Dvorac Nojhauzen u Srpskoj Crnji krije fantastičnu priču o svom vlasniku
Najmlađi i najbolje očuvani lovački dvorac Nojhauzen, koji se nalazi u Srpskoj Crnji, na samoj granici sa Rumunijom, krije zanimljivu priču o svom nastanku.
Kako piše Danas, ovo nije priča o dvorcu nekakvog plemića, već o kontroverznom nacisti koji je službovao u Beogradu, a sebi podigao lovački dvorac.
Kako objašnjava direktor Turističke organizacije opštine Nova Crnja Nikola Tolčin, vlasnik dvorca je opština Nova Crnja i ona ga je u nekom ranijem periodu davala u zakup.
Nekada davno, nakon drugog svetskog rata dvorac je služio za smeštaj gostiju, ali se decenijama ništa u njega nije ulagalo.
Nakon što je pre desetak godina restauriran, u njemu se čak snimaju i filmovi, poput nedavnih scena za film i seriju "Knez Mihajlo".
A da se za dvorac interesuje sve više posetilaca zaslužan je ne samo njegov atraktivan izgled već i neverovatna životna priča čoveka koji ga je podigao – Franca Nojhauzena, čoveka živopisne biografije i veština, koga domaća istoriografija pamti kao opunomoćenika Rajha za privredu u Srbiji tokom nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu.
Rođen 1887. godine u Mercigu, Nemačka, Nojhauzen je svoju karijeru započeo kao pilot u Prvom svetskom ratu.
Vrlo brzo po okončanju rata obreo se u Beogradu, najpre u jednoj auto-radionici, potom u uvozno-izvoznom preduzeću, a uz brojne stečajeve, bekstvo u Bugarsku pa potom povratak u Srbiju.
Karijeru je brzo menjao sa angažmanom u Nacističkoj partiji i vrtoglavnim usponom u nacističkoj hijerarhiji, koji je praćen korupcijom.
O njegovom uticaju, ličnom bogaćenju i snabdevanju Rajha svim mogićim sredstvima, britanska ambasada u Beogradu imala je detaljne podatke.
Nezapamćeno ratno bogaćenje koštalo ga je istrage u sopstvenim redovima, pa je uhapšen od strane nacista i poslat u logor, odakle su ga Amerikanci vratili komunističkim vlastima u Jugoslaviji.
Kao čovek koji je znao "toliko" vrlo brzo je komunistički zatvor zamenio za pomaganje novim, crvenim vlastima u oblasti privrede, a nakon svoje iskupljujuće misije, pretpostavlja se u dogovorenoj razmeni, završio je u Minhenu gde je i umro 1966. godine.
Dvorac u Srpskoj Crnji utvrđen je za spomenik kulture 2018. godine i jedini je dvоrаc nа pоdručјu Bаnаtа pоdignut zа vrеmе Drugоg svеtskоg rаtа, u pеriоdu оd 1941. dо 1943. gоdinе, prema podacima Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin.
Prema predanju, lovački dvorac u Srpskoj Crnji projektovaoje ruski zarobljenik, arhitekta.
"Dvorac је izvеdеn u еklеktičkоm maniru, sа еlеmеntimа klаsicizmа i bаrоkа. Prаvоugаоnе је оsnоvе i imа sutеrеn, prizеmlје, sprаt i pоtkrоvlје", kaže Bojan Kojičić, istoričar umetnosti iz Zavoda za Zaštitu spomenika kulture u Zrenjaninu.
Kako navodi, u dvоrаc su ugrаđеni kvаlitеtni mаtеriјаli, stеpеništа оd ružičаstоg mеrmеrа, dеkоrаtivnе оgrаdе оd kоvаnоg gvоžđа, hrastova stolarija.
"Stоlаriја je prvoklasna, оd hrаstоvinе, а еntеriјеr је skоrо u pоtpunоsti оčuvаn i luksuznо оprеmlјеn, u sаlоnu prizеmlја је sаčuvаn kаmin, drvеnа kаsеtirаnа tаvаnicа, dvоkrаkо hrаstоvо lučnо stеpеništе sа оgrаdоm оd bаlustеrа, zаtim mеrmеrni pоd u hоlоvimа i pаrkеt u sаlоnimа, vrаtа sа pеrvаzimа i očuvanom bravarijom i vitrаži u hоlu prvоg sprаtа", precizira zrenjaninski stručnjak.
Više o dvorcu pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođeni Ajnštajn i Mika Antić, umro Marks
14.03.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. mart.
Kako da pronađete svoj lični stil: Evo nekoliko saveta
13.03.2026.•
1
Pravi stil nije u jurnjavi za trendovima, kažu stručnjaci. Umesto toga, reč je o oblačenju na način koji otkriva vašu autentičnu ličnost i "verziju vas koja deluje najiskrenije i najživlje".
Na današnji dan: Preminuli Ivo Andrić i Mija Aleksić
13.03.2026.•
1
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 13. marta.
Španija uvodi "otisak mržnje": Novi sistem za praćenje govora mržnje na mrežama
12.03.2026.•
2
Premijer Španije Pedro Sančez najavio je pokretanje sistema za merenje polarizacije i govora mržnje na društvenim mrežama pod nazivom "HODIO", takozvani "otisak mržnje".
Na današnji dan: Ubijen Đinđić, rođeni Dis i vojvoda Stepa, Austrija pripojena Trećem rajhu
12.03.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 12. mart.
Kompanija nudi 735 evra dnevno zaposlenom koji će ceo dan da maltretira AI
11.03.2026.•
1
Ako vam je AI četbot ikada testirao strpljenje, ovaj posao vam može doneti 800 dolara (oko 735 evra) da izbacite iz sebe svu tu frustraciju.
Na današnji dan: Umrli Dragan Nikolić i Slobodan Milošević, Krim proglasio nezavisnost
11.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 11. mart.
Italija za 30 miliona evra otkupila delo Karavađa
10.03.2026.•
0
Italija je kupila delo baroknog majstora Karavađa za 30 miliona evra, što je jedna od najvećih suma koje je država ikada platila za jedno umetničko delo, saopštilo je danas italijansko Ministarstvo kulture.
Britanski poslanici odbacili predlog o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina
10.03.2026.•
1
Poslanici u parlamentu Ujedinjenog Kraljevstva odbacili su predlog o zabrani društvenih mreža za mlađe od 16 godina.
Na današnji dan: Ostavka vlade Vojislava Koštunice, umro Sterija, osuđen ubica Martina Lutera Kinga
10.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 10. mart.
Na današnji dan: Prve antirežimske demonstracije u Beogradu, rođen Bobi Fišer, umro Čarls Bukovski
09.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 9. mart.
Nivo mora je viši nego što smo mislili, a posledice su ogromne
08.03.2026.•
0
Rastući nivoi mora zbog klimatskih promena mogu ugroziti desetine miliona više ljudi nego što su naučnici i državni planeri prvobitno mislili.
Danas se pomeraju kazaljke u SAD - milioni Amerikanaca nisu srećni zbog toga
08.03.2026.•
1
U većem delu SAD časovnici se danas pomeraju jedan sat unapred zbog letnjeg računanja vremena, te dan traje 23 sata što remeti rasporede spavanja i izaziva milione žalbi.
Globalno zagrevanje se ubrzalo - i to dvostruko
08.03.2026.•
2
Klimatski slom i zagrevanje planete odvijaju se mnogo brže, pri čemu je tempo zagrevanja gotovo dvostruko ubrzan, upozorili su istraživači u najnovijoj studiji, prenosi "Gardijan".
Indonezija zabranila društvene mreže za mlađe od 16 godina
08.03.2026.•
1
Indonezija će zabraniti društvene mreže za decu mlađu od 16 godina, rekla je ministarka komunikacija i digitalnih poslova Meutja Hafid.
Na današnji dan: Italija uvela karantin zbog korone, uspostavljen Međunarodni dan žena
08.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 8. mart.
Prvi automati za pomfrit stižu i u Brisel
07.03.2026.•
1
Automati za pomfrit stižu u Brisel, glavni grad Belgije, gde su prženi krompirići omiljeni a i tradicija, preneo je belgijski portal Fokus na Belgiju (Focus on Belgium).
Na današnji dan: Rođen Masarik, preminuo Kjubrik
07.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 7. mart.
Na današnji dan: Rođen Mikelanđelo, Srbija postala kraljevina
06.03.2026.•
0
Šta se sve dogodilo na današnji dan, 6. mart.
Trećina muških pripadnika Generacije Z smatra da žena mora da bude poslušna
05.03.2026.•
3
Obimno ispitivanje javnog mnjenja u 29 zemalja pokazalo je da postoji zastoj na putu ka punoj rodnoj ravnopravnosti.
I Turska planira zabranu društvenih mreža mlađima od 15 godina
05.03.2026.•
0
Vladajuća Stranka pravde i razvoja (AKP) turskog predsednika Redžepa Tajipa Erdogana uputila je parlamentu nacrt zakona koji bi zabranio pristup društvenim mrežama deci mlađoj od 15 godina.
Komentari 1
/
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar