Manastir je smešten u blizini istoimenog mesta, u iriškoj opštini, na nekih četrdesetak minuta vožnje od Novog Sada.
Do manastira Jazka možete da stignete idući kroz Sremsku Kamenicu, Ledince i Rakovac, gde možete posetiti i manastir Rakovac.
Bez obzira na to da li odabere ovaj put ili onaj preko Iriškog venca, na putu ćete moći da posetite Vrdničku kulu, manastir Ravanicu, ali i da se odmorite u samom Vrdniku.
Kada već stignete do Vrdnika, Partizanska ulica će vas voditi do Cara Uroše, iz koje skreće desno u Manastirsku, koja vas vodi do manastira Jazak.
Manastir Jazak pripada Eparhiji sremskoj i predstavlja spomenik kulture. Kako se navodi na sajtu eparhije, gradnja je započela davne 1736. godine, nedaleko od zapustelog i urušenog manastira Stari Jazak.
Novi Jazak, koji je izgubio to "novi" u međuvremenu, sačinjen crkve Svete Trojice, koja je okružena sa tri strane konacima i visokim zidom.
Veliki trospratni zvonik izgrađen je početkom 19. veka. Posebnost ovog manastira čini i slikarska celina.
Visoke barokne oltarske pregrade radio je u drugoj polovini 18. veka Dimitrije Bačević, a nastala je u tradiciji ukrajinskog baroka, "neujednačenim stilskim osobenostima koje ukazuju na uticaje srpskog slikarstva prelaznog perioda 18. veka", navodi se na sajtu eparhije.
U ovom ženskom manastiru čuvaju se i tri trona ukrašena ikonama, koja su sama po sebi raskošno dekorisana u baroknom stilu. To su tronovi cara Uroša, Bogorodičn tron i arhijerejski tron, sva tri nastala u drugoj polovini 18. veka.
Nije čudo da se u ovom manastiru nalazi tron cara Uroša, kojeg istorija pamti pod nadimkom Nejaki. Još tokom Velike seoba Srba mošti poslednjem srpskog cara iz dinastije Nemanjića prenete su u ovaj fruškogorski manastir.
Ovde se čuvaju i danas, premda su mogle biti izgubljene zauvek tokom Drugog svetskog rata. Ipak, monasi su uspeli da ih prikupe natrag i zbrinu u Beograd. Mošti su vraćene u manastir početkom ovog veka.
Kao i mnogi fruškogorski manastiri, i Jazak je takođe pretrpeo velika oštećenja tokom Drugog svetskog rata. Bio je više puta pljačkan, zapaljen, dragocenosti su bile pokradene.
Nakon Drugog svetskog rata krenula je obnova manastira, a poslednji veliki radovi na arhitekturi su izvedeni u poslednjoj deceniji prošlog veka.
Od starog manastira i danas su ostali tragovi - ruševine.
Projekat "Svedoci istorije" finansijski je podržala Gradska uprava za kulturu. Stavovi izneti u sadržaju nužno ne odražavaju stav gradske uprave.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju -
LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!