Samo 10 odsto pacijenata doživi transplantaciju

Iako je u prihvatanju transplantacije organa kao vidu lečenja kod nas, poslednjih godina bilo pomaka, statistika u ovoj oblasti i dalje je više nego poražavajuća.
Iako je u prihvatanju transplantacije organa kao vidu lečenja kod nas, poslednjih godina bilo pomaka, statistika u ovoj oblasti i dalje je više nego poražavajuća. Samo jedna od 10 osoba koje čekaju na transplantaciju, doživi da dobije novi organ.

Šandor Seleši kaže da je na transplantaciju bubrega čekao više od tri godine, te da je do tog trenutka njegov život zavisio od dijalize. "To je samo održavanje u životu. Svaki drugi dan je čovek na aparatu i ne može da radi. Ali posle transplantacije, može da se uključi u sve tokove života", kaže Šandro Seleši. Naš sagovornik poziva sve građane da potpišu donorske kartice, kako bi oni kojima su organi potrebni, imali kvalitetniji život.

To mogu učiniti u Kliničkom centru Vojvodine, kaže doktorka Jelica Alargić, koja je u ovoj zdravstvenoj instituciji koordinatorka Donorskog informacionog centra. "Nažalost, samo 10 odsto pacijenata koji se nalaze na listama, dožive da dobiju novi organ. I upravo iz tog razloga, moramo da kažemo da je nephodna kontinuirana edukacija građana i građanki o ovoj temi, kako bi je prihvatili i kako bi transplantacija zaživela kod nas", kaže doktorka Alagić.

Transplantacija se sprovodi u slučajevima kada konzervativni i hirurški metodi lečenja više nedaju rezultate, odnosno kada preostaje jedino da se organ koji više ne radi, zemeni drugim. Kod nas se najviše čeka na transplantaciju bubrega, a potom na zamenu jetre. Doktorka Alargić dodaje da je 20 puta veća verovatnoća da će nam zatrebati novi organ, nego da ćemo postati donor.

"Nesreća nikad ne bira i nikad se ne zna kome će ovaj vid lečenja biti neophodan. Transplantacija je jedina oblast u medicini, koja zahteva učešće javnosti. Možemo reći da ni medicinski napredak, ni ekonomski razvoj, neće dovesti do porasta broja donacije organa, bez visoke društvene svesti i odgovornosti ljudi", kaže doktorka Alargić. Donorske kartice, mogu se potpisati u Kliničkom centru Vojvodine, u Donorskom informacionom centru, svakodnevno od osam do 14 časova.

U okviru promocije transplantacije i donacije organa, juče je na uglu Bulevara cara Lazara i Sunčanog keja, posađeno drvo. Akcija "Drvo života – simbol novog života" realizovana je u znak zahvalnosti svim porodicama davaoca organa, koje su u teškom trenutku postupile humano i omogućili da nekom život bude produžen. (Dejan Stojičić)

  • 16.11.2011 20:36
    Vratite ljude na mesto...
    Bilo bi sigurno uspesnije i bolje kad bi prof. dr Zoran Milosevic ponovo bio koordinator transplantacionog tima i kad brojni zavidni kojima je isti okruzen ne bi opstruirali ceo proces...no,kao i uvek u ovoj zemlji retki,sposobni,kompetentni i uspesni se sklanjaju, kako bi ostala "podobna" bagra mogla da zivi...
  • Pribi

    16.11.2011 14:08
    Rešenje je jednostavno
    Promeniti zakon, tako da je svaki građanin podrazumevano i donator. A ako to ne želi da bude, nek onda ide da se odjavi u odgovarajuću instituciju (npr Klinički centar).

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vesti

FOTO: Ovako će izgledati crkva kod Štranda

To što ni regulacioni plan nije usvojen, ni zemljište prodato Srpskoj pravoslavnoj crkvi ne sprečava krugove bliske Eparhiji bačkoj da dele fotografije projekta crkve kod okretnice Štranda.