Preminuo Bora Todorović

Slavni glumac Bora Todorović (84) preminuo je jutros u Kliničkom centru Srbije. On je pre nekoliko dana imao moždani udar i pao je u komu.

Todorović je rođen u Beogradu, 5. novembra 1930. godine. Napustio je Mašinski fakultet da bi upisao Pozorišnu akademiju. Diplomirao je 1956. godine u klasi profesora Joza Laurenčića.

Do 1957. godine bio je član Beogradskog dramskog pozorišta, 1957 - 1961. Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu (gde se ističe u američkom repertoaru - Artur Miler, Tenesi Vilijams), a od 1961-1983. godine beogradskog Ateljea 212 u kome se i najduže zadržao igrajući u predstavama "Arsenik i stare čipke", "Sprovod" , "Razvojni put Bore Šnajdera", "Kape dole"", "Druga vrata levo", "Mrak i šuma gusta", "Pseće srce"…

Na filmu debituje u "Koracima kroz maglu" (1967) Žorža Skrigina. Filmu se vraća tek u drugoj polovini sedamdesetih godina - s pojavom generacije reditelja tzv. praške škole ("Nacionalna klasa" Gorana Markovića i "Poseban tretman" (1980) Gorana Paskaljevića). Posle uspeha u istomenom komadu Dušana Kovačevića i u filmu "Maratonci trče počasni krug" Slobodana Šijana (1982) tumači predratnog filmskog pionira.

Igra komičnog lopova i prevaranta koji preživljava ratne godine u "Balkan ekspresu" (1983) Branka Baletića, jugoslovenskog "gastarbajtera" u Švedskoj u filmu "Mister Montenegro" (Dušan Makavejev, 1981), žrtvu provincijalne ideološke paranoje u "Balkanskom špijunu" Božidara Nikolića i Dušana Kovačevića (1984), te romskog "kuma" u "Domu za vešanje" (Emir Kusturica, 1988), u kojem je jedan od dvoje profesionalnih glumaca.

Glumi i na televiziji u serijama "Sivi dom", "Diplomci", "Ceo život za godinu dana", "Ljubav, ah ljubav", "Rađanje radnog naroda". Mnoge replike likova koje je igrao danas su prepoznatljive i često se citiraju.

Todorović se poslednjih godina povukao iz sveta pozorišta i filma, a u medijima se retko pojavljivao. Brat je glumice Mire Stupice i otac glumca Srđana Todorovića i glumice Dane Todorović.

Nestao jedan od najvedrijih glumaca

Teatrolog Jovan Ćirilov ocenio je da je sa odlaskom Todorovića iz naše sredine "nestao jedan od najvedrijih glumaca i ličnosti beogradskog pejžaža. "I to je nekakva životna protivrečnost povezivati Boru Todorovića sa krajem. Ostaje nam uverenje da glumačka umetnost ostavlja za sobom trag, pre svega u njegovoj porodici, u njegovom sinu, uticaju koji je učinio na druge, bar utisku da se sa vedrinom može prolaziti kroz naš tegobni život i kroz našu sredinu u kojoj uvek ima viška istorije", rekao je Ćirilov.

Direktor Jugoslovenske kinoteke Radoslav Zelenović rekao je da je smrt Todorovića "ogroman gubitak i za našu kinematografiju i za pozorište i za porodicu i kulturu". "To je karijera koja je trajala kao malo koja, on je još 1956. počeo svoju filmsku karijeru i svih ovih godina bio je prisutan i na filmu i na televiziji. Ono što je radio 80-tih godina sa svim najpoznatijim rediteljima sa ovih prostora: Goranom Markovićem, Goranom Paskaljevićem, Emirom Kusturicom, Šijanom, Baletićem, Duškom Kovačevićem... je ono po čemu se naša kinematografija prepoznaje", rekao je Zelenović.

"Ono što je meni zanimljivo je da se replike iz tih filmova u kojima je igrao i danas mogu čuti u svakodnevnom govoru i to govori da Bora Todorović nije bio glumac klišea", zaključio je direktor Jugoslovenske kinoteke.