma na iz­grad­nji no­ve sta­nič­ne zgra­de u Pro­ko­pu, ko­ja je otvo­re­na 2023. go­di­ne".
 
Izrada elaborata, kako je naveo Forbs, naručena je 2020. godine, pa se postavlja pitanje zašto se tek sada konstatuje manjkavost u armaturi, ako se i tada znalo šta je ugrađeno.
Docent Građevinskog fakulteta sa katedre za materijale i konstrukcije, jedan od autora tog elaborata, Aleksandar Radević rekao je da je Građevinski fakultet za potrebe naručioca Rej­lvej si­ti (Railway City), koji je part­ner dr­ža­ve u pro­jek­tu sta­ni­ce "Be­o­grad - cen­tar" izradio je Elaborat o ispitivanju postojeće armirano-betonske konstrukcije tog objekta.
 
"Podaci o kvalitetu materijala dobijeni ispitivanjem su prezentovani u izveštaju, kao i konstatacija o dobrom opštem stanju objekta. Poređenje rezultata ispitivanja sa projektnom dokumentacijom nije bilo predmet Elaborata", rekao je Radević.
 
Dekan tog fakulteta Branislav Bajat potvrdio je da je 2020. godine Građevinskom fakultetu poverena izrada elaborata. I on navodi da elaborati ove vrste pokazuju koji beton i armatura su ugrađeni u objekat.
 
"Kako je posle postupljeno po elaboratu tokom projektovanja, to ne znamo", rekao je Bajat.
 
Kako je posle postupljeno ne otkrivaju ni u kompaniji Rej­lvej si­ti koja je zajedno s državom ušla u partnerstvo kako bi se završila stanica Prokop. Na pitanja Forbs Srbija nisu odgovorili, a pitanja su se odnosila da li su u Elaboratu dobili podatke o armaturi ugrađenoj na stanici Prokop, kao i da li je to bila osnova za projektovanje objekata na ploči.
Forbs je, kako se navodi, zatražio i pojašnjenje da li je tada uočena ugradnja manje armature od projektovane kako se navodi u lokacijskim uslovima koje je dobila Infrasruktura železnice Srbije.
 
Pitali su i da li imaju saznanja kako se došlo do zaključka da je ugrađena manja armatura odnosno ko je došao do tog zaključka, kao i da li su imali uvid u raniju projektnu dokumentaciju za izgradnju stanice Prokop.
 
Kako se iz statičkog proračuna CIP-a iz 2015. vidi da je bilo planirano da u objektima na ploči iz njihovog projekta bude korišćena Cobiax tehnologija, Forbs je pitao da li je Rej­lvej si­ti koristio istu tehnologiju ili su tzv. tavanice rađene od punog armiranog betona.
 
"Tražili smo i pojašnjenje da li su stubovi novih objekata postavljeni iznad stubova koji drže ploču i da li je za tim uopšte bilo potrebe, i na kraju, da li sada imaju više saznanja kako je došlo do prslina na peronskim gredama, kao i da li će  učestvovati na tenderu za njihovu sanaciju", precizira ovaj medij.
 
Navodi se da nešto više informacija može da se dobije ako se ponovo pročita deo intervjua vlasnika kompanije Rej­lvej si­ti, biznismena Branislava Grujića, koji je dao 2021. za Nedeljnik.
 
Rekao je da je Prokop za njega i lična priča jer je odrastao nedaleko od stanice, na Senjaku. Ukazao je da je reč o vrhunskoj lokaciji, ali i da je projekat CIP-a za gradnju šoping mola od 100.000 kvadrata izgubio logiku pored Beograda na vodi i Delta Planeta na Autokomandi koji još nije izgrađen.
 
Uz to, ocenio je Grujić, ne postoji kritična masa ljudi koja živi u okolini Prokopa, a ideja je bila da to bude tehnološki centar gde će raditi IT firme. To su prezentovali Ministarstvu infrastrukture i, kako je rekao, "praktično su se jedini javili, jer niko u tome nije video novi potencijal".
 
Pojasnio je i da je njegova kompanija bila finansijer i graditelj, kao i da je reč o složenom modelu.
 
"Izgradimo stanicu i tog trenutka se nama prenosi ostatak ploče i ostatak parcele gde možemo da radimo nastavak našeg projekta, a to je poslovno-rezidencijalni centar. Krenuli smo od procene troška od 5,7 miliona evra, a sada smo već na osam miliona", rekao je tada za Nedeljnik.
 
"Želeo sam da mi stojimo iza onoga što je izgrađeno, da budem siguran u kvalitet gradnje i estetike objekta na ploči gde ostaju naše zgrade", pojasnio je Grujić.
 
Dodao je da su, posle detaljnog uvida u tehničku dokumentaciju koja je preko 30 godina stara, shvatili da po današnjim normama seizmike ploča nema horizontalnu nosivost. 
 
"To je praktično nerešiv problem i nemoguće je sa donje strane bilo šta uraditi. Bili smo blizu odluke da odustanemo", rekao je tada Grujić.
 
On je naveo da su profesori Građevinskog fakulteta uspeli da nađu rešenje za ovaj problem "građenjem sarkofaga na ploči ispod svake zgrade, visine od preko dva metra i rasporedom zgrada visine od pet spratova, koje u slučaju zemljotresa 'umiruju' celu strukturu", a to je omogućilo, kako je rekao, da se nastavi sa daljom razradom projekta.
 
"Teren iznad ploče je bio klizište koje je sanirano pre 30 godina. I pored toga smo izradili detaljne studije sa fakultetom, radi izbegavanja bilo kojih negativnih uticaja na okolne zgrade, koje su dokazale da je moguća gradnja. Ja razumem osećanja ljudi koji žive u neposrednoj blizini i ne činimo nijedan korak, a da pre toga nismo maksimalno sve proverili", rekao je Grujić.
 
Jedan od visokih rukovodilaca Energoprojekta koji je gradio objekat odbio je da poveruje da su inženjeri te kompanije mogli u to vreme da stave manje armature nego što je bilo neophodno i da je to prošlo nadzor. 
 
"Stanice Vukov spomenik i Prokop su u to vreme bili praktično najznačajniji projekti u državi, a Energoprojekt toliko ozbiljna i na svetskom nivou respektabilna kompanija da bi sebi dozvolili takav propust", rekao je taj sagovornik Forbsa.
 
Dodao je da nije upućen u novi projekat po kojem su izgrađene zgrade iznad stanice i naveo da je sasvim sigurno istekao garantni rok iz ugovora Energoprojekta tako da ta kompanija ne može da snosi troškove saniranja pukotina.
 
Forbs Srbija stupio je u kontakt i sa jednim od bivših direktora Energoprojekt Visokogradnje. On takođe nije želeo da govori javno, ali je naveo "da se to Energoprojektu nikad nije desilo, da ugradi manju armaturu".
 
"Mogli smo da ugradimo samo više armature jer se takav posao naplaćuje po količini", rekao je on.
 
Građevinski inženjeri uglavnom se uzdržavaju od komentarisanja situacije s Prokopom, uz obrazloženje da nisu upoznati s projektom. 
 
Forbs Srbija navodi da je razgovarao s još jednim profesorom Građevinskog fakulteta koji je želeo da ostane anoniman. I on ističe da ne može da poveruje da je ugrađeno manje armature.
 
Inače, kako objašnjavaju ljudi iz struke, elaborati daju ocenu stanja konstrukcije odnosno podrazumevaju ispitivanja, geometrijska merenja, proveru kvaliteta materijala.
 
"Elaborat daje ulazne podatke za nekoga ko kasnije izrađuje projekat i statički proračun. Utvrđujete količinu armature i to je ulazni podatak kako bi se potvrdilo da li je konstrukcija dobra. U elaboratu se ne kaže da li je konstrukcija dobra za zgradu od pet ili 15 spratova, ali ima veze sa nastavkom radova jer je polazna tačka za dalje projektovanje", objasnio je taj sagovornik.
 
S druge strane, kako je naveo, ne porede te podatke sa projektom po kojem je konstrukcija izgrađena, odnosno ne kažu da li nečega ima manje ili više od projektovanog. 
 
"Oni koji rade ove elaborate nemaju uvek priliku da imaju uvid u originalni projekat. Dobro je da ga imaju, ali to ne garantuje da je izvedeno stanje isto kao projektovano", rekao je sagovornik.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • Zutma

    17.07.2025 21:42
    78 ploča
    Tu ima 78 raznih ploča, raznih debljina i svaka od tih ploča ima svoje stubove, ploče su odvojene dilatacijom. Stubovi objekata na pločama (12 objekata) su nastavljeni na stubove ploča, tako da ploče nisu opterećene. Ako se sada 78 neovisnih odvojenih ploča raznih debljina, posmatra kao jedna jedina ploča, onda se upada u bunar sa potrebnom armaturom. Papirni zmaj na nebu, povlači kanap u rukama deteta, tako su stubovi opterećeni..
  • Marko

    17.07.2025 21:23
    Tito je izgradio Beograd, Ljubljanu, Zagreb i sve gradove i u selima postavio tvornice. Dan danas pruga Zagreb Ljubljana i prvi autoput napravljen je od Ljubljane do Postojne. Zanimljiv detalj da zbog velikog broja kasarni i vojnika u tom dijelu. Vozim se 2011 godine u Dusanbe gradu u Tajikistanu taxista me pita odakle sam. Jugoslavija kazem. A on vidis ovu kulu, vidis ovaj viadukt, vidis ovaj put sve to je gradila Jugoslavija nama. Isto to sam dozivio u Alziru, Libiji, Tunisu, Iraku, Uzbekistanu itd. I sve to je gradjeno sa kvalitetnim materijalima i profesionalno crtano na stolu sa olovkom i papirom bez kompjutera kocka kocka kockica svaka bula zna da zida kaze, sta ce meni statika.

    Istinit razgovor u NS u poznatoj gradjevinsko tehnickoj firmi u samom centru investitor pita direktora firme a sta si mi ovdje racunao 12000 Eura neku statiku izracun i testiranje? Mogu ja bez te stavke ja zidam vec godina u Bosni sta se foliras sa nekim staticarem.
  • Samo pitam

    17.07.2025 17:07
    I šta ćemo sad?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija