Zašto zapravo zevamo: Stručnjaci imaju objašnjenje
Do relativno nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi - i verovatno nije ono što pretpostavljamo, piše RTS.
Svi kičmenjaci zevaju, ili barem imaju gestikulaciju koju prepoznajemo kao zevanje. Zevaju babuni, zevaju i orangutani. Papagaji, pingvini i krokodili takođe zevaju – a verovatno je zevala i prvi riba sa vilicom.
"Kada anketiram publiku i pitam: 'Zašto mislite da zevamo?', većina ljudi misli da to ima veze sa disanjem ili respiracijom i da nam to nekako povećava nivo kiseonika u krvi", kaže Endru Galup, profesor bihejvioralne biologije na Univerzitetu Džons Hopkins.
"I to je intuitivno jer većina zevanja zaista ima ovu jasnu respiratornu komponentu, ovo duboko udisanje vazduha. Međutim, ono što većina ljudi ne shvata jeste da je ta hipoteza eksplicitno testirana i da se pokazalo da je pogrešna."
Da bi testirali pretpostavku da zevamo kako bismo uneli više kiseonika ili izbacili višak ugljen-dioksida, istraživači su u studijama obavljenim osamdesetih godina manipulisali nivoima oba gasa u vazduhu koji su udisali dobrovoljci – i otkrili su da, iako su promene značajno uticale na druge respiratorne procese, nisu uticale na redovnost zevanja.
Takođe, čini se da ne postoji nikakva sistematski merljiva razlika u količini zevanja kod ljudi koji pate od bolesti povezanih sa disanjem i funkcijom pluća – što bi logično bilo za očekivati ukoliko je zevanje povezano sa disanjem.
Zevanje nam hladi lobanju
Profesoru Galupu je mentor predložio da svoj diplomski rad uradi na temu zevanja, kad već niko ne zna zašto to radimo.
"Znali smo da sigurno služi nekoj osnovnoj fiziološkoj funkciji. Zato sam počeo da ispitujem obrazac motoričke akcije koji uključuje – ovo produženo otvaranje vilice koje je praćeno dubokim udisanjem vazduha, nakon čega sledi brzo zatvaranje vilice i brži izdah. I palo mi je na pamet da ovo verovatno ima važne cirkulatorne posledice koje su lokalizovane u lobanji."
Zapravo, izgleda da se upravo to dešava. Nekoliko pregleda medicinske literature ukazuje da zevanje povećava dotok arterijske krvi u lobanju, a zatim i venski povratak (brzina kojom se krv vraća iz glave u srce).
"Na razdvajanje vilice možemo gledati kao na lokalizovano istezanje, slično istezanju mišića u drugim delovima tela“, objašnjava Galup. "Na isti način na koji istezanje pomaže cirkulaciji u ekstremitetima, zevanje izgleda da čini isto za lobanju."
Na osnovu toga su Galup i njegove kolege istraživači počeli su da razvijaju pretpostavku da zevanje pomaže u regulisanju toplote u i oko lobanje.
Temperaturu našeg mozga uglavnom određuju tri varijable – brzina arterijske krvi koja putuje do mozga, temperatura te krvi i metabolička proizvodnja toplote koja se javlja u mozgu, na osnovu neuronske aktivnosti – a zevanje, teoretski, može promeniti prve dve.
Kada zevamo, duboko udišemo vazduh koji se kreće preko vlažnih površina naših usta, jezika i nosnih prolaza, pomalo kao vazduh koji struji preko automobilskog hladnjaka – odnoseći toplotu isparavanjem i konvekcijom.
Studije izgleda da to potvrđuju: temperatura okoline ima prilično predvidljiv uticaj na učestalost zevanja, koja se povećava kada je malo previše toplo (kada postane jako vruće, temperatura vazduha je previsoka da bi efekat hladnjaka funkcionisao, pa se drugi mehanizmi hlađenja poput znojenja aktiviraju, a zevanje se ponovo smiruje) i smanjuje kada je hladnije.
Čini se da ovo takođe objašnjava zašto su određena medicinska stanja povezana sa prekomernim zevanjem: ili sama stanja, ili lekovi koji se koriste za njihovo lečenje, uzrokuju povišenu temperaturu mozga ili tela.
Objašnjenje "neuronske aktivnosti" takođe je potvrđeno studijama na životinjama – sisari i ptice sa više neurona u mozgu zevaju češće, bez obzira na veličinu mozga.
Ceo tekst RTS-a pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Koralni grebeni na Karibima pred istrebljenjem zbog velikih vrućina
04.08.2026.•
0
Koralni grebeni oko ostrva Boner u Karibima su pred nestankom, a preostalo ih je manje od 10 odsto, upozorili su holandski naučnici u najnovijem istraživanju, prenosi javni servis te zemlje NOS.
Fus__ro_dah i Fus_ro_dah: Uočavate li razliku? Sud nije i tako osudio nevinog čoveka
04.08.2026.•
0
Zbog slovne greške u policijskoj istrazi, Kanađanin Brendon Klajm proveo je 18 meseci u zatvoru za zločin koji nije počinio.
Na današnji dan: Umro Hans Kristijan Andersen, nacisti uhapsili Anu Frank i njenu porodicu
04.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 4. avgust.
Pratio navigaciju pa se automobilom zaglavio na stepeništu gradića u Belgiji
03.08.2026.•
0
Holandski državljanin (74) automobilom je završio zaglavljen na gradskim stepenicama u ulici Kerkstrat u belgijskom primorskom gradu i letovalištu Blankenbergeu.
Jedna loša navika vozača može da izazove katastrofalne požare
03.08.2026.•
1
Gotovo svaki peti pušač u Francuskoj priznaje da baca opuške cigareta kroz prozor vozila tokom vožnje auto-putem, pokazala je anketa Fondacije Vinči Autoruts.
Na današnji dan: Kolumbo isplovio ka Americi, prvi radio talasi na Balkanu, umro Solženjicin
03.08.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 3. avgust, u svetu i kod nas.
Istraživanje otkrilo koji automobili su najsmrtonosniji na putu
02.08.2026.•
0
Najnovije istraživanje američkog Instituta za osiguranje i bezbednost na putevima (IIHS) pokazalo je da mali automobili, limuzine i snažni sportski modeli i dalje imaju najveću stopu smrtnosti vozača.
VIDEO: Škole u SAD uvode dronove sa biber-sprejom za slučaj masovnih pucnjava
02.08.2026.•
0
Kako zaustaviti sve češće masovne pucnjave u školama? Pojedine obrazovne ustanove u SAD odlučile su da isprobaju rešenje koje deluje kao da je izašlo iz naučnofantastičnog filma - dronove za brzu intervenciju.
Kao da je u pitanju vila: Garaža od 34 kvadrata u Rimu prodata za 760.000 evra
02.08.2026.•
2
Tržište nekretnina u Rimu došlo je do neobičnog paradoksa: rekordne cene više ne postižu samo stanovi i kuće, već i njihovi najmanji delovi - privatna parking mesta i garaže.
Naučnici upozoravaju: Milioni ljudi u Evropi izloženi štetnom vazduhu zbog požara
02.08.2026.•
0
Požari u Francuskoj i Španiji poslednjih dana izložili su milione ljudi zagađenom vazduhu, upozoravaju naučnici.
VIDEO: Ogromna santa leda se prevrnula na Grenlandu
02.08.2026.•
0
Ogromna santa leda prevrnula se u blizini Grenlanda i izazvala velike talase.
Naučnici upozoravaju na paradoks: Uspešno gašenje požara doprinosi nagomilavanju zapaljivog materijala
02.08.2026.•
0
Broj dana sa visokim rizikom od šumskih požara u južnoj Evropi udvostručio se od 1981. godine, pokazuje istraživanje objavljeno u časopisu "Scientific Reports".
Na današnji dan: Dogovorena podela Nemačke, Irak okupirao Kuvajt
02.08.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 2. avgust, u svetu i kod nas.
Većina australijskih tinejdžera koristi društvene mreže i nakon zabrane
01.08.2026.•
1
Istraživanje digitalnog regulatora interneta pokazuje da je od deset australijskih tinejdžera, više od osam njih nastavilo da koristi društvene mreže i tri meseca nakon stupanja na snagu zabrane za mlađe od 16 godina.
Na današnji dan: Otkriven kiseonik, izašle prve "Novine serbske", prva štedionica u svetu, Mišarska bitka
01.08.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 1. avgust, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Poginuli Šandor Petefi, Vuk Mandušić i Sent Egziperi
31.07.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 31. jul, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Umrli Bizmark, Didro i Albahari, Urugvaj pobedio na prvom svetskom prvenstvu
30.07.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 30. jul, u svetu i kod nas.
Unesko skinuo centar Beča sa liste ugrožene svetske baštine
29.07.2026.•
1
Unesko je odlučio da istorijsko jezgro Beča ukloni sa Liste ugrožene svetske baštine, nakon što su izmenjeni planovi za sporni projekat izgradnje nebodera koji je godinama izazivao zabrinutost te organizacije.
Tajland uveo dvodnevnu zabranu prodaje alkohola tokom budističkih praznika
29.07.2026.•
0
Tajland je uveo dvodnevnu zabranu prodaje alkoholnih pića širom zemlje povodom budističkih praznika Asalha Buča i Dana budističkog posta, saopštile su tamošnje vlasti.
Ogroman broj ljudi primoran da radi u azijskim centrima za internet prevare
29.07.2026.•
1
Međunarodna organizacija za migracije (IOM) upozorila je na dramatičan porast broja ljudi primoranih da rade u azijskim centrima za internet prevare.
Velika nagradna igra: Granda kafa i DTL marketi poklanja Renault Clio i vredne nedeljne nagrade
29.07.2026.•
0
Grand kafa, u saradnji sa DTL marketima širom Srbije, organizuje veliku nagradnu igru koja traje do 26. avgusta, a svi učesnici imaju priliku da osvoje glavnu nagradu – novi Renault Clio.
Komentari 2
Ivan
Luka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar