
Dvorac Nojhauzen u Srpskoj Crnji krije fantastičnu priču o svom vlasniku
Najmlađi i najbolje očuvani lovački dvorac Nojhauzen, koji se nalazi u Srpskoj Crnji, na samoj granici sa Rumunijom, krije zanimljivu priču o svom nastanku.
Kako piše Danas, ovo nije priča o dvorcu nekakvog plemića, već o kontroverznom nacisti koji je službovao u Beogradu, a sebi podigao lovački dvorac.
Kako objašnjava direktor Turističke organizacije opštine Nova Crnja Nikola Tolčin, vlasnik dvorca je opština Nova Crnja i ona ga je u nekom ranijem periodu davala u zakup.
Nekada davno, nakon drugog svetskog rata dvorac je služio za smeštaj gostiju, ali se decenijama ništa u njega nije ulagalo.
Nakon što je pre desetak godina restauriran, u njemu se čak snimaju i filmovi, poput nedavnih scena za film i seriju "Knez Mihajlo".
A da se za dvorac interesuje sve više posetilaca zaslužan je ne samo njegov atraktivan izgled već i neverovatna životna priča čoveka koji ga je podigao – Franca Nojhauzena, čoveka živopisne biografije i veština, koga domaća istoriografija pamti kao opunomoćenika Rajha za privredu u Srbiji tokom nemačke okupacije u Drugom svetskom ratu.
Rođen 1887. godine u Mercigu, Nemačka, Nojhauzen je svoju karijeru započeo kao pilot u Prvom svetskom ratu.
Vrlo brzo po okončanju rata obreo se u Beogradu, najpre u jednoj auto-radionici, potom u uvozno-izvoznom preduzeću, a uz brojne stečajeve, bekstvo u Bugarsku pa potom povratak u Srbiju.
Karijeru je brzo menjao sa angažmanom u Nacističkoj partiji i vrtoglavnim usponom u nacističkoj hijerarhiji, koji je praćen korupcijom.
O njegovom uticaju, ličnom bogaćenju i snabdevanju Rajha svim mogićim sredstvima, britanska ambasada u Beogradu imala je detaljne podatke.
Nezapamćeno ratno bogaćenje koštalo ga je istrage u sopstvenim redovima, pa je uhapšen od strane nacista i poslat u logor, odakle su ga Amerikanci vratili komunističkim vlastima u Jugoslaviji.
Kao čovek koji je znao "toliko" vrlo brzo je komunistički zatvor zamenio za pomaganje novim, crvenim vlastima u oblasti privrede, a nakon svoje iskupljujuće misije, pretpostavlja se u dogovorenoj razmeni, završio je u Minhenu gde je i umro 1966. godine.
Dvorac u Srpskoj Crnji utvrđen je za spomenik kulture 2018. godine i jedini je dvоrаc nа pоdručјu Bаnаtа pоdignut zа vrеmе Drugоg svеtskоg rаtа, u pеriоdu оd 1941. dо 1943. gоdinе, prema podacima Zavoda za zaštitu spomenika kulture Zrenjanin.
Prema predanju, lovački dvorac u Srpskoj Crnji projektovaoje ruski zarobljenik, arhitekta.
"Dvorac је izvеdеn u еklеktičkоm maniru, sа еlеmеntimа klаsicizmа i bаrоkа. Prаvоugаоnе је оsnоvе i imа sutеrеn, prizеmlје, sprаt i pоtkrоvlје", kaže Bojan Kojičić, istoričar umetnosti iz Zavoda za Zaštitu spomenika kulture u Zrenjaninu.
Kako navodi, u dvоrаc su ugrаđеni kvаlitеtni mаtеriјаli, stеpеništа оd ružičаstоg mеrmеrа, dеkоrаtivnе оgrаdе оd kоvаnоg gvоžđа, hrastova stolarija.
"Stоlаriја je prvoklasna, оd hrаstоvinе, а еntеriјеr је skоrо u pоtpunоsti оčuvаn i luksuznо оprеmlјеn, u sаlоnu prizеmlја је sаčuvаn kаmin, drvеnа kаsеtirаnа tаvаnicа, dvоkrаkо hrаstоvо lučnо stеpеništе sа оgrаdоm оd bаlustеrа, zаtim mеrmеrni pоd u hоlоvimа i pаrkеt u sаlоnimа, vrаtа sа pеrvаzimа i očuvanom bravarijom i vitrаži u hоlu prvоg sprаtа", precizira zrenjaninski stručnjak.
Više o dvorcu pročitajte OVDE.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Počeo napad na Vukovar, poginulo 180 rudara u Tuzli, otvorene OI u Minhenu
26.08.2025.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 26. avgust.
Na današnji dan: Umrli Niče, Faradej i Lane Gutović, rođen Šon Koneri, nestao Stambolić
25.08.2025.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 25. avgust.
Nova studija: Više vremena provedenog na raskrsnici spasava živote
24.08.2025.•
0
Davanje pešacima prednosti od sedam sekundi na semaforima može smanjiti broj povreda i smrtnih slučajeva za trećinu.
Švajcarska studija: Rad nedeljom šteti zdravlju
24.08.2025.•
0
Rad nedeljom je štetan za fizičko, mentalno i socijalno blagostanje, posebno kada je fleksibilno radno vreme ograničeno.
Na današnji dan: Gorbačov zatražio raspuštanje KP, Madona pevala na Ušću, rođen Borhes
24.08.2025.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 24. avgust.
Zaboravljeni pronalazači koji su promenili svet
23.08.2025.•
3
Lako je nabrojati poznate pronalazače čiji su izumi ostavili trajan uticaj na svet kakav danas poznajemo, ipak neki pronalazači su ostali zaboravljeni.
Danska će dozvoliti korišćenje veštačke inteligencije na maturskom ispitu
23.08.2025.•
2
Danski srednjoškolci će moći da koriste veštačku inteligenciju od 2026. godine na usmenom ispitu na maturi, saopštilo je nacionalno ministarstvo obrazovanja.
Na današnji dan: Počela bitka za Staljingrad, umro Rudolf Valentino, rođen Džin Keli
23.08.2025.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 23. avgust.
Organizatori Zaječarske gitarijade: "Neviđeni politički pritisci na bendove"
22.08.2025.•
31
Nakon što se većina bendova povukla sa Zaječarske gitarijade, organizacioni odbor te manifestacije poručuje "da se vrši politički pritisak na bendove".
VIDEO: Deo krila aviona se usred leta za Teksas delimično otkinuo
22.08.2025.•
0
Deo krila aviona kompanije "Delta erlajnz" delimično se otkinuo za vreme leta, pre nego što je sleteo u Teksasu, prenose američki mediji.
Na današnji dan: Umro Turgenjev, rođen Klod Debisi, počela opsada Lenjingrada
22.08.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 22. avgust.
Najstarija osoba na svetu napunila 116 godina
21.08.2025.•
1
Britanka Etel Kejterem, za koju se veruje da je najstarija osoba na svetu, napunila je danas 116 godina.
Više od 2,8 miliona ljudi u SAD se izjašnjava kao transrodne osobe
21.08.2025.•
4
Više od 2,8 miliona ljudi u SAD sebe definišu kao transrodne osobe, od kojih 724.000 čine mladi, pokazuju podaci iz najnovijeg istraživanja.
Na današnji dan: Rođen Kopitar, umrli Stevan Hristić i Tagore, otkriveni komarci koji prenose malariju
21.08.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 21. avgust.
Izraelski turisti, kojima su pasoši završili u smeću, otputovali iz Sarajeva
20.08.2025.•
3
Izraelski državljani, kojima su prethodno nestali pasoši, letom sa sarajevskog aerodroma otputovali su u Tel Aviv, saopšteno je iz Službe za poslove sa strancima BiH.
Dim od šumskih požara mnogo opasniji nego što se mislilo
20.08.2025.•
0
Dim od šumskih požara mnogo je opasniji nego što se ranije mislilo, pokazalo je novo istraživanje.
Na današnji dan: Otkrivena Aljaska, rođen Skerlić, kraj Praškog proleća, umro Džeri Luis
20.08.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 20. avgust.
Na današnji dan: Bitka kod Slankamena, umrla Mira Stupica, ubijen Lorka, rođena Koko Šanel
19.08.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. avgust.
Na današnji dan: Rođeni Kornelije Stanković i Roman Polanski, umro Alen Delon
18.08.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 18. avgust.
Pokrenuta kampanja za pravo ljudi da biraju da li će dobijati poštu ili imejl
17.08.2025.•
1
U svetu koji sve više postaje digitalan a papir se izbacuje iz upotrebe, milioni ljudi se suočavaju s teškoćama u pristupu osnovnim uslugama.
VIDEO: Španija hoće da izbaci rizik po vozače kada moraju da stave trougao upozorenja na put, evo kako
17.08.2025.•
3
Od 2026. godine španska Glavna uprava za saobraćaj će geolocirati sve automobile koji imaju određeni problem. Više neće biti legalno koristiti trouglove upozorenja kada vozači stanu zbog kvara, nesreće...
Komentari 1
/
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar