Naučnici pronašli vezu između smanjenja ljudskog mozga i klimatskih promena
Naučnici su u novom istraživanju, koje je analiziralo klimatske podatke i ljudske ostatke u razdoblju od 50.000 godina, otkrili vezu između prethodnih klimatskih promena i smanjenja ljudskog mozga.
Foto: Pixabay
"S obzirom na nedavne trendove globalnog zagrevanja, od velike je važnosti istražiti i razumeti uticaj klimatskih promena na veličinu ljudskog mozga i na ljudsko ponašanje", piše u studiji kognitivni naučnik Džef Morgan Stibel iz Prirodnjačkog muzeja u Kaliforniji.
Stručnjaci su tokom istraživanja posmatrali kako se veličina mozga 298 primeraka promenila tokom poslednjih 50.000 godina i u kakvoj su relaciji te promene s podacima o globalnoj temperaturi, vlažnosti i količini padavina. Primetili su da se prilikom porasta globalne temperature znatno smanjila prosečna veličina mozga.
Stibel i njegove kolege analizirali su podatke o veličini lobanje iz deset odvojenih istraživanja, što se odnosilo na ukupno 373 merenja iz 298 ljudskih kostiju u rasponu od 50.000 godina. U procene je uključio veličine tela koje su prilagođene geografskoj regiji i polu kako bi procenio veličinu mozga, piše Science Alert.
Ostaci su razvrstani u četiri grupe na temelju perioda u kom su ljudi živeli: ostaci stari 100 godina, 5.000 godina, 10.000 godina i 15.000 godina. Zatim je uporedio veličinu mozgova s četiri klimatska istraživanja, uključujući temperaturne podatke iz Evropskog projekta za iskopavanje leda na Antarktiku (EPICA), ledenog jezgra C.
Naime, prilikom analize ledenog jezgra C stručnjaci su dobili tačna merenja površinske temperature unazad više od 800.000 godina. U poslednjih 50.000 godina dogodio se poslednji glacijalni maksimum, koji je uzrokovao da prosečne temperature budu niže sve do kraja kasnog pleistocena. Zatim su u holocenu prosečne temperature porasle, što nas je dovelo do današnjih dana.
Analiza je pokazala generalni obrazac promene veličine mozga ljudi, koji je korelirao s klimatskim promenama, odnosno s porastom ili smanjenjem temperatura. Uočeno je da se ljudima za vreme zagrevanja tokom holocena prosečna veličina mozga smanjila za više od 10,7 odsto.
"Izgleda da se promene veličine mozga događaju hiljadama godina nakon klimatskih promena", objašnjava Stibel.
Ovaj evolucijski obrazac dogodio se u relativno kratkom razdoblju, u rasponu od 5.000 do 17.000 godina, a trendovi sugerišu da bi trenutno globalno zagrevanje moglo imati štetne efekte na ljudske kognitivne sposobnosti.
"Čak i neznatno smanjenje veličine mozga kod današnjih ljudi moglo bi značajno uticati na našu fiziologiju, i to na načine koji su nam sada neshvatljivi", piše Stibel u istraživanju.
Analiza je pokazala da su vlaga i količina padavina takođe uticali na veličinu mozga. Iako je temperatura značajniji faktor, otkrivena je slaba korelacija između sušnih razdoblja i malo većeg volumena mozga.
Još postoje pitanja o tome šta tačno uzrokuje varijacije u veličini ljudskog mozga. Rezultati pokazuju da su klimatske promene povezane s razlikama u njegovoj veličini, ali izgleda da klima ne objašnjava sve evolucijske varijacije.
Prema Stibelu, promenama u veličini mozga mogli bi doprineti i faktori ekosistema poput količine predatora, indirektni klimatski efekti poput vegetacije i neto primarne proizvodnje ili neklimatski faktori poput kulture i tehnologije.
"Rezultati sugerišu da klimatske promene predviđaju veličinu ljudskog mozga, a određene evolucijske promene u mozgu mogu biti odgovor na stres iz životne sredine", zaključuje Stibel.
Istraživanje pod nazivom "Climate Change Influences Brain Size in Humans" objavljeno je u časopisu "Brain, Behavior and Evolution".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Kako se gradi sistem koji donosi upite, pozive i prodaju
23.06.2026.•
0
Jedan od najvećih problema u digitalnom marketingu je to što se previše stvari radi bez jasnog razloga. Pusti se kampanja, jer "treba biti prisutan". Objavljuje se sadržaj, jer "treba nešto da ide na Instagram".
Na današnji dan: Umrli tvorac vakcine protiv dečije paralize, Aron Speling i Pavle Ugrinov
23.06.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. jun.
Neobično zujanje, slabiji protok vazduha i miris zagorelog: Znakovi da bi mogao da izbije požar na klimi
22.06.2026.•
2
Dolaskom toplijih dana klima uređaji u stanovima i kućama rade gotovo neprekidno, a sa povećanom upotrebom raste i rizik od kvarova koji u pojedinim slučajevima mogu dovesti i do požara.
Na fosilu pećinskog lava starog do 190.000 godina otkriveni tragovi teškog preloma
22.06.2026.•
0
Međunarodni tim naučnika otkrio je na fosilu pećinskog lava starom između 160.000 i 190.000 godina jednu od najstarijih do sada poznatih zaraslih teških povreda kod životinja, saopštio je Univerzitet u Padovi.
Na današnji dan: Rođen Remark, umrli Džudi Garland i Fred Aster
22.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 22. jun.
Studija: 10 odsto najbogatijih ljudi na svetu košta Zemlju bilione dolara
21.06.2026.•
1
Već dugo slušamo da je najbogatijih 10 odsto svetske populacije nesrazmerno odgovorno za štetu nanetu životnoj sredini.
Sa koliko godina Evropljani kupuju prvi stan ili kuću? Velike razlike širom kontinenta
21.06.2026.•
5
Manje od sedam od deset domaćinstava u Evropskoj uniji živi u nekretninama koje su u njihovom vlasništvu.
Na današnji dan: Napravljena vinil ploča, osuđen bivši direktor RTS, opozicija bojkotovala izbore
21.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 21. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
6
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Drveće ipak ne može da upije onoliko CO2 koliko se mislilo
14.06.2026.•
2
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
14.06.2026.•
3
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Brisel zabranjuje izdavanje električnih trotineta
14.06.2026.•
1
Električni trotineti koji se izdaju biće zabranjeni u Briselu od 2027. godine.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar