Zašto zapravo zevamo: Stručnjaci imaju objašnjenje
Do relativno nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi - i verovatno nije ono što pretpostavljamo, piše RTS.
Svi kičmenjaci zevaju, ili barem imaju gestikulaciju koju prepoznajemo kao zevanje. Zevaju babuni, zevaju i orangutani. Papagaji, pingvini i krokodili takođe zevaju – a verovatno je zevala i prvi riba sa vilicom.
"Kada anketiram publiku i pitam: 'Zašto mislite da zevamo?', većina ljudi misli da to ima veze sa disanjem ili respiracijom i da nam to nekako povećava nivo kiseonika u krvi", kaže Endru Galup, profesor bihejvioralne biologije na Univerzitetu Džons Hopkins.
"I to je intuitivno jer većina zevanja zaista ima ovu jasnu respiratornu komponentu, ovo duboko udisanje vazduha. Međutim, ono što većina ljudi ne shvata jeste da je ta hipoteza eksplicitno testirana i da se pokazalo da je pogrešna."
Da bi testirali pretpostavku da zevamo kako bismo uneli više kiseonika ili izbacili višak ugljen-dioksida, istraživači su u studijama obavljenim osamdesetih godina manipulisali nivoima oba gasa u vazduhu koji su udisali dobrovoljci – i otkrili su da, iako su promene značajno uticale na druge respiratorne procese, nisu uticale na redovnost zevanja.
Takođe, čini se da ne postoji nikakva sistematski merljiva razlika u količini zevanja kod ljudi koji pate od bolesti povezanih sa disanjem i funkcijom pluća – što bi logično bilo za očekivati ukoliko je zevanje povezano sa disanjem.
Zevanje nam hladi lobanju
Profesoru Galupu je mentor predložio da svoj diplomski rad uradi na temu zevanja, kad već niko ne zna zašto to radimo.
"Znali smo da sigurno služi nekoj osnovnoj fiziološkoj funkciji. Zato sam počeo da ispitujem obrazac motoričke akcije koji uključuje – ovo produženo otvaranje vilice koje je praćeno dubokim udisanjem vazduha, nakon čega sledi brzo zatvaranje vilice i brži izdah. I palo mi je na pamet da ovo verovatno ima važne cirkulatorne posledice koje su lokalizovane u lobanji."
Zapravo, izgleda da se upravo to dešava. Nekoliko pregleda medicinske literature ukazuje da zevanje povećava dotok arterijske krvi u lobanju, a zatim i venski povratak (brzina kojom se krv vraća iz glave u srce).
"Na razdvajanje vilice možemo gledati kao na lokalizovano istezanje, slično istezanju mišića u drugim delovima tela“, objašnjava Galup. "Na isti način na koji istezanje pomaže cirkulaciji u ekstremitetima, zevanje izgleda da čini isto za lobanju."
Na osnovu toga su Galup i njegove kolege istraživači počeli su da razvijaju pretpostavku da zevanje pomaže u regulisanju toplote u i oko lobanje.
Temperaturu našeg mozga uglavnom određuju tri varijable – brzina arterijske krvi koja putuje do mozga, temperatura te krvi i metabolička proizvodnja toplote koja se javlja u mozgu, na osnovu neuronske aktivnosti – a zevanje, teoretski, može promeniti prve dve.
Kada zevamo, duboko udišemo vazduh koji se kreće preko vlažnih površina naših usta, jezika i nosnih prolaza, pomalo kao vazduh koji struji preko automobilskog hladnjaka – odnoseći toplotu isparavanjem i konvekcijom.
Studije izgleda da to potvrđuju: temperatura okoline ima prilično predvidljiv uticaj na učestalost zevanja, koja se povećava kada je malo previše toplo (kada postane jako vruće, temperatura vazduha je previsoka da bi efekat hladnjaka funkcionisao, pa se drugi mehanizmi hlađenja poput znojenja aktiviraju, a zevanje se ponovo smiruje) i smanjuje kada je hladnije.
Čini se da ovo takođe objašnjava zašto su određena medicinska stanja povezana sa prekomernim zevanjem: ili sama stanja, ili lekovi koji se koriste za njihovo lečenje, uzrokuju povišenu temperaturu mozga ili tela.
Objašnjenje "neuronske aktivnosti" takođe je potvrđeno studijama na životinjama – sisari i ptice sa više neurona u mozgu zevaju češće, bez obzira na veličinu mozga.
Ceo tekst RTS-a pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Umrli Nina Simon, Prins, Tven i papa Franja, Zelenski postao predsednik Ukrajine
21.04.2026.•
0
Donosimo vam pregled istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 21. april.
Preminuo i poslednji učesnik Igmanskog marša
20.04.2026.•
17
Albin Pibernik, poslednji živi učesnik Igmanskog marša iz 1942. godine, preminuo je u 95. godini, saopštio je danas Savez antifašista i boraca Narodnooslobodilačkog rata (SABNOR).
Izraelski vojnik čekićem razbio statuu Isusa u Libanu, vojska pokrenula istragu
20.04.2026.•
3
Izraelska vojska (IDF) je saopštila da je pokrenula istragu kako bi ispitala incident u južnom Libanu, kada je izraelski vojnik čekićem razbio statuu Isusa Hrista.
Lažni policajci naplaćuju kazne biciklistima u Japanu
20.04.2026.•
1
Japanska policija upozorila je javnost na prevarante koji se predstavljaju kao policajci i naplaćuju lažne kazne biciklistima, nakon uvođenja novih saobraćajnih pravila i sistema "plavih karata" za bicikle.
Na današnji dan: Objavljena prva detektivska priča, umro Brem Stoker
20.04.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. april.
Grčka uvodi AI platformu za brže zapošljavanje nastavnika
19.04.2026.•
0
Grčko ministarstvo prosvete saopštilo je da će koristiti platformu zasnovanu na veštačkoj inteligenciji za anticipiranje nedovoljnog broja nastavnika i brže zapošljavanje nastavnog osoblja u školama.
Žena dobila 220.000 funti odštete jer joj je na kruzeru posluženo previše alkoholnih pića
19.04.2026.•
2
Žena (45) koja je na krstarenju kruzerom Karnival popila 14 tekila i koja je zbog alkoholisanog stanja pala niz stepenice, dobila je odštetu od kompanije koja organizuje krstarenja u iznosu od 220.000 funti.
Austrija će oduzimati sva vozila nakon počinjenih teških prekršaja
19.04.2026.•
0
Teški prekršaji u Austriji rezultiraju oduzimanjem vozila, ali će od 1. oktobra 2027. godine ta mera biti proširena.
VIDEO: Žena sa balkona u Kini bacala novčanice od 1.000 dolara
19.04.2026.•
0
Žena je bacala velike količine novčanica od 1.000 hongkonških dolara sa balkona stana zgrade u Šantouu, u provinciji Guangdong, što je navelo prolaznike da se otimaju za novac pre nego što su vlasti intervenisale.
Japanci imaju novi izraz za dane sa temperaturom od 40 stepeni
19.04.2026.•
2
Japanska meteorološka agencija (JMA) saopštila je da je zvanično usvojila reč "kokušobi" kao naziv za vrele dane sa maksimalnom temperaturom od 40 stepeni Celzijusa ili višom.
Černobilj bi mogao da se suoči sa katastrofalnim urušavanjem
19.04.2026.•
1
Potencijalno urušavanje unutrašnjeg skloništa za radijaciju u napuštenoj nuklearnoj elektrani Černobilj u Ukrajini moglo bi dovesti do oslobađanja radioaktivnosti u okolinu, upozorio je Grinpis.
Naučnici upozoravaju: Kolaps ključne okeanske struje bliži nego što se mislilo
19.04.2026.•
0
Kolaps ključnog sistema atlantskih morskih struja verovatniji je nego što se ranije procenjivalo, što bi moglo da ima teške posledice po Evropu, Afriku i severnu, centralnu i južnu Ameriku, pokazuju rezultati studije.
Na današnji dan: Turci predali ključeve Beograda, umrli Darvin i Bajron, održan prvi Mis sveta
19.04.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. april.
Na današnji dan: Umro Albert Ajnštajn
18.04.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji datum, 18. april.
Na današnji dan: Rođen Hruščov
17.04.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 17. april.
"Upitna stručnost i previše slobode za gluposti": Poslanici u Holandiji traže stroža pravila za influensere
16.04.2026.•
4
Holandska Hrišćansko-demokratska stranka pozvala je na stroža pravila za influensere koji dele savete o temama poput zdravlja u sklopu predloga zakona gde bi morali da jasno naznače da li su stručni.
Na današnji dan: Rođen Čarli Čaplin, umrla Madam Tiso, "Krvavi Uskrs" u Jugoslaviji
16.04.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 16. april.
Na današnji dan: Potonuo Titanik, izdata prva kreditna kartica, umrla Greta Garbo, izgoreo Notr Dam
15.04.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 15. april.
Uprkos zabrani: Mlađi od 16 godina i dalje koriste društvene mreže u Australiji
14.04.2026.•
2
Prema podacima britanskih i australijskih organizacija za bezbednost na internetu, deca i dalje koriste društvene mreže u Australiji, uprkos zabrani za mlađe od 16 godina, koja je uvedena prošle godine.
Na današnji dan: Izvršen atentat na Linkolna, ubio se Majakovski, umro Filip David, studenti blokirali RTS
14.04.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. april.
Najveći rizici misije Artemis II bili su lansiranje i povratak kroz atmosferu
13.04.2026.•
1
Doktor Slaviša Milisavljević izjavio je da je i let ka Mesecu i povratak kroz atmosferu bio veoma rizičan tehnološki izazov tokom misije Artemis II.
Komentari 2
Ivan
Luka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar