Ovoj ideji se protive predstavnici hrvatske nacionalne manjine, dok Bunjevci smatraju da je krajnje vreme da bunjevački postane četvrti službeni jezik u Subotici.
Predlog za promenu Statuta grada podneo je gradonačelnik Subotice Stevan Bakić na inicijativu Bunjevačkog nacionalnog saveta, a prošle nedelje taj predlog je izglasan na Gradskom veću.
Predsednik Skupštine grada Subotice Balint Pastor očekuje da će gradski parlament usvojiti predlog o izmeni Statuta koja, kako kaže, ima više faza.
On objašnjava da će gradski parlament izabrati osmočlanu komisiju, koja će izraditi predlog izmena i dopuna Statuta kako bi bunjevački postao četvrti jezik u službenoj ravnopravnoj upotrebi u Subotici.
Pastor podseća da se po zakonu jezik nacionalne manjine uvodi u službenu upotrebu ako manjina čini 15 odsto stanovništva grada ili opštine što sa Bunjevcima, kako kaže, nije slučaj, ali zakon ne zabranjuje da se to uradi, ako je procenat manji.
"To je vid pozitivne diskriminacije što je apsolutno u skladu sa zakonom. Procedura može da traje nekoliko nedelja, ali uveren sam da će bunjevački jezik ući u službenu upotrebu", rekao je Pastor za Tanjug.
Predsednica Bunjevačkog nacionalnog saveta Suzana Kujundžić Ostojić kaže da je krajnje vreme da jezik Bunjevaca, koji na prostoru Vojvodine žive 350 godina, uđe u službenu upotrebu.
Uvođenju bunjevačkoj jezika službenu upotrebu u Subotici protive se u Hrvatskom nacionalnom vijeću i taj predlog vide kao "političku odluku" koja, kako ističu, treba da ima utemeljenje u zakonima i struci.
Predsednica HNV-a Jasna Vojnić ocenjuje da ne postoji formalno-pravna mogućnost uvođenja bunjevačkog jezika u ravnopravnu službenu upotrebu navodeći da prema poslednjem popisu Bunjevci čine 9,57 odsto stanovništva u Subotici.
"Do sada u Srbiji ni u jednoj jedinici lokalne samouprave nije zabeležen slučaj novog, slobodnog tumačenja zakona i 'pozitivne diskriminacije' te će ovo predstavljati mogući presedan", navela je Vojnić za Tanjug.
Ona ističe da je inicijativa o bunjevačkom jeziku suprotna odredbama Sporazuma između Hrvatske i Srbije i Crne Gore o zaštiti prava hrvatske manjine u Srbiji i Crnoj Gori i srpske i crnogorske manjine u Hrvatskoj i da, prema njenoj oceni, može da bude dodatni razlog za narušavanje ukupnih odnosa između Srbije i Hrvatske.
Vojnić smatra da postoji i "naučni apsurd" u vezi sa bunjevačkim jezikom i ističe da je reč "govoru" koji pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu, koji, kako navodi, prema genetskolingvističkom kriterijumu pripada hrvatskom jezičkom korpusu.
.jpg "Kroz Suboticu vozio teretno vozilo sa 3,07 promila alkohola u krvi i na amfetaminu")
.jpg "Opozicija neće mesto potpredsednika u Skupštini Vojvodine: Znak protesta zbog izbornih nepravilnosti")
.jpg "Zaustavljen kod Sremske Mitrovice: Policija mu u kolima našla kesu sa 150 grama amfetamina")
.jpg "Ginekolog iz Sremske Mitrovice osumnjičen za akušersko nasilje ostaje u pritvoru još tri meseca")
.jpg "Radnika obezbeđenja udarila struja na železničkoj stanici u Pančevu: Zadobio teške povrede")
.jpg "Izmenjen saobraćaj od petlje Kuzmin do petlje S. Mitrovica i petlje S. Mitrovica do petlje Ruma")
.jpg "I sledeće nedelje nova prilika da nekome spasite život: Prikupljaće se krv širom Vojvodine")
Komentari 21
@ @kmeee
A ako se iz, kako kažete srpskog (mada nije iz srpskog, nego hrvatskog) može izvojiti bunjevački, onda se iz srpskog može izdvojiti vojvođanski.
Hvala vam što ste ovim (nenamerno) podržali ozvaničavanje vojvođanske nacije i vojvođanskog jezika.
Ns
@kmeee
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar