Da li bojkot parlamenta u Srbiji ima smisla: "Skupština je na ulici"

Jesenje zasedanje Skupštine Srbije otvorilo je pitanje koje se ponavlja već godinama – ima li smisla učestvovati u parlamentu u kojem su odluke već donete?
Da li bojkot parlamenta u Srbiji ima smisla: "Skupština je na ulici"
Foto: 021.rs
Dok deo opozicije pokušava da iskoristi govornicu da progovori o društvenoj krizi, drugi veruju da se prava politika danas vodi na ulici, a ne u sali Narodne skupštine.
 
Početak jesenjeg zasedanja doneo je staru-novu dilemu srpskog parlementarizma. S jedne strane je opozicija koja delimično bojkotuje i delimično učestvuje u jesenjem zasedanju, a pozivu jednog dela studenata u blokadi, koji su posle Vidovdanskog protesta u Beogradu pozvali parlamentarnu opoziciju da ne učestvuje u radu skupštine, odazvali su se Demokratska stranka i Pokret za preokret, piše Insajder
Oni su se tada obratili predstavnicima opozicije otvorenim pismom, u kojem su im poručili da zatraže raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora u "jednoj od najdubljih političkih i institucionalnih kriza", od uvođenja višestranačja.
 
S druge strane, parlamentarna većina je i dalje brojnija i stabilnija, pa se tako i dnevni red sednice, kao i svi predloženi zakoni usvajaju neometano.
Formalno započeto postavljanjem poslaničkih pitanja ministrima u Vladi, a nastavljeno razmenom neprimerenih reči između poslanika vlasti i opozicije, jesenje zasedanje Skupštine Srbije i dalje bojkotuje Demokratska stranka. Njima su se u bojkotu pridružili poslanici Ekološkog fronta i javnosti i kolegama poručili da je Skupština "na ulici".
 
"Razumem kolege iz opozicije koje učestvuju u radu parlamenta, jer je to jedini način da pred javnošću ukažu na zloupotrebe vlasti, ali za Ekološki ustanak Skupština je na ulici, u Gornjim Nedeljicama, na protestima gde se brani država Srbija... Skupština je 1. novembra u Novom Sadu", rekao je narodni poslanik Aleksandar Jovanović Ćuta.
Da je vlast svesna svoje brojčane nadmoći u parlamentu govori i rasprava između narodnog poslanika Stranke slobode i pravde Borislava Stefanovića koji je predsednicu Narodne skupštine Anu Brnabić upitao da li je bila u tužilaštvu zbog tvrdnji da je pad nadstrešnice diverzija, te ponovio stav njegove stranke da SNS treba zabraniti "kao političko krilo organizovanog kriminala i mafije u Srbiji".
 
Stefanoviću je umesto Brnabić odgovorio šef poslaničke grupe SNS Milenko Jovanov, koji je poručio da SSP "previđa ko je na vlasti u Srbiji", dodajući da "SNS može da donese zakon koji će zabraniti Stefanovićevu stranku".
 
Ko dobija, a ko gubi učešćem u parlementarnom zasedanju nije samo pitanje za vlast i opoziciju, već je to dilema koja zahvata i građane, poreske obveznike, ali i glasače.
 
"Biramo između dva zla"
 
Govoreći o tome šta je celishodnije, bojkot ili učešće u radu parlamenta, istraživačica Instituta za filozofiju i društvenu teoriju Tara Tepavac je za Insajder istakla da misli da trenutno "biramo između dva zla".
 
"I dobro je pitanje koje od ta dva zla je manje. Sa jedne strane, čuli smo neke od poslanika iz redova opozicije koji su govorili o tome da hoće da iskoriste priliku, kada se ova sednica već održava, da iskoriste prostor na javnom servisu koji inače nemaju - da pošalju poruku građanima o tome šta je stvarno stanje u zelji iz njihovog ugla, u poređenju sa potpuno oprečnim stanjem stvari kakvu prikazuju poslanici iz redova vladajuće većine i činjenica je da, bili oni ili ne na toj sednici, u svakom slučaju će se ovi zakoni usvojiti na kraju sednice, s obzirom na to da vladajuća većina i dalje ima većinu u ovom parlementu", kaže Tepavac.
 
Rezultati i epilog
 
I prvu sednica redovnog prolećnog zasedanja obeležio je bojkot dela opozicije, ali i incidenti na početku sednice. Dogodila se tuča, bačene su dimne bombe, a bilo je i povređenih poslanica. 
 
Uprkos tome, vladajuća koalicija je većinom glasova prvo usvojila dnevni red, dok su svi predloženi zakoni usvojeni glasovima parlementarne većine i bez prisustva narodnih poslanika opozicije u skupštinskoj sali, koji u glasanju nisu učestvovali.
 
Podsetimo, 24 dana nakon nesreće na Železničkoj stanici u Novom Sadu u novembru 2024. godine, opozicija je u parlamentu tražila da se zahtev o razrešenju Vlade uvrsti u dnevni red, što je takođe većinom glasova odbijeno.
 
Opozicija svojim učešćem nije mogla da promeni ni tok zasedanja u martu 2024. godine kada je, većinom glasova narodnih poslanika, za predsednicu Narodne skupštine izabrana Ana Brnabić.
 
Ostatak teksta možete pročitati na OVOM LINKU
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

  • Ivan

    09.10.2025 09:58
    Ne . imali ste pokušal lane opozicije kada su kao bojkotovali izbore i parlament. SNS ostvario većinu i doneo sve moguće zakone koji su im potrebni.
    Drugim rečima Vlast i opozicija sarađuju na tome. Samo slep to ne vidi
  • Jelens

    09.10.2025 09:49
    Licemerje
    Zanimljiva je ova medijska kampanja protiv prisustva opozicije u Skupštinu Srbije dok je prisustvo istih ljudi u Skupštini Novog Sada i Vojvodine poželjno I nema nikakve veze sa davanjem legitimiteta sns. Najveći kritičari opozicije bez pardona traže od Dine Vučinić dozvolu da se studenti i članovi zborova obrate na Sednici u Novom Sadu a ljudi u Bg koji ne žele da kao Srđan Milivojević sede kući dik plata redovno leže su im sluge režima. Vidim da neki baš brzo savladali političko licemerje
  • Pitanje svih pitanja

    08.10.2025 23:45
    Pročitah dobro razmišljanje na ovu temu - novinarka pita danas opozicionog predstavnika što ne napuste Skupštinu kad se i onako njihovi predlozi ne usvajaju u parlamentu samo mu daju privid normalnosti, a istovremeno novinarka godinama postavlja pitanja AV gde ni na jedno nije dobila odgovor.
    Jel, Bože moj neki su zaludni a neki rade svoj posao.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Srbija

Država u Nišu osnovala Fakultet srpskih studija

Promenom statusa i izdvajanjem departmana za istoriju, srbistiku i ruski jezik i književnost iz sastava Filozofskog fakulteta, Vlada Srbije osnovala je novu visokoškolsku ustanovu u Nišu - Fakultet srpskih studija.