
GMO zavere: Stručnjakinja za 021.rs objašnjava gde postoji, a gde ne postoji razlog za brigu
Izraz GMO automatski izaziva odbojnost kod velikog dela građana. GMO se u priči povezuje sa nezdravom, veštačkom hranom i rizikom od oboljenja. Ali, većina toga što kruži o GMO su dezinformacije.

Foto: Pixabay
Genetički (pogrešan izraz je genetski) modifikovani organizmi postoje duže nego što prosečan čovek zna. U serijalu "Znanjem protiv mitova" na 021.rs danas o nastanku, primeni, istini i zabludama o GMO govori prof. dr Mihajla Đan sa Departmana sa biologiju i ekologiju Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.
Pomen modifikacije bilo koje vrste, a naročito genetičke, izaziva sumnju javnosti zbog teorija zavere o modifikovanju gena sa raznim malicioznim ciljevima. I izraz "genetičko inženjerstvo" je izuzetno omražen. Za početak, prof. Đan objašnjava suštinu genetički modifikovanih organizama, to jest transgenih organizama.
"Pod pojmom genetički modifikovan organizam opisujemo organizam kod koga je u njegov nasledni materijal unesen gen nekog drugog nesrodnog organizma, tj. druge vrste. Prenošenje gena iz jedne vrste u nasledni materijal druge vrste gde će se taj gen eksprimirati moguć je primenom tehnologija rekombinovane DNK, odnosno primenom metoda genetičkog inženjerstva. Unutar ćelija transgenog organizma ovi uneseni geni se eksprimiraju, vrše svoju funkciju i daju proteinski produkt. Novi i drugačiji proteinski produkti nastali ekspresijom unesenih gena ne bi mogli nastati kao rezultat genetičkih rekombinacija postojećih varijanti gena unutar same vrste tokom procesa nastanka polnih ćelija i oplodnje", navodi prof. Đan.
Ove modifikacije nastale su iz potrebe naučnika da razumeju gene, što je dovelo do primene i u medicini. Kako objašnjava prof. Đan, još je početkom sedamdesetih godina Paul Berg u in vitro uslovima konstruisao prvi rekombinovani DNK molekul koji je sadržao deo sekvence virusne DNK i deo sekvence bakterijske DNK.
"Početkom osamdesetih gen za interferon čoveka unesen je u nasledni materijal bakterija, gde se eksprimirao dajući svoj proteinski produkt. Od 1982. godine proizvodi se insulin procesom koji je sličan i podrazumeva unošenje gena za humani insulin u genom bakterija gde se eksprimira dajući svoj produkt koji se zatim izdvaja i prečišćava za dalju upotrebu. Uporedo sa time, kreiraju se u laboratorijskim uslovima transgeni organizmi, koji se koriste kao modeli za istraživanja u genetici i molekularnoj biologiji. Dobar primer za to su transgeni miševi koji nose gene drugih organizama i kod kojih je prvi uspešan rezultat bilo unošenje gena za hormon rasta pacova u nasledni materijal miševa. Otkriće bakterije koja delom naslednog materijala, odnosno svojim Ti plazmidom može na prirodan način da prenosi delove DNK u nasledni materijal biljaka, razvija se i stvaranje transgenih biljnih organizama. Primena genetičke modifikacije u proizvodnji biljaka je prvi put odobrena 1986. godine, kada je u biljku duvana unesen gen za otpornost na herbicide, dok je prvi komercijalni proizvod bio transgeni paradajz 1994. godine", navodi naša sagovornica sa PMF-a.
U javnosti neretko čujemo da je "hrana koja sadrži GMO" ili "GMO hrana" štetna, veštačka, kontaminirana sa malicioznim ciljem. Koliko je bilo šta od toga tačno i da li postoji bilo kakva bojazan od uticaja GMO na namirnice koje jedemo?
Na osnovu istorijskih i literaturnih podataka jasno je, kaže prof. Đan, da primarni ciljevi naučnika koji su se bavili razvijanjem tehnologija rekombinovane DNK i stvaranjem transgenih organizama nikako nisu bili maliciozni. Najilustrativniji primer je upravo stvaranje humanog insulina pomoću transgenih organizama, koji se uspešno koristi u lečenju dijabetesa - i niko ne spori njegov značaj.
Sa hranom postoji više brige u javnosti. Primarni ciljevi GMO u prehrambenoj industriji su povećanje prinosa, hranjive vrednosti, otpornosti na različite bolesti, pesticide ili promenjive uslove sredine kako bi se obezbedila stabilna proizvodnja hrane, kaže naša sagovornica.

Da li to znači da ima razloga za bojazan? Dva su glavna smera zabrinutosti u vezi za proizvodnjom i korišćenjem genetički modifikovane hrane, a jedan se zapravo odnosi na zaštitu životne sredine.
"Prvi jeste njen uticaj u toku proizvodnje na ekosistem. Istraživanja pokazuju i pozitivne i negativne efekte, pri čemu se u negativne ubrajaju dokumentovani primeri mogućnosti da se uneseni geni prenesu i na druge vrste. Na primer, prenošenje gena za otpornost na herbicide iz biljnih kutura koje ga nose na druge biljke može prouzrokovati nastanak korova otpornih na herbicide. Takođe, publikovani su i podaci negativnog uticaja na biodiverzitet, gde su određene neštetne insekatske vrste postale ugrožene, najverovatnije usled konzumiranja hrane biljaka koje su modifikovane na način da sadrže gen koji stvara toksin koji deluje protiv insekata", objašnjava prof. Mihajla Đan.
Od realnih pretnji postoje i neke alergije koje mogu da se jave u bilo kom trenutku, u bilo kom uzrastu kod ljudi, ali i bojazan da će se stvoriti otpornost na pojedine lekove.
"Dodatnu opasnost predstavlja način modifikacije organizama gde se uz željeni gen unosi i takozvani marker gen, koji nam služi da potvrdimo uspešan proces transgeneze, a to mogu biti geni za otpornost na antibiotike. Bojazan postoji u smislu da ovi geni za otpornost na antibiotike mogu da se prenesu u bakterije koje čine normalan mikrobiom životinja ili čoveka, te da ih na taj način učine patogenim i otpornim na široki spektar antibiotika. Dostupni podaci velikih istraživanja još uvek nisu usaglašeni i mišljenja naučne javnosti o stepenu štetnih uticaja su podeljena", kaže naša sagovornica.
U Srbiji je vrlo popularno proizvode reklamirati kao "organske", prirodne ili kao one koji ne sadrže GMO. Prof. Mihajla Đan smatra da termin "organski" u kontekstu hrane, nije najadekvatniji.
"S moje tačke gledišta, organska hrana implicira da postoji suprotno tome - neorganska hrana. Genetički modifikovani organizmi stvaraju se u laboratorijskim uslovima i nisu proizvod prirodnog procesa ukrštanja. To svakako ne znači da su u pitanju 'neorganski' organizmi, bilo da govorimo o biljnim kulturama ili genetički modifikovanim životinjama. Pravna regulativa vezana za dozvole gajenja i prisustva u hrani genetički modifikovanih organizama je različita u različitim zemljama. Obeležavanje hrane koja sadrži genetički modifikovane organizme je obavezna u Evropskoj Uniji, i po tom pitanju je zakonska regulativa u našoj zemlji usklađena sa Evropskom Unijom", zaključuje prof. Đan sa Prirodno-matematičkog fakulteta u Novom Sadu.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
UŽIVO Veliki protest u Novom Sadu: "Srbijo, da li se čujemo?"
05.09.2025.•
1
Protest pod nazivom "Srbijo, da li se čujemo?" u organizaciji studenata u blokadi počeo je u 19 časova na raskrsnici Stražilovske ulice i Bulevara cara Lazara u Novom Sadu.
FOTO Protest u Beočinu protiv blatnjave "pijaće" vode: Zahtevaju se ostavke i smanjeni računi
05.09.2025.•
0
U Beočinu je održan protest zbog problema sa pijaćom vodom, koji u toj opštini traju već godinu dana, ali i zbog najave nadležnih da vode neće biti do novembra.
Uoči protesta: "Srbijavoz" ide do Novog Sada, iz Petrovaradina saobraćaju i autobusi do centra
05.09.2025.•
1
Za razliku od protesta za 15. mart i Vidovdan, "Srbijavoz" danas nije dobila dojavu o bombi ili postavila neki razlog otkazivanja vozova ka Novom Sadu.
Studenti objavili plan protesta "Srbijo da li se čujemo?", apelovali i na građane i na policiju
05.09.2025.•
17
Studenti u blokadi fakulteta Univerziteta u Novom Sadu objavili su plan protesta "Srbijo da li se čujemo?" koji počinje u 19 časova, kao i dva apela - građanima koji dolaze na protest i policiji.
Pogledajte ko će rekonstruisati slivnike u centru Novog Sada: Za odvodnjavanje i rešetke 29 miliona
05.09.2025.•
6
Slivnici u Zmaj Jovinoj i Dunavskoj oštećeni su zbog kretanja malih teretnih vozila, a grad je dodelio tender kako bi se ovaj problem rešio.
Dekanat Filozofskog fakulteta: Očekujemo da će policija u toku vikenda napustiti zgradu
05.09.2025.•
16
Zgrada Filozofskog fakulteta je sanitarno-higijenski spremna za ispite, a policija bi trebalo da je napusti tokom vikenda, saopštio je Dekanat ovog fakulteta.
Mićin o spomeniku nastradalima na Železničkoj: Izvesno da neće biti izrađen do 1. novembra
05.09.2025.•
21
Gradonačelnik Novog Sada Žarko Mićin kaže da je gotovo izvesno da do 1. novembra neće biti izrađen spomenik posvećen žrtvama tragedije na Železničkoj stanici u Novom Sadu.
FOTO: Otvorena podzemna garaža u Ulici Modene
05.09.2025.•
3
Podzemna garaža u Ulici Modene od danas je otvorena za korišćenje, a sat vremena parkiranja koštaće 80 dinara.
Novosadski medicinari dobili otkaz u Hitnoj pomoći: "Ne smemo da isprljamo uniformu nečašću"
05.09.2025.•
25
Građani i studenti okupili su se ispred Zavoda za urgentnu medicinu kako bi pružili podršku medicinarima koji su dobili otkaz zbog odbijanja dežurstva u prostorijama SNS-a 13. avgusta.
Danas otvaranje podzemne garaže u centru Novog Sada
05.09.2025.•
1
Podzemna garaža u Ulici Modene biće otvorena danas.
Dvoje privedenih zbog incidenata u Kampusu 1. septembra: Postupak pred Prekršajnim sudom
05.09.2025.•
2
Prekršajni sud u Novom Sadu vodiće postupke protiv dva lica privedena tokom incidenata u Kampusu novosadskog univerziteta, koji su se dogodili nakon komemorativne šetnje 1. septembra.
Beočinci do novembra bez pijaće vode, danas protest
05.09.2025.•
9
Protest meštana Beočina koji su već mesecima bez pijaće vode biće održan danas, 5. septembra.
Devet meseci od pada nadstrešnice usvojen aneks za povećanje cene, pa povučen: Ne zna se da li je novac plaćen
05.09.2025.•
8
Vlada Srbije usvojila je u julu, devet meseci od pada nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu, Aneks 5 ugovora između države i kineskih kompanija izvođača radova, ali ga je na jučerašnjoj sednici stavila van snage.
Veliki protest večeras u Novom Sadu: Ovo su detalji
05.09.2025.•
47
Protest "Srbijo, da li se čujemo?" održaće se danas, 5. septembra, na raskrsnici Stražilovske ulice i Bulevara cara Lazara, nedaleko od Kampusa novosadskog univerziteta.
FOTO Sećanje na srušene novosadske mostove: Prljavo i izbledelo, uz neonacistički grafit
05.09.2025.•
11
Galerija "Sećanje" koja se nalazi ispod Varadinskog mosta izbledela je, prljava i išarana grafitima. Slična sudbina zadesila je tablu sećanja na žrtve Novosadske racije pokraj istog mosta.
Posetite Pepco u Novom Sadu: Otvorite vrata super cena i noviteta za celu porodicu
05.09.2025.•
0
U Pepco prodavnici u Novom Sadu, na adresi Bulevar patrijarha Pavla 6v otkrijte savršen spoj kvaliteta, raznovrsnosti i neverovatnih cena.
Haotično stanje u Jovinoj gimnaziji, učenici imaju po 10 časova dnevno bez velikog odmora
05.09.2025.•
122
Još nije završena ni prva nedelja školske godine, a roditelji đaka Jovine gimnazije ponovo su se u četvrtak okupili ispred škole nezadovoljni radom direktora Radivoja Stojkovića.
Troje medicinara dobija otkaz zbog odbijanja dežurstva u prostorijama SNS-a 13. avgusta: Danas skup podrške
05.09.2025.•
20
Skup podrške za troje zaposlenih u Hitnoj pomoći, kojima će biti uručen otkaz, zakazan je za danas, 5. septembar, u 13 časova ispred Zavoda za urgentnu medicinu.
U Novom Sadu za jedan dan rođeno 18 beba
05.09.2025.•
0
U Novom Sadu je u protekla 24 časa rođeno 18 beba.
Komentari 8
Marko
Vojvodina
Логичар
За најобичније апотеке нисмо више сигурни да ли се ту купују лекови за болесне или је то фенси маркет у којем се "купује здравље" посредством реклама на телевизијама и радио станицама (на нету их неким чудом нема?!).
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar