Zašto zapravo zevamo: Stručnjaci imaju objašnjenje
Do relativno nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi - i verovatno nije ono što pretpostavljamo, piše RTS.
Svi kičmenjaci zevaju, ili barem imaju gestikulaciju koju prepoznajemo kao zevanje. Zevaju babuni, zevaju i orangutani. Papagaji, pingvini i krokodili takođe zevaju – a verovatno je zevala i prvi riba sa vilicom.
"Kada anketiram publiku i pitam: 'Zašto mislite da zevamo?', većina ljudi misli da to ima veze sa disanjem ili respiracijom i da nam to nekako povećava nivo kiseonika u krvi", kaže Endru Galup, profesor bihejvioralne biologije na Univerzitetu Džons Hopkins.
"I to je intuitivno jer većina zevanja zaista ima ovu jasnu respiratornu komponentu, ovo duboko udisanje vazduha. Međutim, ono što većina ljudi ne shvata jeste da je ta hipoteza eksplicitno testirana i da se pokazalo da je pogrešna."
Da bi testirali pretpostavku da zevamo kako bismo uneli više kiseonika ili izbacili višak ugljen-dioksida, istraživači su u studijama obavljenim osamdesetih godina manipulisali nivoima oba gasa u vazduhu koji su udisali dobrovoljci – i otkrili su da, iako su promene značajno uticale na druge respiratorne procese, nisu uticale na redovnost zevanja.
Takođe, čini se da ne postoji nikakva sistematski merljiva razlika u količini zevanja kod ljudi koji pate od bolesti povezanih sa disanjem i funkcijom pluća – što bi logično bilo za očekivati ukoliko je zevanje povezano sa disanjem.
Zevanje nam hladi lobanju
Profesoru Galupu je mentor predložio da svoj diplomski rad uradi na temu zevanja, kad već niko ne zna zašto to radimo.
"Znali smo da sigurno služi nekoj osnovnoj fiziološkoj funkciji. Zato sam počeo da ispitujem obrazac motoričke akcije koji uključuje – ovo produženo otvaranje vilice koje je praćeno dubokim udisanjem vazduha, nakon čega sledi brzo zatvaranje vilice i brži izdah. I palo mi je na pamet da ovo verovatno ima važne cirkulatorne posledice koje su lokalizovane u lobanji."
Zapravo, izgleda da se upravo to dešava. Nekoliko pregleda medicinske literature ukazuje da zevanje povećava dotok arterijske krvi u lobanju, a zatim i venski povratak (brzina kojom se krv vraća iz glave u srce).
"Na razdvajanje vilice možemo gledati kao na lokalizovano istezanje, slično istezanju mišića u drugim delovima tela“, objašnjava Galup. "Na isti način na koji istezanje pomaže cirkulaciji u ekstremitetima, zevanje izgleda da čini isto za lobanju."
Na osnovu toga su Galup i njegove kolege istraživači počeli su da razvijaju pretpostavku da zevanje pomaže u regulisanju toplote u i oko lobanje.
Temperaturu našeg mozga uglavnom određuju tri varijable – brzina arterijske krvi koja putuje do mozga, temperatura te krvi i metabolička proizvodnja toplote koja se javlja u mozgu, na osnovu neuronske aktivnosti – a zevanje, teoretski, može promeniti prve dve.
Kada zevamo, duboko udišemo vazduh koji se kreće preko vlažnih površina naših usta, jezika i nosnih prolaza, pomalo kao vazduh koji struji preko automobilskog hladnjaka – odnoseći toplotu isparavanjem i konvekcijom.
Studije izgleda da to potvrđuju: temperatura okoline ima prilično predvidljiv uticaj na učestalost zevanja, koja se povećava kada je malo previše toplo (kada postane jako vruće, temperatura vazduha je previsoka da bi efekat hladnjaka funkcionisao, pa se drugi mehanizmi hlađenja poput znojenja aktiviraju, a zevanje se ponovo smiruje) i smanjuje kada je hladnije.
Čini se da ovo takođe objašnjava zašto su određena medicinska stanja povezana sa prekomernim zevanjem: ili sama stanja, ili lekovi koji se koriste za njihovo lečenje, uzrokuju povišenu temperaturu mozga ili tela.
Objašnjenje "neuronske aktivnosti" takođe je potvrđeno studijama na životinjama – sisari i ptice sa više neurona u mozgu zevaju češće, bez obzira na veličinu mozga.
Ceo tekst RTS-a pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođen Hajde, uhapšen Husein, ponovo uspostavljen železnički saobraćaj Sarajevo - Beograd
13.12.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 13. decembar.
Fond za očuvanje spomenika tužio Trampa zbog gradnje balske dvorane u Beloj kući
12.12.2025.•
0
Američki Nacionalni fond za očuvanje istorijskih spomenika tužio je predsednika SAD Donalda Trampa zbog projekta izgradnje balske dvorane u Beloj Kući, za koji se tvrdi da je preuranjen i neproveren.
Kako moderne ograde ulepšavaju i obezbeđuju vaš dom
12.12.2025.•
0
Da li je bolje živeti u stanu ili kući? Oni koji žive u kući ističu prednost dvorišta kao prostora slobode i uživanja.
Na današnji dan: Umrli Milutin Milanković i Slobodan Jovanović
12.12.2025.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 12. decembar.
Stotine predmeta ukradeno iz muzeja u Bristolu
11.12.2025.•
0
Više od 600 predmeta velike kulturne vrednosti ukradeno je iz arhive muzeja u Bristolu, saopštila je policija.
Po ugledu na Australiju: Danska planira da ograniči deci pristup društvenim mrežama
11.12.2025.•
2
Danska planira da sledeće godine značajno ograniči pristup društvenim mrežama za decu, saopštile su danske vlasti.
Ljudi naučili da koriste vatru ranije nego što se mislilo
11.12.2025.•
2
Arheolozi su kod Barnama u Safolku na istoku Engleske otkrili najranije dokaze namernog loženja vatre, stare oko 400.000 godina, čime se istorija ljudske evolucije značajno pomera unazad.
Deca u Australiji već prvog dana zabrane bez problema zaobišla blokadu društvenih mreža
11.12.2025.•
1
Prvog dana primene zabrane korišćenja društvenih mreža za maloletnike u Australiji roditelji širom te zemlje obavestili su javni servis ABC da su njihova deca, uprkos zabrani, nastavila da koriste popularne platforme.
Na današnji dan: Umrli Esma Redžepova i Franjo Tuđman, otvorena prva automobilska izložba
11.12.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 11. decembar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Počeli da rade prvi semafori, umrli Nobel i Pinoče, ustanovljen Dan ljudskih prava
10.12.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 10. decembar.
Na današnji dan: Umro Laza Kostić, rođen Džon Milton, SPS i Milošević pobedili na prvim izborima
09.12.2025.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 9. decembar, u svetu i kod nas.
Meta od januara usaglašava deljenje ličnih podataka sa zakonom EU
08.12.2025.•
1
Platforme društvenih mreža u vlasništvu kompanije Meta će od januara korisnicima u Evropskoj uniji pružati izbor kad je reč o deljenju ličnih podataka i personalizovanim oglasima, prema zakonu EU o digitalnim tržištima.
Mreža Iks blokirala Evropsku komisiju
08.12.2025.•
0
Društvena mreža Iks blokirala je oglašavanje Evropske komisije na toj platformi.
Francuska sve bliže tome da legalizuje eutanaziju
08.12.2025.•
1
Gornji dom francuskog parlamenta - Senat od 20. januara počinje razmatranje dva predloga zakona o asistiranoj smrti (eutanaziji) i palijativnoj nezi.
Na današnji dan: Postignut Novosadski dogovor o srpskohrvatskom jeziku, ubijen Lenon, umro Gundulić
08.12.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 8. decembar.
Poplava u biblioteci egipatskih starina u Luvru ozbiljno oštetila drevne knjige
07.12.2025.•
0
U biblioteci egipatskih starina u muzeju Luvr u Parizu u novembru je otkrivena velika "poplava prljave vode", koja je zahvatila značajan deo biblioteke i oštetila mnoge knjige i dokumenta, prenosi televizija BFM.
Pariski noćni klub Badabum uveo veče bez alkohola
07.12.2025.•
3
Pariski noćni klub Badabum, veoma popularan kod mladih, od ovog vikenda je uveo veče bez alkoloha "Sober club", preneli su danas francuski mediji.
Do sada poslato više od 314.000 pitanja za emisiju u kojoj Putin odgovara na njih
07.12.2025.•
1
Program "Godina u pregledu sa Vladimirom Putinom" primio je do sada više od 314.000 zahteva sa pitanjima koja su upućena ruskom predsedniku Vladimiru Putinu, prenosi agencija RIA Novosti.
Supružnici proslavili 100. rođendan: Skoro toliko dugo se i poznaju
07.12.2025.•
0
Marija i Ludvig Jekel zajedno su proslavili svoj 100. rođendan - Marijin je bio pre nekoliko dana, mesec dana nakon suprugovog.
Studija: Određeni pokreti rukama čine ljude ubedljivijima
07.12.2025.•
3
Kada ljudi koriste pokrete rukama koji vizuelno predstavljaju ono što govore, slušaoci ih doživljavaju kao jasnije, kompetentnije i ubedljivije.
Deca milijardera će u narednih 15 godina naslediti najmanje 5,9 biliona dolara
07.12.2025.•
2
Milijarderi su za godinu dana do aprila preneli 298 milijardi dolara na svoje naslednike, što je najviše od početka merenja ove statistike u 2015, objavila je švajcarska investiciona banka UBS.
Komentari 2
Ivan
Luka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar