Četvrt veka plaćanja novosadskog eko-dinara: Čelnici se hvale, stručnjaci podsećaju da otpadne vode ispuštamo u Dunav

Novi Sad je pre tačno 25 godina osnovao Ekološki fond i uveo naplatu eko-dinara za unapređenje zaštite životne sredine. Iako je osmišljen sa dobrom idejom, eko-dinar mahom se ne troši u pravu svrhu, tvrde stručnjaci.
Četvrt veka plaćanja novosadskog eko-dinara: Čelnici se hvale, stručnjaci podsećaju da otpadne vode ispuštamo u Dunav
Foto: 021.rs
Prema rečima članice Gradskog veća za zaštitu životne sredine, održivi razvoj i energetsku efikasnost Mire Radenović, Novi Sad je bio prvi grad u Srbiji koji je uveo trajno ulaganje u zaštitu i unapređenje životne sredine, a novac je korišćen "za brojne projekate u oblasti zaštite i unapređenja životne sredine"
 
Poslednjih osam godina je, kažu u Gradskoj kući, više nego ikada rađeno na sprovođenju ekoloških programa, što je Novi Sad dovelo na korak do ulaska u porodicu gradova "Zelene prestonice Evrope".
 
"Posle 40 godina, u Novom Sadu smo podigli prvu novu parkovsku površinu. Sredstvima Budžetskog fonda 2018. godine urađen je Projekat pejzažnog uređenja parka severno od Ranžirne stanice i ulice Radomira Raše Radujkova, koji se prostire na oko 35.000 kvadratnih metara. Tokom naredne godine park će biti potpuno na usluzi građanima. Pored toga, ozelenili smo grad sa preko 20.000 stabala na različitim lokacijama, a samo je ove godine zasađeno oko 8.500 stabala. Nastavljamo našu akciju Oživimo parkove i planiramo da obnovimo sve parkove na teritoriji Grada, ali i da izgradimo nove zelene površine jer je ozelenjavanje najefikasniji način da se borimo protiv klimatskih promena i urbanog zagađenja vazduha. Svesni smo toga da savremeno i efikasno upravljanje zelenim površinama zahteva tačne informacije o njihovom rasporedu i površini, ali i sadržaju i aktivnostima koje se obavljaju na njima. U završnoj fazi je uspostavljanje informacionog sistema koji će nam omogućiti da u svakom trenutku imamo uvid u stanje zelenih površina, ali i da efikasnije planiramo i kontrolišemo radove na održavanju. Geografski informacioni sistem zelenih površina Grada Novog Sada, kao prvi korak u formiranju katastra zelenila, biće završen početkom sledeće godine. Pored novih planova, rešili smo i nasleđene probleme poput radioaktvnih gromobrana koje smo uklonili 2019. godine. Posle 25 godina Novi Sad je lider po korišćenju svih raspoloživih resursa u cilju zaštite i unapređenja životne sredine", poručila je Radenović.
 
Međutim, osim što je izgradnju pomenutog parka severno od ranžirne stanice obeležilo odugovlačenje i nameštanje javnih nabavki, što je dovelo i do hapšenja zaposlenih u Gradskoj uprave za građevinsko zemljište i investicije, ulaganja u zaštitu životne sredine nisu tako sjajna kakvim ih čelnici predstavljaju. Tako Inženjeri zaštite životne sredine poručuju da se ovaj jubilej dočekuje s bolnom činjenicom da ni posle 25 godina od osnivanja ovog fonda, donosioci odluka u Novom Sadu nisu rešili pitanje odlaganja otpada i ispuštanja otpadnih voda.
 
"Sav prikupljeni otpad završava na smetlištu na Klisi, a otpadne vode direktno odlaze u Dunav i na taj način u značajnoj meri zagađuje životnu sredinu i ugrožava zdravlje stanovnika Novog Sada. U prethodnih pet godina, na ime naknada za zaštitu životne sredine u novosadski Budžetski fond za zaštitu životne sredine slilo se preko 11 miliona evra. Najvećim delom prikupljeni novac otišao je JKP 'Gradsko zelenilo' i JKP 'Čistoća' za podizanje novih zasada, čišćenje javnih površina i uklanjanje divljih deponija", kažu Inženjeri zaštite životne sredine.
 
Kako naglašavaju, životna sredina, usled ljudskih aktivnosti, postaje sve zagađenija i prljavija. 
 
"Kako bi se obezbedilo da ona bude zdrava i bezbedna, potrebno je da postoji sistem koji obezbeđuje da 'zagađivači plaćaju' štetu koja nastaje, a sredstva koja se naplate namenski da se utroše kako bi se životna sredina očistila i unapredila, u suprotnom posledice zagađenja trpimo svi, a profit izvlači zagađivač. Ovo se neće desiti ukoliko građani/ke ne preuzmu aktivnu ulogu u praćenju potrošnje prikupljenih sredstava i ne zahtevaju od donosioca odluka da spreče zgađenje koje nastaje, a za koje oni već plaćaju takse i nadoknade, dovoljne da se nastali problemi reše", zaključuju u ovoj organizaciji.
 
Inače, Inženjeri su uz pomoć UNDP pokrenuli sajt nsekodinar.rs, gde je moguće pogledati sve prihode i rashode u Ekološkom fondu. Uskoro će, zahvaljujući organizaciji CRTA, na njemu biti dostupna i interaktivna mapa putem koje će građani i građanke moći da daju svoje predloge o načinu trošenja novca u fondu.
  • Kole

    28.12.2020 11:52
    ko trosi novce nek odgovara
    Ako je trosenje tog dinara nenamensko zasto taj nije u zatvoru. Podneli ste krivicnu prijavu protiv jednog doktora, jer je podelio vecu platu zaposlenima u klinickom centru. Ova ogromna sredstva vam kobojagi izmicu kontroli. Sutra ce te vijati fiskalni racun za PDV od pereca i kafe.
  • Član biblioteke

    28.12.2020 11:50
    Klovnovi
    Hoce NS na vodi, a u Dunav upuštaju govna i hemiju.

    Bašibozluk, sramota, dno.
  • Ekolog

    28.12.2020 11:29
    Pogledajte samo istrazivanja ekoloških organizacija poput Stanista i Inzinjera ZZS o nenameskom trosenju para iz ekofondova i sve ce vam biti jasno...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti