Kako se osećate: Pandemija stavila mentalno zdravlje u fokus građana, a na ispitu sistem zaštite
Uprkos naporima stručnjaka da mentalno zdravlje generalno postane sveprisutna društvena tema, tako nešto se do početka pandemije nije desilo.
Foto: Pixabay
Kovid je odneo mnoge živote i ujedno nametnuo velike promene. Oni koji su imali probleme sa mentalnim zdravljem nisu bili u dobroj situaciji, neki su razvili poteškoće i shvatili da im je potrebna pomoć, a drugi će možda u budućnosti razumeti šta su preživeli.
Sistem mentalne podrške bio je organizovan od samog starta pandemije i u njemu su učestvovale i ustanove i nevladin sektor, a za očekivati je da nisu svi koji su možda imali potrebu da potraže pomoć isto i učinili u prvom talasu korone, kad je veća pažnja bila na prevenciji zaraze.
U današnjem izdanju serijala "Život u vreme i posle kovida" svoja iskustva i znanja prenose psihološkinja i volonterka Centra za prevenciju samoubistava "Srce" Tatjana Bokun i direktorka Klinike za psihijatrijske bolesti "Dr Laza Lazarević" dr Ivana Stašević Karličić.
Dr Stašević Karličić podseća da je grupa stručnjaka tri dana pre proglašenja epidemije u Srbiji marta 2020. godine pripremila psihološku podršku za građane jer je bilo za očekivati da će, za početak, stres ostaviti velike posledice. Uočen je strah od nepoznatog, panika, anksioznost i to u celokupnom društvu.
"SOS linija za psihosocijalnu podršku tokom pandemije kovid-19 bila je prva psihološka podrška stanovništvu tokom pandemije, a mi smo u Klinici 'Laza Lazarević' primili više od 30.000 poziva za dve i po godine pandemije. Prvo što su nas građani pitali je nešto o virusu, a mi smo morali da edukujemo građane šta je virus, kako se ponaša i prenosi, šta da radimo da se zaštitimo jer su se ljudi bojali ne samo da se razbole ili imaju fatalni ishod, već i da ne razbole najbliže. Ljudi se neretko delili sa nama da su osećali krivicu pošto su uneli virus u kuću, a neko od srodnika je potom preminuo. Kako je dinamika pandemije tekla, tako se menjala i dinamika pitanja sa kojima su nas građani zvali: strah, anksioznost, akutna reakcija na stres i kasnije depresija", navodi dr Ivana Stašević Karličić.
Ona dodaje da se u oktobru 2020. godine dogodila promena u vidu adaptacije ljudi na stres, ali su potom počeli problemi sa iskustvima obolelih u zdravstvenom sistemu. Tako je, navodi direktorka klinike, i danas.
Pune ruke posla imali su volonteri Centra "Srce". Tatjana Bokun za 021.rs kaže da je rad "Srca" u početku pandemije bio gotovo isti kao i u bilo kom drugom vremenskom periodu, što je volontere zbunjivalo.
"Dosta dugo smo se pitali kako je moguće da to ne utiče na ljude. Ali kad je prošlo nekoliko meseci, na leto, počeli su dosta naglo povećani pozivi i ljudi su se javljali s pitanjima: dokle će ovo da traje, šta da radim, ne mogu više, zašto se ovo baš meni dešava? Tada smo počeli da razmišljamo kako se u početnom periodu većina nas nekako psihički pripremila i dala tome neki rok trajanja, uslovno govoreći. Ali, kada je taj rok prošao, ljudi su počeli intenzivnije da nam se javljaju - od juna i jula 2020. godine imali smo više od 20 odsto povećanje u broju poziva", navodi Tatjana Bokun.
Najviše poziva uputili su oni koji su i ranije imali poteškoće s mentalnim zdravljem, bilo da je u pitanju anksioznost ili depresija. Ljudi se, naime, donekle snalaze s ovim poteškoćama, ali desi se probijanje barijere, što je i za očekivati.
Kako prići osobama sa mentalnim poteškoćama?
Poteškoće sa kojima se suočavaju oni sa mentalnim smetnjama ne treba da budu tabu teme u društvu. Naročito ne kada imamo u vidu da ljude često more isti problemi, što znači i da će neke opšte smernice za smirivanje biti vrlo korisne.
Kako navodi Tatjana Bokun, Centar "Srce" osnovan je 1991. godine, kad je počeo rat i kada su počeli da se pojavljuju posttraumatski stresni poremećaji. Volonterska pomoć osobama sa ovom vrstom stresa slična je principima univerzalne psihološke pomoći.
"Najbitnije je saslušati osobu, imati vremena, razumevanja i biti pažljiv slušalac. Druga stvar na koju mi obraćamo pažnju je sopstvena stabilnost u razgovorima, gde nećemo tešiti one u problemu, već ćemo gledati da prvenstveno smirimo njihovo akutno stanje. Najbitnije je da ljudima nikako ne dajemo lažne nade i uveđenja iza kojih ne možemo da stanemo - ne možete ljudima obećati neki scenario ili kraj za koji ni sami niste sigurni da li postoji", naglašava naša sagovornica.
Psihijatri i psiholozi došli su u istraživanjima do zaključka da pandemija nije značajno produbila krizu u kojoj su se neki već nalazili, odnosno da su se naši građani donekle i dobro nosili sa problemima koji su nas zatekli, kao društvo. Posledice su svakako tu, kaže dr Ivana Stašević Karličić i pojašnjava pristup stručnjaka Klinike "Dr Laza Lazarević".
"Sama činjenica da je neko već razmišljao o tome da će ljudima biti potrebna podrška i da će stručnjaci biti spremni da je daju je neka vrsta olakšanja. Sama mogućnost da vas pažljivo i aktivno saslušaju profesionalci je nešto jako važno, a naravno da smo svi različiti i različito se adaptiramo na stres, a period adaptacije je vrlo bitan. Ogromna većina ljudi se zapravo uspešno adaptirala i to smo sredinom 2021. godine i zabeležili terenskim radom. Prema rezultatima istraživanja Instituta za mentalno zdravlje iz Beograda, nije došlo do pomeranja učestalosti velikih duševnih poremećaja, a pre svega depresije, koja je ostala na 2,2 odsto. Panični poremećaj je ostao na 1,9 odsto, generalizovani anksiozni poremećaj na 1,1 odsto i to su stope od pre pandemije u Zapadnoj Evropi, možda za nijansu niže. Nije se desilo ono čega smo se svi bojali, a to je porast broja obolelih od mentalnih poremećaja", kaže direktorka Klinike "Dr Laza Lazarević".
U javnosti smo imali priliku da svedočimo mnogim mišljenjima da će kovid kriza biti gotova za, recimo, dva meseca. Bili su i oni koji su tvrdili da je reč o bezazlenom virusu, ali i oni koji su u jednom trenutku pominjali izumiranje na većem nivou. Tatjana Bokun kaže da nije poenta ljude ubeđivati u nešto u vremenu velikih neizvesnosti.
"Vrlo često u svakodnevnom razgovoru kažemo da će nešto 'biti dobro', ali nismo baš uvek sigurni da je tako. Dajući neke procene vi možete da izgubite na kredibilitetu. U radu sa ljudima koji imaju mentalnih poteškoća jako je bitno ispitati da li i koju terapiju uzimaju, kad su se poslednji put videli sa svojim lekarom i da li im je potrebna revizija terapije", napominje Bokun.
Zdravstveni sistemi u celom svetu su doživeli ogroman udar i adaptirali se u zavisnosti od bazične organizacije. Kako kaže direktorka Klinike "Dr Laza Lazarević" dr Ivana Stanišić Karličić, naš sistem se pokazao kao adaptibilan jer je široko dostupan u pogledu sistema osiguranja i broja postelja u javnom sektoru, a i ova klinika je deo sistema koji je bio glavni oslonac za zaštitu mentalnog zdravlja. To nije bio lak zadatak jer niste znali kojom brzinom će vam stizati pacijenti i sa kakvim smetnjama, što je sa sobom nosilo i promene u organizaciji rada i više posla za sve zaposlene.
"Dve godine rada u takvom sistemu ostavlja posledice, umor, vrstu burnout-a i to je ono što smo predviđali tokom pandemije. Imali smo i SOS liniju za podršku zdravstvenim radnicima. Naravno da je naš zdravstveni sistem patio, a sada kad je prošao najveći udar najveći izazov je - šta dalje? Mislim da je svest o važnosti javnog zdravlja naš najveći nacionalni resurs, pitanja iz domena zdravlja i zdravstvenog sistema države treba da budu rešavana i razmatrana u najširem mogućem kontekstu i s uvažavanjem najvećeg broja mišljenja ljudi koji sistem koriste i koji su zaposleni u tom sistemu", kaže naša sagovornica.
Iako briga o mentalnom zdravlju nije ni izbliza kako treba da bude, ipak se o mentalnom zdravlju sada govori više nego pre pandemije, dodaje volonterka "Srca" Tatjana Bokun.
"U jednom trenutku, kada fizičko zdravlje nije jedini prioritet, mentalno zdravlje i te kako postaje važno jer naše normalno životno funkcionisanje ne može da se zamisli bez bazičnog psihičkog blagostanja. Ja se nadam da će to sve više i više postati deo našeg svakodnevnog života, a organizacije kao naše i mnoge druge mogu da budu značajan partner zdravstvenim ustanovama u daljoj zaštiti mentalnog zdravlja i prevenciji mentalnih oboljenja", naglašava Bokun.
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, kaže dr Ivana Stašević Karličić, stopa suicida se u Srbiji u poslednjih pet godina smanjila za 12 odsto, što je rezultat zajedničkog rada ustanova i nevladinog sektora i posao koji još uvek nije završen.
Potrebna vam je pomoć?
Ukoliko vi osećate potrebu da razgovarate sa nekim ko će vas razumeti i saslušati, možete da pozovete "Srce" na 0800-300-303 i Kliniku "Dr Laza Lazarević" na broj 0800 309 309.
U nastavku poslušajte emisiju posvećenu ovoj temi u okviru serijala "Život u vreme i posle kovida" na Radiju 021.
-----------
Realizaciju serijala "Život u vreme i posle kovida" finansijski je pomogao Pokrajinski sekretarijat za kulturu, javno informisanje i odnose s verskim zajednicama. Stavovi izneti u projektu nužno ne održavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti
Grbović: Opozicija u Novom Sadu zadala domaći svima
07.05.2024.•
0
Predsednik Pokreta slobodnih građana (PSG) Pavle Grbović rekao je da je opozicija u Novom Sadu zadala domaći zadatak svima.
Prva postpraznična sreda pred Novosađanima: Pravi dan za uživanje u pozorištu
07.05.2024.•
0
Praznici su prošli, a ova sreda u Novom Sadu biće topla i (pomalo) nestabilna.
Ambasadori Švedske, Norveške, Danske i Finske sa Gruhonjićem: Novinarstvo je kiseonik demokratije
07.05.2024.•
4
Ambasadori Švedske, Norveške, Danske i Finske danas su u Beogradu razgovarali sa programskim direktorom Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) i univerzitetskim profesorom Dinkom Gruhonjićem.
Bora Novaković: Novi Sad će predvoditi slobodne gradove Srbije
07.05.2024.•
55
Potpredsednik Narodnog pokreta Srbije Borislav Novaković poručio je da su promene uvek dolazile i počinjale sa Novim Sadom.
VIDEO: Koalicija "Udruženi za slobodni Novi Sad": Prvi grad u kom će SNS pasti sa vlasti
07.05.2024.•
31
Koalicija "Udruženi za Slobodni Novi Sad", koju čini 12 opozicionih stranaka i pokreta, predstavila se danas na Trgu slobode.
NDNV: Iza kampanje linča na Dinka Gruhonjića stoji SNS
07.05.2024.•
9
Nezavisno društvo novinara Vojvodine saopštilo je da iza kampanje linča vanrednog profesora i novinara Dinka Gruhonjića stoji Srpska napredna stranka.
Za parterno uređenje Ulice Modene šest i po miliona evra - pogledajte šta se planira
07.05.2024.•
21
Grad je raspisao tender vredan šest i po miliona evra za parterno uređenje Ulice Modene nakon završetka gradnje podzemne garaže.
SNS izvređala novosadsku opoziciju: Splačine, lopovi, kuso i repato, lopingeri i - Dinko
07.05.2024.•
30
Srpska napredna stranka oglasila se saopštenjem nakon što je objavljeno da je 12 stranaka i pokreta napravilo koalicioni dogovor u Novom Sadu.
Novosađani, nestabilni dani pred nama: Kiša, kiša, suvo, suvo, kiša
07.05.2024.•
0
Sreda će u Novom Sadu biti promenljivo oblačna i nestabilna, uz moguće pljuskove sa grmljavinom.
VIDEO: Izvađen automobil iz Dunava u Novom Sadu, bio pola godine pod vodom
07.05.2024.•
8
Automobil koji je u decembru sleteo u Dunav, kod broda Cepelin, izvađen je danas iz reke.
FOTO: Prijem u Gradskoj kući za radnike Čistoće koji su na Varadinskom mostu spasili život čoveku
07.05.2024.•
7
Gradonačelnik Milan Đurić primio je danas u Gradskoj kući radnike Čistoće Danijela Nikolića, Haljita Bezjaka i Sabita Itaja iz Novog Sada, koji su proteklog petka spasili život čoveku.
Da li ste nekada doživeli povredu na radu? Želimo da čujemo vaše iskustvo
07.05.2024.•
6
Oko 1.200 radnika svake godine u Srbiji se teško povredi na poslu, pokazuju podaci Uprave za bezbednost i zdravlje na radu. Najviše radnika bude povređeno u velikim firmama sa više od 500 zaposlenih.
Šta piše u koalicionom dogovoru novosadske opozicije: O gradonačelniku tek posle izbora
07.05.2024.•
62
Novosadska opozicija će o kandidatu za gradonačelnika ili gradonačelnicu odlučivati po okončanju izbora, ukoliko pobede. Opozicija će od danas nastupati pod imenom "Udruženi za slobodan Novi Sad".
FOTO Najbolje mesto za proslavu dečijeg rođendana u Novom Sadu: Čarobna bašta za lepe uspomene
07.05.2024.•
0
Rođendaonica Čarobna bašta na Vidovdanskom naselju ima poseban koncept koji godinama privlači decu da joj se vraćaju - zabava i proslava na otvorenom.
Novosađani, rok za drugu ratu poreza na imovinu je 15. maj: Kamata za kašnjenje je 16,5 odsto
07.05.2024.•
0
Druga rata poreza na imovinu za 2024. godinu dospeva na naplatu u sredu, 15. maja.
Prodaje se imovina "Partizanskog puta" u Novom Sadu i Sremskoj Kamenici
07.05.2024.•
2
Agencija za licenciranje stečajnih upravnika oglasila je prodaju stečajne mase javnim nadmetanjem preduzeća za izgradnju puteva i auto-puteva "Partizanski put".
U Novom Sadu za jedan dan rođeno 15 beba
07.05.2024.•
0
U Novom Sadu je u protekla 24 časa rođeno 15 beba.
Proglašena lista "Sasvim druga priča - Grad građanima"
06.05.2024.•
6
Lista grupe građana "Sasvim druga priča - Grad građanima" proglašena je danas i to je za sada peta po redu lista za izbore u Novom Sadu.
Preminuo Živan Berisavljević
06.05.2024.•
36
Veliki borac za Vojvodinu i kritičar nacionalizma, nekadašnji visoki funkcioner Titove Jugoslavije i ambasador SFRJ u Londonu Živan Berisavljević preminuo je u 89. godini.
Kako su novosadske stranke prikupljale i overavale potpise: Vikendom i daleko od očiju javnosti
06.05.2024.•
32
Podaci Gradske izborne komisije pokazuju da je za do sada četiri proglašene izborne liste većina prikupljenih potpisa overena tokom vikenda kod Gradske uprave.
U Novom Sadu sutra uglavnom toplo, mogući pljuskovi sa grmljavinom
06.05.2024.•
0
U utorak se u Novom Sadu očekuje promenjivo oblačno i toplo vreme.
Komentari 4
M. S
Ssy
Dr Protić
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar