Vrednosti pojedinih zagađivača u Novom Sadu povremeno i duplo veće od dozvoljenih

Vazduh u Novom Sadu je uglavnom umerenog kvaliteta, ali vrednosti pojedinih zagađivača povremeno prelaze dozvoljenu granicu i za 130 odsto.
Vrednosti pojedinih zagađivača u Novom Sadu povremeno i duplo veće od dozvoljenih
Foto: 021.rs
Tokom januara utvrđeni kvalitet vazduha na teritoriji Novog Sada odgovarao je graničnim vrednostima u pogledu koncentracije čađi, sumpor oksida i azot oksida, dok je koncentracija prašine u vidu suspendovanih čestica (PM10) bila povišena na mernim mestima u Kaću, u Rumenačkoj ulici i u okolini preduzeća "Vodovod i kanalizacija". 
 
Kako navodi doktorka Sanja Bijelović iz Instituta za javno zdravlje Vojvodine zagađivač benzoapiren je tokom prethodne godine na nekim mestima u gradu prelazio graničnu vrednost i za 130 odsto.
 
"Mi u vazduhu imamo povećanu koncentraciju prašine i na tim česticama prašine se nažalost nalaze neki organski elementi koji predstavljaju opasnost po zdravlje stanovnika koji se tu nalaze, tako da bi trebalo da vodimo računa i da primenimo adekvatne preventivne mere", kaže Bijelović.
 
Benzoapiren je policiklični ugljovodonik koji se nalazi u katranu i smatra se visoko kancerogenim. Pored katrana, ovaj zagađivač se nalazi u automobilskim izduvnim gasovima i dimu proizvedenom sagorevanjem organskog materijala, poput dima cigareta.
 
 
 
 
U Institutu takođe navode da kvalitet vazduha u Novom Sadu doprinosi respiratornim oboljenjima, kao što su astma i hronična bolest pluća, kod odraslih. Ovaj negativan uticaj posebno je izražen tokom letnjeg perioda i naročito među ženama. 
 
Predložene preventivne mere, navodi doktorka Bijelović, ne mogu poboljšati situaciju odmah, ali vremenom mogu značajno popraviti kvalitet vazduha. Preporuka Instituta je kontrolisanje urbanog razvoja grada, unapređenje režima saobraćaja, korišćenje vozila sa manjom emisijom zagađujućih materija, plansko ozelenjavanje grada, unapređenje načina grejanja i uvođenje obnovljivih izvora energije.
 
Bijelović navodi da treba obratiti posebnu pažnju na zaštitu područja oko mnogobrojnih gradilišta u gradu: "Neophodno je da svaki put kada se izvode neki građevinski radovi postoji adekvatna zaštita oko gradilišta kako bi se sprečilo širenje čestica prašine".
 
Inače, u Srbiji više od dva meseca mediji pišu, a zabrinuti građani se javljaju zbog alarmantnih podataka o zagađenosti vazduha u pojedinim gradovima (Niš, Beograd, Smederevo...) do kojih su došli putem aplikacije "AirVisual". Tragom ovih informacija, portal Raskrikavanje kontaktirao je Agenciju za zaštitu životne sredine čiji se podaci, kako su naveli, ne podudaraju sa brojkama sa pomenute aplikacije. 
 
 
Direktor Agencije za zaštitu životne sredine Filip Radović rekao je da njima u Agenciji nije jasna metodologija koju "AirVisual" koristi, ali da je nerealno da aplikacija pokazuje na primer 300, ako je izmereno 80. Podatke o Agencije o zagađenju možete pratiti OVDE.
 
Profesor fizičke hemije Nikola Vukelić rekao je da je zagađenje česticama u poslednjih deset godina u svetu proglašeno za mnogo štetnije od zagađenja gasovima.
 
U Institutu za javno zdravlje Batut rekli su za DW da i Svetska zdravstvena organizacija PM čestice smatra kancerogenim, povezujući ih pre svega sa karcinomom pluća. 
 
"Međutim, povezano s karakterom prisutnih hemijskih komponenti čestica, dugotrajna izloženost njima može se dovesti u vezu s nastankom hroničnih respiratornih oboljenja, hronične opstruktivne bolesti pluća i sl, kao i sa različitim problemima koji za posledice imaju srčani i moždani infarkt", naveli su u institutu Batut.
  • Vlada

    25.02.2019 16:23
    @Gajger Miler

    To je baš puno teksta da bi priznao da jednostavno ne možeš da prikažeš ni trunku dokaza za svoje tvrdnje i da treba da ti verujemo na reč. A nemoj da se ljutiš, ali što se tiče validnih naučnih činjenica, nisam sklon da slepo verujem nekome ko iz dva pokušaja nije u stanju da pravilno napiše reč 'nanosivert'. Iako ti je to jedini naučni termin koji je trebalo da nabubaš za svoj komentar.
  • Marko Trifković

    23.02.2019 17:23
    Zbog svega navedenog Novi Sad treba masovno i sistemski da ulaže ozelenjavanje, trotoare, u biciklističke staze, trake, parkinge i da podstiče pešačenje, biciklistički saobraćaj i korišćenje javnog prevoza.
  • Gajger Miler

    23.02.2019 10:37
    @Student
    Znam da zvuči neverovatno, i da nećeš verovati...
    - Ali, ranije se život odvijao i bez linkova. Znaš, nije postojao internet. A ljudi su živeli, imali instrumente i merili. Beležili su na stvar koja se zove - papir! Slagali u nešto što se zove kartoteka i u arhive. Pisali naučne radove o merenjima. Nećeš verovati, čak je i JNA imala ABH službu. Sarađivali su dosta sa stranim institutima. Čak je i naš Institut imao odelenje koje je sarađivalo sa ABH.
    Dakle, za svaku.... stražnjicu koja bi da klikne nešto sa smart telefona... i dođe do nečeg što naziva link i špto ne mora uopšte da bude tačno - a link je.... imam savet.
    Potražite po pisanim arhivama i pitajte profesore.
    Svi znaju kolika je bila radijacija Novog Sada, prirodna.
    Jednaka kao kod Beograda,
    Sada ni kod Beograda nije tolika koliko se "zvanično" meri i objavljuje.
    Ali, to je grad od 2 miliona ljudi - a spram toga i informacije.
    Zanimljivo je... da Vama smeta moja informacija?

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti

Da li će Novosađani slušati Beograd?

Po prvi put od 2016. godine deluje da je opozicija u Novom Sadu koliko-toliko na nogama. Nije sjajno, ali je rezultat koji bi prodrmao aktuelnu vlast bio na vidiku.