Špicerov dvorac dobija privremeni krov

Nakon skoro dve decenije propadanja, jedan od najlepših primera secesije na ovim prostorima, Špicerov dvorac u Beočinu, uskoro će dobiti privremeni krov koji će sprečiti slivanje vode u potocima i dalje urušavanje zdanja.
Kako piše Dnevnik, Ministarstvo kulture odobrilo je projekat interventne zaštite dvorca i za koji dan će početi demontaža postojećeg krovnog pokrivača od biber crepa, koji je u izuzetno lošem stanju. U krovu na više mesta postoje velike rupe, a grede iznad glavnog stepeništa su se obrušile.
 
Pretpostavka je da, ukoliko se uruše i preostale grede iznad velike dvorane koja ima visinu dve etaže, može doći do urušavanja polovine krovne konstrukcije, pa i dela samog dvorca, tim pre što su usled obilnog prokišnjavanja i strukture nosećih zidova oslabile. Šteta koja bi na taj način nastala bila bi praktično nepopravljiva – upozorava arhitekta Jelena Filipović, konzervator u Pokrajinskom zavodu za zaštitu spomenika kulture po čijem će projektu biti izvedeni interventni radovi na dvorcu.
 
Tokom skidanja dotrajalog krova upotrebljiv materijal će biti sortiran i sačuvan za potrebe rekonstrukcije dvorca, a do tada će objekat biti natkriven privremenom krovnom konstrukcijom.
 
To nije trajan krov. On će samo zaštiti dvorac od atmosferskih padavina i daljeg propadanja zidanih struktura. I biće u funkciji dok se budućom projektno-tehničkom dokumentacijom ne utvrde načini stabilizacije temelja, zidova, tavanica i ostalih konstruktivnih elemenata objekta. Nakon statičke sanacije dvorca - a ona je predviđena narednom fazom obnove objekta koja nije predmet ovogodišnjih radova - ponovo će biti montirani sačuvani delovi starog krova, uz, podrazumeva se, dodavanje nedostajuće i zamenu oštećene građe. Tek tada će dvorac dobiti krov koji će biti u svemu kao originalni – navodi Jelena Filipović.
 
Dvorac je 1892. godine izgradio Eduard Špicer, jedan od trojice suvlasnika Beočinske fabrike cementa. Porodica Špicer je pred početak Drugog svetskog rata napustila Beočin, a tokom njega je dvorac korišćen kao zgrada nemačke vojne komande. Posle vojne je objekat nacionalizovan i služio je kao škola, biblioteka, poslovni prostor, a korišćen je i kao scenografija u filmovima Klinta Istvuda (Ratnici), Emira Kusturice (Crna mačka, beli mačor) i Miroslava Antića (Doručak sa đavolom, Sveti pesak).
  • MarijaS

    27.06.2016 14:34
    Važno je da su svi znali da ga koriste, ali bez osećanja obaveze da ga i održavaju. Prava bez obaveza - moralno načelo prilično rašireno u Srbiji.
  • NS

    26.06.2016 21:25
    Tuga
    E moj Špiceru...da si znao
  • S

    26.06.2016 17:37
    Svinje i biseri

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti

Preminuo Živan Berisavljević

Veliki borac za Vojvodinu i kritičar nacionalizma, nekadašnji visoki funkcioner Titove Jugoslavije i ambasador SFRJ u Londonu Živan Berisavljević preminuo je u 89. godini.