Zašto zapravo zevamo: Stručnjaci imaju objašnjenje
Do relativno nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Ali ova zajednička osobina koju imaju svi kičmenjaci donekle nagoveštava o čemu se zapravo radi - i verovatno nije ono što pretpostavljamo, piše RTS.
Svi kičmenjaci zevaju, ili barem imaju gestikulaciju koju prepoznajemo kao zevanje. Zevaju babuni, zevaju i orangutani. Papagaji, pingvini i krokodili takođe zevaju – a verovatno je zevala i prvi riba sa vilicom.
"Kada anketiram publiku i pitam: 'Zašto mislite da zevamo?', većina ljudi misli da to ima veze sa disanjem ili respiracijom i da nam to nekako povećava nivo kiseonika u krvi", kaže Endru Galup, profesor bihejvioralne biologije na Univerzitetu Džons Hopkins.
"I to je intuitivno jer većina zevanja zaista ima ovu jasnu respiratornu komponentu, ovo duboko udisanje vazduha. Međutim, ono što većina ljudi ne shvata jeste da je ta hipoteza eksplicitno testirana i da se pokazalo da je pogrešna."
Da bi testirali pretpostavku da zevamo kako bismo uneli više kiseonika ili izbacili višak ugljen-dioksida, istraživači su u studijama obavljenim osamdesetih godina manipulisali nivoima oba gasa u vazduhu koji su udisali dobrovoljci – i otkrili su da, iako su promene značajno uticale na druge respiratorne procese, nisu uticale na redovnost zevanja.
Takođe, čini se da ne postoji nikakva sistematski merljiva razlika u količini zevanja kod ljudi koji pate od bolesti povezanih sa disanjem i funkcijom pluća – što bi logično bilo za očekivati ukoliko je zevanje povezano sa disanjem.
Zevanje nam hladi lobanju
Profesoru Galupu je mentor predložio da svoj diplomski rad uradi na temu zevanja, kad već niko ne zna zašto to radimo.
"Znali smo da sigurno služi nekoj osnovnoj fiziološkoj funkciji. Zato sam počeo da ispitujem obrazac motoričke akcije koji uključuje – ovo produženo otvaranje vilice koje je praćeno dubokim udisanjem vazduha, nakon čega sledi brzo zatvaranje vilice i brži izdah. I palo mi je na pamet da ovo verovatno ima važne cirkulatorne posledice koje su lokalizovane u lobanji."
Zapravo, izgleda da se upravo to dešava. Nekoliko pregleda medicinske literature ukazuje da zevanje povećava dotok arterijske krvi u lobanju, a zatim i venski povratak (brzina kojom se krv vraća iz glave u srce).
"Na razdvajanje vilice možemo gledati kao na lokalizovano istezanje, slično istezanju mišića u drugim delovima tela“, objašnjava Galup. "Na isti način na koji istezanje pomaže cirkulaciji u ekstremitetima, zevanje izgleda da čini isto za lobanju."
Na osnovu toga su Galup i njegove kolege istraživači počeli su da razvijaju pretpostavku da zevanje pomaže u regulisanju toplote u i oko lobanje.
Temperaturu našeg mozga uglavnom određuju tri varijable – brzina arterijske krvi koja putuje do mozga, temperatura te krvi i metabolička proizvodnja toplote koja se javlja u mozgu, na osnovu neuronske aktivnosti – a zevanje, teoretski, može promeniti prve dve.
Kada zevamo, duboko udišemo vazduh koji se kreće preko vlažnih površina naših usta, jezika i nosnih prolaza, pomalo kao vazduh koji struji preko automobilskog hladnjaka – odnoseći toplotu isparavanjem i konvekcijom.
Studije izgleda da to potvrđuju: temperatura okoline ima prilično predvidljiv uticaj na učestalost zevanja, koja se povećava kada je malo previše toplo (kada postane jako vruće, temperatura vazduha je previsoka da bi efekat hladnjaka funkcionisao, pa se drugi mehanizmi hlađenja poput znojenja aktiviraju, a zevanje se ponovo smiruje) i smanjuje kada je hladnije.
Čini se da ovo takođe objašnjava zašto su određena medicinska stanja povezana sa prekomernim zevanjem: ili sama stanja, ili lekovi koji se koriste za njihovo lečenje, uzrokuju povišenu temperaturu mozga ili tela.
Objašnjenje "neuronske aktivnosti" takođe je potvrđeno studijama na životinjama – sisari i ptice sa više neurona u mozgu zevaju češće, bez obzira na veličinu mozga.
Ceo tekst RTS-a pročitajte OVDE.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Rođeni Bah i Ivan Goran Kovačić, zatvoren Alkatraz
21.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 21. mart.
Poznati odaju počast Čaku Norisu: "Kada se rodio, Čak Noris je majku iz bolnice odvezao kući"
20.03.2026.•
16
Glumci i obožavaoci opraštaju se od Čaka Norisa, zvezde akcionih i borilačkih filmova, koji je na internetu stekao mitski status, a počast mu je odao i pisac Stiven King.
Umro pisac i dramaturg Božo Koprivica
20.03.2026.•
0
Pisac i dramaturg Božo Koprivica umro je u 76. godini u Beogradu.
Preminuo Čak Noris
20.03.2026.•
48
Legendarni glumac i majstor borilačkih veština Čak Noris preminuo je u 86. godini.
Na današnji dan: Umro Lajoš Košut, oformljen logor Dahau
20.03.2026.•
1
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 20. mart.
Učenici kojima je dozvoljeno da učestvuju u donošenju odluka osećaju se prijatnije u školi
19.03.2026.•
0
Iako većina mladih pati zbog visokog nivoa stresa i nezadovoljstva životom, oni učenici kojima je dozvoljeno da učestvuju u donošenju odluka u školi osećaju veće blagostanje.
Poljska planira zabranu mobilnih telefona u osnovnim školama
19.03.2026.•
0
Poljska će zabraniti upotrebu mobilnih telefona maloletnicima mlađim od 16 godina u školama, najavila je ministarka obrazovanja.
Najzeleniji grad na svetu ima auto-put za pčele i džepne parkove
19.03.2026.•
2
Novi indeks zelenih gradova otkrio je koje su urbane sredine najprijatnije za život, uzimajući u obzir faktore poput kvaliteta vazduha, udela zelenih površina i njihove dostupnosti stanovnicima.
Žena u SAD pet meseci odbija da napusti bolničku sobu
19.03.2026.•
1
Bolnica "Tallahassee Memorial Healthcare" na Floridi ranije ovog meseca tužila je pacijentkinju, navodeći da je odbila da napusti svoju bolničku sobu otkako je otpuštena prošlog oktobra.
Na današnji dan: Umro tvorac Tarzana, otvorena deonica pruge Beograd - Novi Sad
19.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. mart.
Istraživanje utvrdilo: Hod ljudi jasno pokazuje koje emocije osećaju
18.03.2026.•
0
Način na koji ljudi hodaju može da otkrije njihove emocije, pokazala je nova studija istraživača iz Japana.
Ponovo aktuelne prevare po šablonu "nigerijski princ": Napad na Iran pokrenuo novi talas spamovanja
18.03.2026.•
0
Prevaranti koriste sukob između Izraela, SAD i Irana nudeći ogromne isplate u zamenu za pomoć navodno zarobljenim veteranima ili šansu za fantastične "investicione prilike" povezane sa ratom.
Na današnji dan: Uhapšen Šarić, rođen Miloš Obrenović, umrli Stern, From i Klark, napad na Sarajevo
18.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 18. mart.
Naučnici sa Stanforda predvideli životni vek na osnovu ponašanja
17.03.2026.•
1
Nakon što su napravili eksperiment nalik Trumanovom šouu, naučnici su uspeli da predvide životni vek svojih 81 ispitanika.
Na današnji dan: Umro Marko Aurelije, EU zatvorila granice zbog korone
17.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 17. mart.
Na današnji dan: U Srbiji uvedeno vanredno stanje zbog korone, umro Bata Stojković
16.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 16. mart.
U najvećem jezeru u Severnoj Irskoj otkrivene superbakterije otporne na antibiotike
15.03.2026.•
0
Geni sposobni da stvore superbakterije otporne na antibiotike otkriveni su u najvećem jezeru u Ujedinjenom Kraljevstvu koje snabdeva pijaćom vodom oko 40 odsto stanovništva u Severnoj Irskoj.
Vrednost nekretnina u Dubaiju pala za 30 odsto zbog rata na Bliskom istoku
15.03.2026.•
3
Eskalacija rata na Bliskom istoku počela je snažno da pogađa finansijska tržišta u regiji, a jedan od najupečatljivijih pokazatelja je nagli pad indeksa nekretnina u Dubaiju.
Glečeri u austrijskim Alpima se raspadaju i dezintegrišu zbog klimatskih promena
15.03.2026.•
0
Glečeri u austrijskim Alpima ne samo da se smanjuju, već se zbog klimatskih promena dezintegrišu i raspadaju, upozorili su naučnici u najnovijoj studiji, preneo je BBC.
Britanski muzeji čuvaju više od 260.000 ljudskih ostataka iz celog sveta
15.03.2026.•
0
Muzeji u Velikoj Britaniji čuvaju više od 263.000 različitih delova ljudskih ostataka iz celog sveta, što poslanici i arheolozi opisuju kao neprijatno nasleđe kolonijalne prošlosti zemlje.
Na današnji dan: Rođen Branko Radičević, ubijen Cezar, umro Moša Pijade
15.03.2026.•
1
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 15. mart.
Komentari 2
Ivan
Luka
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar