Zašto zapravo zevamo: Stručnjaci imaju objašnjenje
Do relativno nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi - i verovatno nije ono što pretpostavljamo, piše RTS.
Svi kičmenjaci zevaju, ili barem imaju gestikulaciju koju prepoznajemo kao zevanje. Zevaju babuni, zevaju i orangutani. Papagaji, pingvini i krokodili takođe zevaju – a verovatno je zevala i prvi riba sa vilicom.
"Kada anketiram publiku i pitam: 'Zašto mislite da zevamo?', većina ljudi misli da to ima veze sa disanjem ili respiracijom i da nam to nekako povećava nivo kiseonika u krvi", kaže Endru Galup, profesor bihejvioralne biologije na Univerzitetu Džons Hopkins.
"I to je intuitivno jer većina zevanja zaista ima ovu jasnu respiratornu komponentu, ovo duboko udisanje vazduha. Međutim, ono što većina ljudi ne shvata jeste da je ta hipoteza eksplicitno testirana i da se pokazalo da je pogrešna."
Da bi testirali pretpostavku da zevamo kako bismo uneli više kiseonika ili izbacili višak ugljen-dioksida, istraživači su u studijama obavljenim osamdesetih godina manipulisali nivoima oba gasa u vazduhu koji su udisali dobrovoljci – i otkrili su da, iako su promene značajno uticale na druge respiratorne procese, nisu uticale na redovnost zevanja.
Takođe, čini se da ne postoji nikakva sistematski merljiva razlika u količini zevanja kod ljudi koji pate od bolesti povezanih sa disanjem i funkcijom pluća – što bi logično bilo za očekivati ukoliko je zevanje povezano sa disanjem.
Zevanje nam hladi lobanju
Profesoru Galupu je mentor predložio da svoj diplomski rad uradi na temu zevanja, kad već niko ne zna zašto to radimo.
"Znali smo da sigurno služi nekoj osnovnoj fiziološkoj funkciji. Zato sam počeo da ispitujem obrazac motoričke akcije koji uključuje – ovo produženo otvaranje vilice koje je praćeno dubokim udisanjem vazduha, nakon čega sledi brzo zatvaranje vilice i brži izdah. I palo mi je na pamet da ovo verovatno ima važne cirkulatorne posledice koje su lokalizovane u lobanji."
Zapravo, izgleda da se upravo to dešava. Nekoliko pregleda medicinske literature ukazuje da zevanje povećava dotok arterijske krvi u lobanju, a zatim i venski povratak (brzina kojom se krv vraća iz glave u srce).
"Na razdvajanje vilice možemo gledati kao na lokalizovano istezanje, slično istezanju mišića u drugim delovima tela“, objašnjava Galup. "Na isti način na koji istezanje pomaže cirkulaciji u ekstremitetima, zevanje izgleda da čini isto za lobanju."
Na osnovu toga su Galup i njegove kolege istraživači počeli su da razvijaju pretpostavku da zevanje pomaže u regulisanju toplote u i oko lobanje.
Temperaturu našeg mozga uglavnom određuju tri varijable – brzina arterijske krvi koja putuje do mozga, temperatura te krvi i metabolička proizvodnja toplote koja se javlja u mozgu, na osnovu neuronske aktivnosti – a zevanje, teoretski, može promeniti prve dve.
Kada zevamo, duboko udišemo vazduh koji se kreće preko vlažnih površina naših usta, jezika i nosnih prolaza, pomalo kao vazduh koji struji preko automobilskog hladnjaka – odnoseći toplotu isparavanjem i konvekcijom.
Studije izgleda da to potvrđuju: temperatura okoline ima prilično predvidljiv uticaj na učestalost zevanja, koja se povećava kada je malo previše toplo (kada postane jako vruće, temperatura vazduha je previsoka da bi efekat hladnjaka funkcionisao, pa se drugi mehanizmi hlađenja poput znojenja aktiviraju, a zevanje se ponovo smiruje) i smanjuje kada je hladnije.
Čini se da ovo takođe objašnjava zašto su određena medicinska stanja povezana sa prekomernim zevanjem: ili sama stanja, ili lekovi koji se koriste za njihovo lečenje, uzrokuju povišenu temperaturu mozga ili tela.
Objašnjenje "neuronske aktivnosti" takođe je potvrđeno studijama na životinjama – sisari i ptice sa više neurona u mozgu zevaju češće, bez obzira na veličinu mozga.
Ceo tekst RTS-a pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođeni Frojd i Vels, umrla Marlen Ditrih, ukinuto vanredno stanje u Srbiji
06.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 6. maj.
