Zašto zapravo zevamo: Stručnjaci imaju objašnjenje
Do relativno nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju.
Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi - i verovatno nije ono što pretpostavljamo, piše RTS.
Svi kičmenjaci zevaju, ili barem imaju gestikulaciju koju prepoznajemo kao zevanje. Zevaju babuni, zevaju i orangutani. Papagaji, pingvini i krokodili takođe zevaju – a verovatno je zevala i prvi riba sa vilicom.
"Kada anketiram publiku i pitam: 'Zašto mislite da zevamo?', većina ljudi misli da to ima veze sa disanjem ili respiracijom i da nam to nekako povećava nivo kiseonika u krvi", kaže Endru Galup, profesor bihejvioralne biologije na Univerzitetu Džons Hopkins.
"I to je intuitivno jer većina zevanja zaista ima ovu jasnu respiratornu komponentu, ovo duboko udisanje vazduha. Međutim, ono što većina ljudi ne shvata jeste da je ta hipoteza eksplicitno testirana i da se pokazalo da je pogrešna."
Da bi testirali pretpostavku da zevamo kako bismo uneli više kiseonika ili izbacili višak ugljen-dioksida, istraživači su u studijama obavljenim osamdesetih godina manipulisali nivoima oba gasa u vazduhu koji su udisali dobrovoljci – i otkrili su da, iako su promene značajno uticale na druge respiratorne procese, nisu uticale na redovnost zevanja.
Takođe, čini se da ne postoji nikakva sistematski merljiva razlika u količini zevanja kod ljudi koji pate od bolesti povezanih sa disanjem i funkcijom pluća – što bi logično bilo za očekivati ukoliko je zevanje povezano sa disanjem.
Zevanje nam hladi lobanju
Profesoru Galupu je mentor predložio da svoj diplomski rad uradi na temu zevanja, kad već niko ne zna zašto to radimo.
"Znali smo da sigurno služi nekoj osnovnoj fiziološkoj funkciji. Zato sam počeo da ispitujem obrazac motoričke akcije koji uključuje – ovo produženo otvaranje vilice koje je praćeno dubokim udisanjem vazduha, nakon čega sledi brzo zatvaranje vilice i brži izdah. I palo mi je na pamet da ovo verovatno ima važne cirkulatorne posledice koje su lokalizovane u lobanji."
Zapravo, izgleda da se upravo to dešava. Nekoliko pregleda medicinske literature ukazuje da zevanje povećava dotok arterijske krvi u lobanju, a zatim i venski povratak (brzina kojom se krv vraća iz glave u srce).
"Na razdvajanje vilice možemo gledati kao na lokalizovano istezanje, slično istezanju mišića u drugim delovima tela“, objašnjava Galup. "Na isti način na koji istezanje pomaže cirkulaciji u ekstremitetima, zevanje izgleda da čini isto za lobanju."
Na osnovu toga su Galup i njegove kolege istraživači počeli su da razvijaju pretpostavku da zevanje pomaže u regulisanju toplote u i oko lobanje.
Temperaturu našeg mozga uglavnom određuju tri varijable – brzina arterijske krvi koja putuje do mozga, temperatura te krvi i metabolička proizvodnja toplote koja se javlja u mozgu, na osnovu neuronske aktivnosti – a zevanje, teoretski, može promeniti prve dve.
Kada zevamo, duboko udišemo vazduh koji se kreće preko vlažnih površina naših usta, jezika i nosnih prolaza, pomalo kao vazduh koji struji preko automobilskog hladnjaka – odnoseći toplotu isparavanjem i konvekcijom.
Studije izgleda da to potvrđuju: temperatura okoline ima prilično predvidljiv uticaj na učestalost zevanja, koja se povećava kada je malo previše toplo (kada postane jako vruće, temperatura vazduha je previsoka da bi efekat hladnjaka funkcionisao, pa se drugi mehanizmi hlađenja poput znojenja aktiviraju, a zevanje se ponovo smiruje) i smanjuje kada je hladnije.
Čini se da ovo takođe objašnjava zašto su određena medicinska stanja povezana sa prekomernim zevanjem: ili sama stanja, ili lekovi koji se koriste za njihovo lečenje, uzrokuju povišenu temperaturu mozga ili tela.
Objašnjenje "neuronske aktivnosti" takođe je potvrđeno studijama na životinjama – sisari i ptice sa više neurona u mozgu zevaju češće, bez obzira na veličinu mozga.
Ceo tekst RTS-a pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Sa spomen-staze deci spasenoj u Drugom svetskom ratu u Utrehtu ukradeno najmanje 60 zlatnih srca
05.11.2026.•
2
Sa spomen-staze u parku Vilhelmina u holandskom gradu Utrehtu, posvećene deci spasavanoj tokom Drugog svetskog rata, ukradeno je najmanje 60 od ukupno 150 zlatnih srca, izjavila je inicijatorka projekta Mišel van Lir.
Simbol Londona pred katastrofom: Britanskom parlamentu preti sudbina Notr Dama
05.11.2026.•
0
Komitet za javne račune Donjeg doma britanskog parlamenta upozorio je da Vestminsterskoj palati preti "katastrofalan događaj", poput požara koji je 2019. godine zahvatio katedralu Notr Dam, ukoliko se hitno ne renovira.
Na današnji dan: Umro Daničić, osnovan Tanjug, Sadam Husein osuđen na smrt, Vesić podneo ostavku
05.11.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 5. novembar.
Na današnji dan: Otkrivena Tutankamonova grobnica, osnovan UNESKO, Obama izabran za predsednika SAD
04.11.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 4. novembar.
Na današnji dan: Ugušena Timočka buna, rođen Karađorđe, Lajka poslata u svemir, umro tvorac Betmena
03.11.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 3. novembar.
Na današnji dan: Rođena Marija Antoaneta, škole u Srbiji uvele veronauku, Crna Gora uvela marku
02.11.2026.•
1
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 2. novembar.
Turska počela primenu zabrane društvenih mreža za mlađe od 15 godina
01.11.2026.•
1
U Turskoj je danas stupila na snagu zabrana pristupa društvenim mrežama za decu mlađu od 15 godina.
Većina evropskih kupaca ne zna gde da prijavi automobil s vraćenom kilometražom
01.11.2026.•
2
Većina evropskih kupaca pretpostavlja da će im zakon pomoći da povrate novac ako kupe automobil s vraćenom kilometražom, međutim 75,8 odsto njih ne bi ni znalo gde to da prijavi.
Ljubavna pisma iz 18. veka možda razotkriju jednu od najvećih pomorskih misterija
01.11.2026.•
0
Pisma francuskog naučnika Žana Andrea Monžea, koji je nestao 1788. godine tokom pomorske ekspedicije Žana Fransoa de Galopa, grofa de Lapruza, pronađena su skrivena u knjizi grafika iz 19. veka.
Građani pozvani da naprave zalihe hrane, vode i lekova: Vlade širom sveta apeluju na pripremu
01.11.2026.•
31
Širom sveta, vlade sve češće savetuju svojim građanima da obezbede zalihe osnovnih potrepština za slučaj vanrednih situacija, poput izbijanja rata, ekstremnih vremenskih prilika i sajber napada.
Austrija od 2027. godine potpuno prelazi na digitalne vinjete
01.11.2026.•
1
Austrija će od 2027. godine prestati da koristi klasične vinjete koje se lepe na vetrobransko staklo, a njih će u potpunosti zameniti digitalne vinjete.
Otkrivene stotine bezbednosnih propusta u automobilima - nijedan nije mehaničke prirode
01.11.2026.•
0
Može li multimedijalni sistem automobila da omogući hakerima pristup njegovim kočnicama?
Na današnji dan: Na Železničkoj stanici u Novom Sadu poginulo 16 osoba, počeli pregovori u Dejtonu
01.11.2026.•
0
Donosimo vam pregled istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 1. novembar.
Na današnji dan: Ubijena Indira Gandi, umrli Šon Koneri i Federiko Felini, testirana prva hidrogenska bomba
31.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih događaja na današnji dan, 31. oktobar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Radio drama "Rat svetova" Orsona Velsa izazvala masovnu paniku
30.10.2026.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 30. oktobar, u svetu i kod nas.
Tokom leta se našalio u vezi sa otmicom i rušenjem aviona, pa uhapšen
29.10.2026.•
1
Putnik Dante Miln (25), uhapšen nakon što je poruka o otmici dovela do povratka aviona Junajteda u Las Vegas, rekao je policiji da se šalio sa kolegom.
Na današnji dan: Umro kralj Milutin, "crni utorak" označio početak Velike depresije, umro Pulicer
29.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 29. oktobar.
Topljenje glečera u Dolomitima otkrilo zalihe municije iz Prvog svetskog rata
28.10.2026.•
1
Velika količina municije, zaostale iz Prvog svetskog rata, otkrivena je nakon što su se proteklog leta otopili glečeri na italijanskim Dolomitima.
Na današnji dan: Okončana kubanska kriza, osnovan Harvard, umrli Ljuba Tadić i Metju Peri
28.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 28. oktobar.
Hekstra: Evropa mora da se pripremi za zagrevanje od tri stepena do 2100. godine
27.10.2026.•
2
Evropa mora da se pripremi za ekstremne vremenske uslove i scenario globalnog zagrevanja od tri stepena Celzijusa do 2100. godine, izjavio je evropski komesar za klimatsku akciju Vopke Hekstra.
Na današnji dan: U Srbiji osnovana državna pošta, Sadat i Begin dobili Nobela za mir, umro Selenić
27.10.2026.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 27. oktobar.
Komentari 2
Ivan
Luka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar