Elektronska izložba o Milanu Kašaninu u Biblioteci Matice srpske

Elektronska izložba o Milanu Kašaninu otvorena je u Biblioteci Matice srpske, a povodom obeležavanja 125 godina od rođenja ovog istoričara umetnosti i književnika.
Postavka, koju čini izbor dela Milana Kašanina i literature o njemu, može se pogledati do 31. marta, u javnom katalogu Biblioteke. 
 
Autorke izložbe su Marina Šmudla i Marina Đačić, urednik Selimir Radulović. 
 
Elektronski katalog izložbe dostupan je na veb-sajtu www.bms.rs. 
 
Milan Kašanin, istoričar umetnosti, književnik i jedan od najvećih srpskih intelektualaca 20. veka, rođen je u Belom Manastiru 1895. godine. Nakon završene gimnazije u Novom Sadu, 1914, školovanje nastavlja u Pešti, a 1919. godine odlazi u Pariz i na Sorboni studira istoriju umetnosti i uporednu književnost. Doktorsku disertaciju odbranio je 1928. godine na Beogradskom univerzitetu. Knez Pavle ga je imenovao za upravnika Muzeja savremene umetnosti, od 1935. do 1945. godine bio je direktor Muzeja kneza Pavla (danas Narodni muzej u Beogradu), a od 1953. do 1961. godine direktor Galerije fresaka u Beogradu. Milan Kašanin je organizovao prve velike evropske izložbe u Beogradu: "Italijanski portret kroz vekove" (1938) i "Francusko slikarstvo" XIX veka (1939), kao i izložbe srpskih fresaka u Londonu, Edinburgu, Amsterdamu, Briselu, Stokholmu, Helsinkiju, Minhenu i Južnoj Americi. Bio je kourednik Srpskog lista (Novi Sad, 1918), urednik Letopisa Matice srpske (1927‒1928), Srpskog književnog glasnika (1935‒1939) i Umetničkog pregleda (1937‒1941). 
 
Milan Kašanin je autor mnogobrojnih proznih dela, književnih kritika, eseja, ogleda, svedočanstava o srpskim piscima, slikarima i muzičarima, likovne kritike i knjiga iz oblasti istorije umetnosti. Neka od njegovih dela su: Jutrenja i bdenja (1925, 1926), Srpska umetnost u Vojvodini (1927), Bela crkva Karanska (1928), Zaljubljenici (1928), Trokošuljnik (1930), Pijana zemlja (1932), Srpska umetnost u Vojvodini do velike seobe (1939), Umetnost i umetnici (1943), Savremeni beogradski umetnici: reprodukcije (1953), Umetničke kritike (1968), Slučajna otkrića (1977) i dr. 
 
Bio je cenjen u književnim i umetničkim krugovima i često pozivan da drži predavanja o umetnosti na Sorboni u Parizu, na Univerzitetu u Nansiju, u Institutu za istoriju umetnosti u Beču, na univerzitetima u Montrealu, Kvebeku i Otavi. 
 
Umro je u Beogradu 21. novembra 1981. godine.
  • Ja

    03.03.2020 12:41
    Ništa čudno od Biblioteke Matice srpske.
    Sasvim je logično da oni afirmišu Kašanina, potpisnika Apela srpskom narodu, poziva na kolaboraciju i uništenje antifašizma 1941.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Novi Sad - Vodič