Stanovnici Slovenije na drugom mestu po zadovoljstvu životom u EU
05.05.2026.•
2
Stanovnici Slovenije su na drugom mestu u Evropskoj uniji po generalnom zadovoljstvu životom, saopštio je Zavod za statistiku (SURS).
Na današnji dan: Rođen Marks, uhapšen Gandi, oslobođen Mathauzen, umrli Napoleon i Bajford
05.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 5. maj.
Na današnji dan: Umrli Hadžić i Tito, rođena Odri Hepbern, Tačer postala premijerka
04.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u istoriji na današnji dan, 4. maj, u svetu i kod nas.
Snimala se kako vozi 200 km/h, pa dobila najstrožu kaznu za prekoračenje brzine u istoriji Švajcarske
03.05.2026.•
7
Švajcarska je poznata po izuzetno strogom kažnjavanju prekoračenja brzine.
Meksiko Siti tone toliko brzo da se može videti iz svemira
03.05.2026.•
0
Meksiko Siti tone skoro 25 centimetara godišnje, prema novim satelitskim snimcima koje je ove nedelje objavila NASA, čineći ga jednim od najbrže sležućih metropola na svetu.
Mengeleova kuća u Brazilu postala sala za venčanja - ali zbog istorije mnogi neće da je koriste
03.05.2026.•
0
Kuća u kojoj je u Brazilu živeo odbegli nemački nacistički ratni zločinac Jozef Mengele pretvorena je u neprofitabilnu salu za venčanja, ali zbog istorije zgrade veliki broj parova odbija da je koristi.
Sud u Kini zabranio otpuštanje radnika zbog primene veštačke inteligencije
03.05.2026.•
0
Kineski sud u gradu Hangdžou presudio je da kompanije ne mogu da otpuštaju zaposlene samo zato što ih zamenjuju sistemi veštačke inteligencije (AI).
Na današnji dan: Rođen Makijaveli, otkriven Brazil, masovna pucnjava u Ribnikaru
03.05.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 3. maj.
Na današnji dan: Umrli Da Vinči i Marin Držić, rođena Katarina Velika, ubijen Bin Laden
02.05.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u istoriji na današnji dan, 2. maj, u svetu i kod nas.
Imate li posla sa toksičnim šefom?
01.05.2026.•
0
Verovatno ćete prepoznati toksične lidere kada se susretnete s njima.
Na današnji dan: Poginuo legendarni Ajrton Sena
01.05.2026.•
3
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 1. maj.
Usporava se nestajanje prašuma
30.04.2026.•
1
Iako se tropske prašume i dalje smanjuju, taj pad usporava nakon rekordnog nivoa iz 2024. godine, saopštio je Svetski institut za resurse (WRI).
BMW automobili najčešće oštećeni u Srbiji
30.04.2026.•
5
Čak polovina polovnih automobila koje su kupci najviše pretraživali tokom 2025. godine imala je zabeleženu istoriju oštećenja, pokazalo je istraživanje kompanije carVertical.
Na današnji dan: Ubili se Hitler i Eva Braun, umro Serđo Leone, NATO pogodio Generalštab
30.04.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 30. april.
Umetnost koraka - zašto su ženske mokasine savršen izbor za grad
29.04.2026.•
0
Kada zakoračiš na gradski asfalt, tvoja obuća govori mnogo o tvom senzibilitetu i načinu života koji vodiš.
Na današnji dan: Rođen Djuk Elington, umro Stepa Stepanović, oslobođen Dahau
29.04.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 29. april.
Šta raditi ako pogrešite smer na auto-putu: "Nikako ne voziti do sledeće petlje"
28.04.2026.•
18
Četiri osobe su poginule na auto-putu kod Rume kada je došlo do sudara dva automobila, od kojih je jedan vozio u kontra smeru.
Britanija će ograničiti korišćenje društvenih mreža mlađima od 16 godina
28.04.2026.•
0
Ministarka prosvete Velike Britanije Bridžit Filipson najavila je da će biti uveden "neki oblik" ograničenja korišćenja društvenih mreža za mlađe od 16 godina, u okviru novih mera usmerenih na zaštitu dece na internetu.
Grčka planira da zabrani anonimnost na internetu
28.04.2026.•
5
Grčka vlada planira da uvede zabranu anonimnosti na društvenim mrežama, u okviru napora da se suzbije rastuća toksičnost u javnom diskursu, izjavio je ministar digitalne tehnologije Dimitris Papastergiu.
Na današnji dan: Umro Gavrilo Princip, Jugoslavija tužila NATO zbog bombardovanja
28.04.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 28. april.
Komentari 2
Ivan
Luka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar