Pisonia stabla prepuno je cvetova oko kojih se skupljaju insekti. Kad ptica sleti po obrok, sok ploda je toliko lepljiv da se ptica zalepi za stablo tako da i sama postane plen drugim grabljivicama ili naprosto ugine od gladi.
Foto: Screenshot
Međutim, ostatke uginule ptice stablo koristi kao hranjivu materiju. Neke ptice ne uspevaju čak ni da slete na zemlju, zaglave se u granama i tu ostanu poput mumija.
Ove biljke se zovu Pisonia stabla, ili alternativno, "stabla pticolovci". Rastu u toplim krajevima na Pacifiku i Indijskom okeanu, a koreni i grane stabla umeju da budu prepuni ptičjih leševa.
Iako bi se moglo pretpostaviti da su ubojiti instinkti Pisonie samo prirodni oblik samoobrane ili možda jako grub, ali nužan način da se dođe do hrane, razlozi su mnogo jednostavniji. Istraživanje Alana Burgera, ekologa sa Univerziteta Viktorija, pokazuje da Pisonia nema očiglednu korist od ovakvog serijskog ubijanja.
Naravno, kada se ptica trajno zaplete u korenje ovog stabla, ono dobija nešto hranjivih materija, ali Burgerove studije pokazuju da one nisu ni približno iste u odnosu na ono što bi dobile od živih ptica, odnosno njihovog izmeta koje bi im poslužilo kao đubrivo. Dakle, za Pisoniu, čini se da je njihova 'želja za ubijanjem' toliko jaka da zapravo ubijaju ista ona stvorenja koja bi im obezbedila bolju hranu.
Zbog toga se postavlja pitanje zašto su Pisonijine semenke tako strašno lepljive iako bi stablo moglo bez problema da preživi i bez ubijanja ptica i insekata?
Burger se pita može li razlog biti da stablo želi da širi svoje semenke tako da ih zalepi za ptice koje bi trebalo dalje da ih odnesu, poput ptica selica, ukoliko prežive susret s drvetom?
Možda je najgora stvar u svemu tome da iz bilo kojeg razloga ptice, a posebno morske ptice, apsolutno obožavaju ovo demonsko stablo. Prema biologu Bet Flint, stabla Pisonie skoro uvek su prekrivene živim morskim pticama koje još nisu nasele na klopku koje im ovo stablo sprema. Druge pak, kao što su bele čigre, čak se igraju vatrom i polažu jaja u rupe nastale kad se odlome grane drveta.
Iako američka organizacija "Bird Conservancy" kaže da su morske ptice među najugroženijim pticama na svetu zbog krivolova i ribolova, stablo Pistonie gotovo da je za njih jednako pogubno.
Prema podacima do kojih je došao BBC, godišnje od ovog stabla ugine i do 100.000 morskih ptica. Na ostrvima kao što je Cousine na Sejšelima, čuvari su zaduženi za pronalaženje i oslobađanje ptica koje zarobi Pisonia. Posao im je da im pomognu da očiste perje od lepljive materije iz semenki.
Inače, Pisonijin cvet i plod cvatu tačno u vreme migracije morskih ptica i polaganja jaja pa tako potencijalno ugrožavaju i potomstvo ptičjih vrsta.
Ova stabla i dalje su velika misterija za naučnike i ljudi o njima moraju još mnogo toga da nauče.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
Odgovor je biloška ravnoteža. Ptice na ovakvim pustim ostrvima verovatno nemaju prdatora koi bi ih lovili. Na ovaj način priroda reguliše prenamnoženost. To što čovek lovi ribu i smanjuje hranu pticama, ovo drvo još uvek ne shata. Sve se prebrzo odvija da bi priroda regulisala svoje tokove. Dovodimo egsitenciju svih živih bića na ovoj planeti u veliku opasnost, uključujući i nas same.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Tri nemačka poštara krenula su na putovanje biciklima od 3.000 kilometara od mesta Sankt Nikolaus u Nemačkoj do malog grada Rovaniemija u Finskoj, gde se nalazi "selo Deda Mraza".
Bronzana statua rimskog cara Marka Aurelija, koja je ukradena iz drevnog grada Bubona u Burduru i potom izlagana u Muzeju umetnosti u Klivlendu, vraćena je nakon 65 godina u Tursku, saopštili su iz muzeja.
U borbi protiv sve češćih napada vukova na stoku, američki farmeri uz podršku Ministarstva poljoprivrede (USDA) koriste dronove koji emituju pesme grupe AC/DC, scene iz filmova i čak glas glumice Skarlet Johanson.
Svetlosni mač Darta Vejdera iz filma "Ratovi zvezda: Imperija uzvraća udarac" iz 1980. i Betmenovo odelo koje je nosio Majkl Kiton u istoimenom filmu 1989. biće među rekvizitima na aukciji u septembru.
Glavni grad Finske ostvario je zapažen uspeh na polju saobraćajne sigurnosti - u poslednjih 12 meseci nije zabeležen nijedan smrtni slučaj u saobraćaju.
Nintendo je, čini se, konačno stao na kraj decenijama dugim nagađanjima i odgovorio na pitanje koje muči generacije gejmera - kakav je zapravo odnos Marija i princeze Breskvice.
Španski kolekcionar Marija Gabaro nije mario za prave pse, ali je ove godine posthumno osvojio mesto u Ginisovoj knjizi rekorda za najveću kolekciju predmeta vezanih za pse.
Arheolozi veruju da su pronašli najstariju grobnicu na svetu u pećini Tinšemet u centralnom Izraelu, gde su nađeni dobro očuvani ostaci skeleta pet ranih ljudi koji datiraju iz perioda od pre oko 100.000 godina.
Obožavaoci su počeli da se okupljaju ispred prve nemačke prodavnice igračaka Labubu u Berlinu satima pre otvaranja, formirajući dugačak red zbog malenih plišanih stvorenja sa velikim izbuljenim očima i oštrim zubima.
Više od 80 odsto stanovnika Tuvalua, pacifičkog arhipelaga kome preti porast nivoa mora, traži vize za Australiju u skladu sa sporazumom potpisanim 2024. godine.
Slika "Bogorodice sa detetom" iz 16. veka, koja je završila kod žene u Norfolku nakon što je pre pola veka ukradena iz muzeja u Italiji, biće vraćena svom zakonitom vlasniku.
Komentari 1
New
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar