Građani znaju da je životna sredina ugrožena, sve veći aktivizam u zajednici

Aktivistički pristup zaštiti životne sredine podrazumeva geslo - baviti se problemima, ali i rešenjima.
Građani znaju da je životna sredina ugrožena, sve veći aktivizam u zajednici
Foto: Pixabay

Građani zato koriste različite forme organizovanja, od neformalnih inicijativa do zvanično registrovanih udruženja.

Svojim aktivnostima oni utiču na donosioce odluka. Reaguju na prijave građana, ali ih i uključuju u zajedničke akcije.

Neretko, ovi koraci dovode do manjih ili većih pobeda, pa čak i do bolje saradnje institucija i građana. O svemu tome razgovarali smo sa - Ratkom Đurđevcem iz Ekološkog pokreta Vrbasa i Nemanjom Obradovićem iz Ekološke inicijative Temerina.

O Ekološkom pokretu Vrbas koji postoji već 18 godina i o njihovim akcijama za 021.rs pričao je Ratko Đurđevac.
 
"Trenutno imamo tri volonterske grupe. Naime, mi smo, osim interesnog područja opštine Vrbas proširili naše aktivnosti i na kulsku opštinu, shvatajući da smo usmereni jedni na druge, a da, s druge strane, u toj opštini nema aktivnog ekološkog udruženja. Imali smo puno aktivnosti u oblastima odlaganja otpada, borbe protiv alergenog korova, najviše ambrozije, pijaće vode, podzemnih voda. Tematika je dosta široka, morali smo dosta da radimo na svojim kapacitetima, na svojim edukacijama kako bismo mogli da pristupimo donosiocima odluka sa konkretnim rešenjima i predlozima", kaže Đurđevac.

Kao vredan pomena ističe rad Ekološkog pokreta sa decom osnovnih škola.
 
"Mi radimo eko školice, vršimo ekološku edukaciju o urbanoj kulturi i to nam je praktično jedna baza za regrutovanje budućeg članstva", navodi Đurđevac.
 
Nemanja Obradović dolazi iz Ekološke inicijative Temerina koja je formirana prošle godine. Povod za osnivanje ove neformalne grupe bio je problem zagađenja zemljišta i vazduha uzrokovan radom farme svinja.
 
Obradović za 021.rs kaže da je taj problem na inicijativu građana delimično rešen, ali da posledice nisu u potpunosti uklonjene. Za 021.rs priča o tome kakav pristup je "Inicijativa" koristila i kako je izgledala komunikacija sa institucijama.
 
"Najčešće smo se obraćali lokalnoj inspekciji, zatim pokrajinskoj vodnoj inspekciji, nezavisnim državnim institucijama... Pisali smo čak i austrijskom atašeu, jer se ovde radi o austrijskom kapitalu. Pisali smo i ministru poljoprivrede, njihovu reakciju smo očekivali. Međutim, nije bilo epiloga. Pisali smo i premijeru i predsedniku. Takođe smo podneli kolektivnu tužbu protiv zagađivača", navodi Obradović.
 
Godine iskustva u komunikaciji sa institucijama u cilju rešavanja ekoloških problema u lokalnoj samoupravi ima i Ratko Đurđevac iz Ekološkog pokreta Vrbasa. On za 021.rs navodi da je kroz zalaganje za određene teme naučio i kako treba da pristupi donosiocima odluka, a da pri tom ostvari bolje rezultate na korist svih građana, pa i nadležnih organa.  
 
"Jako je važno u odnosu prema donosiocima odluka da se ne afirmiše problem, nego da se afirmiše saradnja. Mi sad imamo jedan drugačiji odnos nego što smo imali pre pet, šest godina kada smo voleli da afirmišemo sebe kroz afirmaciju problema. Prosto im (nadležnima) nismo davali priliku da reaguju, da iznesu svoje mišljenje i svoje viđenje odnosa prema problemu. Znači, sačekamo taj odgovor koji dođe dosta brzo, a i reagovanje dođe dosta brzo, u smisli izdavanja naloga inspekcije da se ukloni problem na terenu, sve u zavisnosti od prirode problema", objašnjava Đurđevac.
 
Dodaje da proteklih godina imaju reagovanja na skoro svaku prijavu upućenu lokalnim inspekcijskim službama.
 
"Mnogi problemi nisu u nadležnosti lokalne samouprave. Mnogi problemi zahtevaju mnogo veće resurse za rešavanje i mi želimo da znamo da se barem nešto radi da se taj problem umanji. Nije dovoljno da lokalna samouprava nema kapaciteta za rešavanje. Nas zanima da li su se obratili nekim višim institucijama kako bi im pritekli u pomoć", navodi sagovornik 021.rs.

Nemanja Obradović iz Ekološke inicijative Temerina koja deluje od 2021. godine, za 021.rs priča šta su za ovih godinu dana naučili i kakvi su im planovi za budućnost.
 
"Naučili smo da ne treba da ćutimo na probleme u našoj zajednici, da moramo da sarađujemo, da moramo da komuniciramo i ostanemo budni i aktivni, da pratimo odluke koje opštinska odeljenja raspisuju i donose, jer se sve to direktno odnosi na naše živote. Ono što smo takođe naučili, je što nije pohvalno, jeste da ovde sistem ne funkcioniše, onako kako to u zdravim demokratijama funkcioniše", naglašava Obradović.
 
Ipak, kaže da ih sve to motiviše da nastave da se bore i brane zdravu životnu sredinu.

Projekat "Novosadske inicijative" finansijski je podržala Gradska uprava za kulturu. Stavovi izneti u sadržaju nužno ne odražavaju stav gradske uprave.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!

Ostalo iz kategorije Projekti - Novosadske inicijative