Zašto zapravo zevamo: Stručnjaci imaju objašnjenje
Do relativno nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju.
Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi - i verovatno nije ono što pretpostavljamo, piše RTS.
Svi kičmenjaci zevaju, ili barem imaju gestikulaciju koju prepoznajemo kao zevanje. Zevaju babuni, zevaju i orangutani. Papagaji, pingvini i krokodili takođe zevaju – a verovatno je zevala i prvi riba sa vilicom.
"Kada anketiram publiku i pitam: 'Zašto mislite da zevamo?', većina ljudi misli da to ima veze sa disanjem ili respiracijom i da nam to nekako povećava nivo kiseonika u krvi", kaže Endru Galup, profesor bihejvioralne biologije na Univerzitetu Džons Hopkins.
"I to je intuitivno jer većina zevanja zaista ima ovu jasnu respiratornu komponentu, ovo duboko udisanje vazduha. Međutim, ono što većina ljudi ne shvata jeste da je ta hipoteza eksplicitno testirana i da se pokazalo da je pogrešna."
Da bi testirali pretpostavku da zevamo kako bismo uneli više kiseonika ili izbacili višak ugljen-dioksida, istraživači su u studijama obavljenim osamdesetih godina manipulisali nivoima oba gasa u vazduhu koji su udisali dobrovoljci – i otkrili su da, iako su promene značajno uticale na druge respiratorne procese, nisu uticale na redovnost zevanja.
Takođe, čini se da ne postoji nikakva sistematski merljiva razlika u količini zevanja kod ljudi koji pate od bolesti povezanih sa disanjem i funkcijom pluća – što bi logično bilo za očekivati ukoliko je zevanje povezano sa disanjem.
Zevanje nam hladi lobanju
Profesoru Galupu je mentor predložio da svoj diplomski rad uradi na temu zevanja, kad već niko ne zna zašto to radimo.
"Znali smo da sigurno služi nekoj osnovnoj fiziološkoj funkciji. Zato sam počeo da ispitujem obrazac motoričke akcije koji uključuje – ovo produženo otvaranje vilice koje je praćeno dubokim udisanjem vazduha, nakon čega sledi brzo zatvaranje vilice i brži izdah. I palo mi je na pamet da ovo verovatno ima važne cirkulatorne posledice koje su lokalizovane u lobanji."
Zapravo, izgleda da se upravo to dešava. Nekoliko pregleda medicinske literature ukazuje da zevanje povećava dotok arterijske krvi u lobanju, a zatim i venski povratak (brzina kojom se krv vraća iz glave u srce).
"Na razdvajanje vilice možemo gledati kao na lokalizovano istezanje, slično istezanju mišića u drugim delovima tela“, objašnjava Galup. "Na isti način na koji istezanje pomaže cirkulaciji u ekstremitetima, zevanje izgleda da čini isto za lobanju."
Na osnovu toga su Galup i njegove kolege istraživači počeli su da razvijaju pretpostavku da zevanje pomaže u regulisanju toplote u i oko lobanje.
Temperaturu našeg mozga uglavnom određuju tri varijable – brzina arterijske krvi koja putuje do mozga, temperatura te krvi i metabolička proizvodnja toplote koja se javlja u mozgu, na osnovu neuronske aktivnosti – a zevanje, teoretski, može promeniti prve dve.
Kada zevamo, duboko udišemo vazduh koji se kreće preko vlažnih površina naših usta, jezika i nosnih prolaza, pomalo kao vazduh koji struji preko automobilskog hladnjaka – odnoseći toplotu isparavanjem i konvekcijom.
Studije izgleda da to potvrđuju: temperatura okoline ima prilično predvidljiv uticaj na učestalost zevanja, koja se povećava kada je malo previše toplo (kada postane jako vruće, temperatura vazduha je previsoka da bi efekat hladnjaka funkcionisao, pa se drugi mehanizmi hlađenja poput znojenja aktiviraju, a zevanje se ponovo smiruje) i smanjuje kada je hladnije.
Čini se da ovo takođe objašnjava zašto su određena medicinska stanja povezana sa prekomernim zevanjem: ili sama stanja, ili lekovi koji se koriste za njihovo lečenje, uzrokuju povišenu temperaturu mozga ili tela.
Objašnjenje "neuronske aktivnosti" takođe je potvrđeno studijama na životinjama – sisari i ptice sa više neurona u mozgu zevaju češće, bez obzira na veličinu mozga.
Ceo tekst RTS-a pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođena Greta Garbo, umro Džimi Hendriks
18.09.2026.•
1
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 18. septembar, u Srbiji i svetu.
Velike izmene u novoj sezoni Potere: Četiri epizode nedeljno, novi tragač i Slobodan Šarenac
17.09.2026.•
6
Kviz "Potera" emituje se 14 godina i najnovija sezona, 14. po redu, emitovaće se na RTS-u od 5. oktobra uz velike izmene.
EU će zabraniti društvene mreže mlađima od 13 godina
17.09.2026.•
4
Evropska komisija predložila je zabranu pristupa društvenim mrežama deci mlađoj od 13 godina i obavezni roditeljski nadzor za korisnike uzrasta od 13 do 15 godina.
Uhapšen poštar iz Čapljine koji je utekao sa tuđim penzijama ka Tajlandu
17.09.2026.•
3
Nakon boravka u mostarskom hotelu, puta preko Sarajeva i Turske do Bangkoka, kao i snimka sa devojkom objavljenog na Tiktoku, priča o poštaru iz Višića kod Čapljine dobila je novi nastavak.
Na današnji dan: Napravljena prva long-plej gramofonska ploča, ubijen Bris Taton
17.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 17. septembar, u Srbiji i svetu.
Na današnji dan: Rođeni Mihailo Obrenović i Kutuzov, umrli Dušan Ivković, Farenhajt i Marija Kalas
16.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 16. septembar, u Srbiji i svetu.
Broj stogodišnjaka u Japanu premašio 100.000
15.09.2026.•
4
Broj osoba starih 100 ili više godina u Japanu dostigao je u septembru rekordnih 107.677, beležeći rast 56. godinu zaredom, saopštilo je Ministarstvo zdravlja.
Na današnji dan: Rođena Agata Kristi, umrla Orijana Falači, počeo rad Saveta za štampu
15.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 15. septembar.
Na današnji dan: Umrli Dante Aligijeri, Isidora Dankan i Grejs Keli, počela svetska ekonomska kriza
14.09.2026.•
0
Pregled najbitnijih dešavanja na današnji dan, 14. septembar, u svetu i kod nas.
Naučnici upozoravaju: Sušne oblasti bi do 2100. mogle da pokriju više od 40 odsto kopna
13.09.2026.•
1
Kako svet postaje topliji, očekuje se da će mnogi od najsušnijih regiona postati još sušniji, a granice takvih područja postepeno će se širiti.
VIDEO: Dečak spasen nakon što je nekoliko dana plutao na čamcu u ledenom Beringovom moru
13.09.2026.•
3
Američki tinejdžer spasen je nakon što je nekoliko dana plutao na čamcu koji se prevrnuo u ledenim vodama Beringovog mora na Aljasci, saopštila je američka obalska straža.
Na pojedinim putevima u EU morate da pazite: Ako ste sami u vozilu, zabranjene su vam određene trake
13.09.2026.•
4
Jedan putnik u automobilu u pojedinim evropskim gradovima više nije samo pitanje saobraćajne gužve.
Verovao da je u emotivnoj vezi sa Selin Dion - prevaren za 10.000 evra
13.09.2026.•
2
Jedan Belgijanac je potrošio oko 10.000 evra verujući da je u emotivnoj vezi sa kanadskom pevačicom Selin Dion, dok je zapravo bio žrtva ljubavne prevare na internetu.
Na današnji dan: Aleksandar Karađorđević postao knez, Izrael i PLO potpisali mirovni sporazum
13.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 13. septembar.
Mađar menja zakon kojim je, praktično, gej parovima zabranjeno usvajanje dece
12.09.2026.•
3
Mađarski premijer Peter Mađar je danas izjavio da će njegova vlada promeniti zakon kojim je, praktično, gej parovima zabranjeno usvajanje dece.
Virus Zapadnog Nila potvrđen kod uginulih vrana u Sloveniji
12.09.2026.•
1
Nacionalni veterinarski institut u Sloveniji potvrdio je virus Zapadnog Nila kod uginulih sivih vrana pronađenih na području Ljubljane i obližnjeg Grosuplja.
Na današnji dan: Bitka kod Maratona, na Kajmakčalanu počela ofanziva srpske vojske, svrgnut Hajle Selasije
12.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 12. septembar.
Švajcarska objavila dosije od 200 strana o Mengeleu
11.09.2026.•
2
Švajcarska obaveštajna služba objavila je dosije od 200 stranica o nacističkom zločincu Jozefu Mengeleu, lekaru poznatom kao "Anđeo smrti" zbog sprovođenja užasnih medicinskih eksperimenata nad zatvorenicima u Aušvicu.
Na današnji dan: Srušene "Kule bliznakinje" u terorističkom napadu
11.09.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji datum, 11. septembar.
Avgust je bio najtopliji mesec na svetu u istoriji merenja
10.09.2026.•
0
Avgust 2026. godine bio je najtopliji mesec na svetu u istoriji merenja, saopštila je Evropska klimatska opservatorija Kopernikus.
Na današnji dan: Umro Rade Marković, prestala da postoji Austrougarska, Kvisling osuđen na smrt
10.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 10. septembar.
Komentari 2
Ivan
Luka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar