Srbija oružje nabavlja od svih po malo: Da li je to dobra strategija?
U vreme kada se države u svetu više naoružavaju, to je počela da čini i Srbija pa su odlivi novca iz budžeta neprimereno visoki za zemlju koja obiluje siromaštvom i inače je u lošijoj ekonomskoj situaciji.
Nabavkom oružja Srbija neće sprečiti inflaciju da skače i investitore da odlaze, ali bi u teoriji građani trebalo da se osećaju sigurnije. Koliko je taj novac pametno uložen i kakve su mogućnosti nabavljenog naoružanja - pita Nova ekonomija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je nedavno da će Srbija kupiti još oružja, oruđa i raketa. Između mnogo najavljenih projekata, na predstavljanju sopstvenog plana "Srbija 2030" rekao je da moramo snažiti dalje našu vojsku, i da Srbija izdvaja mnogo više od dva odsto ukupnog BDP za vojsku i policiju.
"To samo onaj što veoma uspešno, mudro i pametno čita budžete, što nije često iskustvo sa političarima. To često dođe i na pet, šest odsto BDP. Mi samo u poslednjih tri meseca dali više od šest milijardi za naoružanje i opremu. Deo smo pokazali na paradi, ali nastavićemo dalje da podižemo i domaću proizvodnju", naglasio je Vučić, ali i najavio izdvajanje dodatnih "ne manje od 15 milijardi evra" do 2035. godine.
Da, sigurnost ima cenu, ali je isto tako bitno šta, koliko i od koga nabavlja Srbija. Ako uporedimo srpski energetski sektor gde je situacija slična - malo su američki projekti, malo norveški savetnici, ima nešto i kineskih investicija, a ima i ruskog gasa - jasno se videlo kako i koliko se to obilo o glavu Srbiji.
Nešto slično može da se desi kada nabavljate naoružanje iz potpuno različitih izvora, koje zbog drugačijih standarda ne komunicira među sobom, niti može da se dopuni na terenu, već su potrebne popravke i prepravke da bi sistemi međusobno korespondirali, navodi Nova ekonomija.
Kada zemlja kupuje vojnu opremu od veoma različitih dobavljača, na primer Francuske, Izraela, Rusije i Kine, kao što je to slučaj u Srbiji, to stvara diversifikaciju, ali i ozbiljne strukturne rizike u ratno vreme. Najveći problem može biti logistički haos, jer svaka zemlja koristi različite kalibre municije, rezervne delove, standarde elektronike, potrebe za gorivom, alate za održavanje i naravno softverske sisteme. Nešto slično je i NATO grupacija uvidela, naročito po početku rata u Ukrajini, da velike razlike u ovim segmentima među zemljama članicama ne pomažu, već slabe nadmoć.
U sukobu, logistika dobija ratove, pa tako ako koristite, na primer, rusku protivvazdušnu odbranu, francuske avione, kineske dronove i izraelske rakete - potrebna su vam četiri odvojena lanca snabdevanja. Ako jedan dobavljač prekine pristup zbog sankcija, političkog pritiska ili ratnog svrstavanja, deo vaše vojske može postati neupotrebljiv. Ako rezervni delovi za ruski sistem prestanu da stižu, spremnost može da se sruši za nekoliko meseci. Ovo smo videli u praksi nedavno, na šta podseća sagovornik Nove ekonomije glavni i odgovorni urednik agencije Beta Vojkan Kostić.
"To se već delimično desilo sa naoružanjem naručenim iz Rusije pre rata u Ukrajini; samo deo je stigao, dok je ostatak zarobljen u Rusiji jer transport kroz NATO zemlje nije moguć. Postoji realna opasnost da NATO zemlje koje okružuju Srbiju u nekom trenutku zatvore granice i vazdušni prostor, ostavljajući zemlju bez izbora u slučaju sukoba. Srbija ne sme sebi dozvoliti sukob sa NATO savezom jer ne postoji oružje koje bi joj omogućilo pobedu u takvom konfliktu", navodi Kostić.
Katarina Đokić, istraživačica u Programu za transfer oružja SIPRI-ja, napominje da svaki specijalan prevoz naoružanja zahteva odobrenje zemalja kroz čiji prostor prolazi. Bez tih odobrenja, nabavka bi bila znatno teža, osim ako se ne koriste metode šverca i korupcije, ali se takav scenario smatra veoma hipotetičkim. Kako Đokić kaže, u mirodopskim okolnostima blizina nije presudna; važnija je cena transporta i usluga održavanja.
Srbija nabavlja oružje iz Izraela, Rusije, Francuske i Kine, a prema rečima ove sagovornice, ovakva mešavina stvara probleme sa rezervnim delovima (nekompatibilnost) i zahteva posebnu obuku za tehničare i operatore (npr. za dronove) za svaki različiti sistem.
Kako Kostić objašnjava, Srbija je vojno neutralna zemlja i nema privilegiju da se orijentiše samo na jednog prodavca.
Manje ili nesvrstane zemlje često slede ovaj model, jer može da ima nekih prednosti, recimo da diversifikuje političku zavisnost, da spreči uticaj jednog dobavljača, da se dobije pristup različitim tehnološkim snagama, ali i zato što je tako ponekad jeftinije. Ali u isto vreme različiti strani sistemi mogu povećati sajber izloženost jer sadrže strani softver koji može imati skrivene ranjivosti, a mogu biti dizajnirani za daljinsku dijagnostiku.
Rafali višenamenski organizam
Tango Six, sajt specijalizovan za avijaciju, javio je da je Srbija potpisala jedan ugovor za naoružanje rafala, što je potvrdio i urednik tog portala Petar Vojinović. Za njega je potpisivanje ugovora za rafale ubedljivo najbolja nabavka kojoj ništa nije ekvivalentno. Opisuje rafale kao "višenamenski organizam" koji leti dvostruko brže od zvuka i može da ponese devet tona ubojnih sredstava, što ga čini najefektnijim i najopravdanijim sredstvom. Kako kaže, u poređenju sa tim, kineski dronovi i rakete su "relativno nebitni" dodaci.
Ostaje nabavka ostatka paketa naoružanja, vrlo verovatno od kompanije MBDA i francuskih kompanija. Za očekivati je da početni paket čine rakete vazduh-vazduh, vođene avio-bombe i raketizirane avio-bombe.
"Cena od 2,7 milijardi evra pokriva avione, simulatore, obuku i podršku, ali ne uključuje kompletan paket naoružanja. Za ugovore koji su potpisani za naoružanje ovih aviona detalji o ceni i konkretnim tipovima još uvek se drže u tajnosti. Neke modernije rakete će se čekati još godinu-dve dok proizvođač ne završi sva ispitivanja. Naoružanje proizvode dve ključne grupacije MBDA (konzorcijum više zemalja) koji proizvodi rakete vazduh-vazduh i Safran koji proizvodi bombe", kaže Kostić.
Ceo tekst Nove ekonomije čitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Srbija
Šta sledi: Pet pitanja o formiranju institucija i političkoj sceni
09.11.2026.•
2
Politički zemljotres. Ovako se najčešće, u Srbiji i šire, opisuju rezultati vanrednih parlamentarnih izbora kojima je okončana četrnaestogodišnja vladavina Aleksandra Vučića.
Tužilaštvo odustalo od optužbe protiv devet okrivljenih za pripremu dela protiv ustavnog uređenja
09.11.2026.•
2
Više javno tužilaštvo u Beogradu odustalo je od optužbe protiv devetoro okrivljenih za pripremanje dela protiv ustavnog uređenja u vezi sa krivičnim delom pozivanje na nasilnu promenu ustavnog uređenja.
Dva muškarca povređena u sudaru cisterne i kombija na auto-putu kod beogradskog aerodroma
09.11.2026.•
0
Dve osobe povređene su u sudaru kamiona-cisterne i kombija rano jutros oko 5.30 časova na auto-putu Niš - Beograd.
DNEVNI KVIZ: Deset pitanja - napadnite rekord
09.11.2026.•
5
Krećemo u novu turu 021.rs dnevnih kvizove.
VIDEO: Ružić osniva novu stranku, pozvao građane da ga potpisom podrže
09.11.2026.•
32
Bivši potpredsednik SPS Branko Ružić pokreće inicijativu za osnivanje nove političke partije "sa jasnim socijaldemokratskim opredeljenjem, evropskom perspektivom i uverenjem da politika mora ponovo da služi ljudima".
Da li je reč "blokader" uvreda?
09.11.2026.•
30
Članovi Saveta Regulatornog tela za elektronske medije (REM) poveli su na poslednjoj sednici raspravu o tome da li se rečju "blokader" izgovorenom u etru krše medijski zakoni.
Advokat Vukotić: Nova vlast da preispita primenu zakona "Svoj na svome", mnogo toga je sporno
09.11.2026.•
4
Nova vlast bi morala hitno da preispita sprovođenje zakona "Svoj na svome", jer je postupak legalizacije objekata obeležen netransparentnošću, nezakonitim postupanjem nadležne agencije i mogućim povredama prava građana.
Antonijević: Postojala negativna kampanja određenih medija prema Studentskoj listi
09.11.2026.•
5
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević ocenio je da bi bilo dobro kada bi postojao određeni balans unutar Narodne skupštine.
Račun Torlaka u blokadi tri dana
09.11.2026.•
5
Računi Instituta za virusologiju, vakcine i serume Torlak u blokadi su već tri dana, piše portal Nova.rs.
Šoškić: Poznato ime kandidata za predsednika Skupštine, objaviće ga studenti
09.11.2026.•
14
Nekadašnji guverner Narodne banke Srbije i kandidat Studentske liste za poslanika Dejan Šoškić kazao je da su se studenti dogovorili ko će obavljati funkciju predsednika Skupštine.
Hrvatska nacionalna vizija osvojila 16 mandata i odnela apsolutnu pobedu na izborima
09.11.2026.•
1
Hrvatska nacionalna vizija apsolutni je pobednik izbora za Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV), izjavila je predsednica Vizije i nositeljka izborne liste Jasna Vojnić.
Brnabić traži dijalog sa predstavnicima Studentske liste pre konstitutivne sednice Skupštine
09.11.2026.•
29
Niko ko predstavlja Studentsku listu nije se javio trenutnim skupštinskim službama da se započne dijalog za prvu konstitutivnu sednicu parlamenta najavljenu za 17. novembar.
Ronioci pronašli telo u Bovanskom jezeru
08.11.2026.•
0
Ronilačka jedinica Žandarmerije pronašla je u Bovanskom jezeru telo i automobil za kojim se tragalo, saznaje Radio-televizije Srbije (RTS).
BIRODI predlaže 13 mera protiv korupcije: Među predlozima i Antibot zakon
08.11.2026.•
2
Biro za društvena istraživanja (BIRODI) predložio je Paket za integritet i javnost, koji obuhvata 13 sistemskih mera za sprečavanje korupcije, jačanje odgovornosti institucija i zaštitu javnog interesa.
Baucal: Najvažnije je da se dese suštinske promene, trenutno se formiraju timovi za različite sektore
08.11.2026.•
5
Budući narodni poslanici Studentske liste spremni su za konstitutivnu sednicu Skupštine Srbije, zakazanu za 17. novembar, izjavio je kandidat za poslanika Studentske liste Aleksandar Baucal.
Šef kabineta Ane Brnabić kupio još jedan stan od milion evra
08.11.2026.•
11
Nakon kupovine stana vrednog skoro milion evra u Beogradu na vodi, Miloš Popović, šef kabineta odlazeće predsednice Skupštine Srbije Ane Brnabić, kupio je stan i u luksuznom naselju Luštice bej u Tivtu, piše Radar.
Komentari 24
B
Пантелија
Ku3a
Nisam ćaci.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar