Naučnici: Ne izlivajte talog od kafe u odvode
Britanski naučnici upozoravaju da izlivanje ostataka kafe u odvode može imati jako štetne posledice po životnu sredinu.
Foto: 021.rs (Ilustracija/AI)
Povod za skretanje pažnje na ovaj problem je kazna u iznosu od 150 funti koju je nedavno morala da plati jedna stanovnica zapadnog Londona, nakon što je u javni odvod izlila talog kafe.
Svaki dan u Velikoj Britaniji konzumira se oko 98 miliona šoljica kafe, a u celom svetu čak dve milijarde dnevno, prenosi Science Alert.
Međutim, sva preostala tečnost mora negde da se baci. I iako je prva jutarnja kafa za mnoge svojevrstan ritual, istovremeno može biti i nepoželjan udarac za životnu sredinu kada se odbaci, prenosi The Conversation, mreža neprofitnih medijskih kuća koje objavljuju vesti i istraživačke izveštaje na internetu, a autori su im naučnici koji s profesionalnim novinarima i urednicima stvaraju pristupačne rezultate utemeljene na istraživanjima.
Kumulativni učinak miliona šoljica kafe
Izlivanje taloga jedne šoljice ne čini se problematičnim, ali 98 miliona dnevno prolivenih taloga u odvode stvara mnogo veći problem za reke i lokalne ekosisteme, naročito s obzirom na to da dodatnu količinu dodajemo onoj već postojećoj u kanalizacijama iz domaćinstava.
Velik deo Velike Britanije funkcioniše zahvaljujući kombinovanom kanalizacijskom sistemu, pri čemu jedna cev prenosi i kišnicu s ulica i otpadne vode iz domaćinstava do prečistača otpadnih voda. Zato, što više kofeina ulazi u ove cevi, to ih više može izbeći proces i dospeti direktno u reke.
Šoljice s kafom sadrže stotine hemijskih jedinjenja. Uz kofein (pod pretpostavkom da ne pijete kafu bez kofeina), mnoge sadrže mleko i šećer, a neke i kakao, začine i ostale sastojke.
Zašto je kofein štetan za životnu sredinu
Kada je u pitanju života sredina, najviše joj šteti kofein jer se ne razgrađuje ni brzo ni lako i spada u nove zagađujuće materije, s obzirom na to da su naučnici tek nedavno počeli da testiraju nivo kofeina i ne prate je kontinuirano.
Već 2003. utvrđeno je da kofein zagađuje švajcarska jezera i reke. Istovremeno naučnici upozoravaju da ni izlivanje bezkofeinske kafe u odvode nije bez posledica jer sve vrste kafe snižavaju pH faktor vode, a kafa sadrži i organska jedinjenja koja vodenim sistemima tokom razgradnje oduzimaju kiseonik.
Uz to i hranjive materije u kafi mogu podstaći rast algi i rezultirati dodatnim iscrpljivanjem kiseonika u rekama i jezerima, što potencijalno može smanjiti životni vek vodenih biljaka i životinja.
Nedovoljna delotvornost pročišćavanja vode
Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda razlikuju se po svojoj sposobnosti i kapacitetu pročišćavanja i uklanjanja kofeina u rasponu od 60 do 100 odsto, u zavisnosti od vrste prečišćavanja, dizajna postrojenja, godišnjeg doba, temperature i brojnih drugih faktora. To znači da čak i prečišćena voda može sadržavati kofein kada se vraća nazad u reke i mora.
Obilne kiše dodatno pogoršavaju problem ukoliko se prekorači kapacitet kanalizacionih cevi.
Kada se to dogodi, netretirana otpadna voda direktno se preusmerava u reke i vodotoke da bi se sprečilo plavljenje domova, poslovnih prostora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Bilo da se radi o uličnom odvodu ili o toaletima, deo kofeina koji smo konzumirali na kraju će dospeti u naše reke.
Problem je isti u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i u svim ostalim delovima sveta, uključujući i Antarktik. Proučavanje 258 reka u 104 zemlje otkrilo je kofein u preko 50 odsto uzorkovanih mesta.
Nedavne studije ukazuju na to da kofein utiče na metabolizam, rast i pokretljivost nekih slatkovodnih algi, biljaka i larvi vodenih muva, što potencijalno može dovesti do njihovog uginuća. Kofein može uticati na morski i biljni svet čak i u malim količinama.
Pravilno odlaganje kafe i drugih tečnosti
Ulični odvodi deo su našeg vodovodnog sistema. Nemojte u odvode izlivati ništa što ne bi trebalo da završi u rekama, jezerima, na plažama ili u moru. To uključuje kavfu ili talog kafe, tečnosti na bazi hrane, ulja, boje ili vruće masti, deterdžente, izbeljivače, tečnosti preostale od građevinskih radova i slično. Sve navedeno trebalo bi odložiti na zakonom propisan način ili odneti u centre za prikupljanje otpada.
Ulični odvodi treba da obavljaju svoj jedini, jednostavan posao - da prikupljaju kišnicu, a ne otpadne vode.
Nažalost, zbog kombinovanog kanalizacionog sistema u brojnim zemljama sveta, nema velike razlike između izlivanja tečnosti u sudoperu ili u uični odvod. Dakle, ono što je dobro za vaš ulični odvod dobro je i za vašu kuhinjsku sudoperu i za životnus redinu. Ako ništa drugo - budite pragmatični: talog kafe lako može začepiti sudoperu.
Alternativna rešenja za talog kafe
Ako svakodnevno izlivate talog kafe kod kuće, pokušajte da ga razredite i koristite kao biljni tonik. Tečnost i talog mogu se u manjim količinama izliti u bašte ili saksije. Pri tome, vodite računa da ne preterujete jer talog kafe može povećati organski sadržaj tla, pa njegovo redovno dodavanje na isti komad zemlje može uzrokovati taloženje kofeina i čvrstih materija, što je štetno i za biljke i za funkciju tla.
Najbolje mesto za izlivanje ostataka kafe je kompost, a možete ga izliti i u otpad za hranu koji se reciklira. Ako nemate pristup ovim opcijama, odložite talog u odgovarajući kontejner i bacite ga u otpad.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
5
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Na današnji dan: Napoleon poražen kod Vaterloa, rođeni Horti i Makartni, umrli Gorki i Saramago
18.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 18. jun, u svetu i kod nas.
Opasna ponašanja u kružnom toku: Ovo su najčešća
17.06.2026.•
28
Iako su kružni tokovi uvedeni kako bi smanjili broj nesreća, usporili saobraćaj i povećali protočnost vozila, sve je više upozorenja da deo njihovih sigurnosnih prednosti nestaje zbog lošeg ponašanja vozača.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljen antiseptik, umro Vlastimir Đuza Stojiljković
17.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 17. jun, u svetu i kod nas.
UNICEF: Klimatske promene ugrožavaju gotovo svako dete na planeti
16.06.2026.•
0
Skoro sva deca na svetu izložena su najmanje jednoj klimatskoj opasnosti, a stotine miliona suočavaju se sa višestrukim rizicima poput suša, ekstremnih vrućina i poplava, saopštio je UNICEF u novom izveštaju.
Na današnji dan: U Novom Sadu štampan "Serbski dnevnik", Aung San Su Ći primila Nobelovu nagradu
16.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 16. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Ćosić postao predsednik SR Jugoslavije, pokušan atentat na Vuka Draškovića
15.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 15. jun, u svetu i kod nas.
Drveće ipak ne može da upije onoliko CO2 koliko se mislilo
14.06.2026.•
2
Drveće možda ne može da skladišti onoliko ugljen-dioksida koji zagreva planetu koliko se ranije pretpostavljalo, jer fotosinteza ne mora uvek da dovede do rasta drveta, sugeriše najnovija studija.
Objavljena lista najskupljih tržišta nekretnina u Evropi
14.06.2026.•
3
Nova rang-lista pokazuje da Švajcarska i Luksemburg dominiraju među najskupljim tržištima nekretnina u Evropi, pri čemu su cene stanova u Cirihu više nego dvostruko veće od onih u Parizu.
Brisel zabranjuje izdavanje električnih trotineta
14.06.2026.•
1
Električni trotineti koji se izdaju biće zabranjeni u Briselu od 2027. godine.
Na današnji dan: Rođen Če Gevara, umrli Zmaj i Borhes
14.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 14. jun.
Uklonjeno ime Donalda Trampa sa centra Kenedi
13.06.2026.•
2
Slova koja su ispisivala ime američkog predsednika Donalda Trampa na fasadi Kenedi centra sada su uklonjena, naveo je izvršni direktor centra u pravnom podnesku sudu koji je naložio uklanjanje.
Kukuruzno brašno kao trik za blistave prozore: Prirodno sredstvo protiv fleka i polena
13.06.2026.•
4
Sa dolaskom toplijeg vremena, prljavština, prašina i polen postaju mnogo vidljiviji na prozorima, pa prolećno čišćenje postaje neizbežno.
Na današnji dan: U Pionirskom parku održan "Miting klečanja", umro Aleksandar Veliki, poginuo Sava Kovačević
13.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 13. jun, u svetu i kod nas.
Led u zamrzivaču više neće biti problem: Potrebna vam je samo jedna namirnica
12.06.2026.•
0
Stvaranje leda u zamrzivaču čest je problem u domaćinstvima, a najčešće nastaje zbog viška vlage koja dospeva u uređaj, kao i nepravilnog skladištenja hrane.
Na današnji dan: Novi Sad granatiran sa Petrovaradinske tvrđave, napadnuti Sremski Karlovci
12.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 12. jun.
Topljenje svih glečera moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara
11.06.2026.•
9
Potpuno topljenje svih glečera na Zemlji moglo bi da podigne nivo mora i do 150 metara, izjavila je Ana Kozaček, naučnica iz Arktičkog i antarktičkog istraživačkog instituta (AARI).
Švedska prednjačila u uvođenju digitalnih tehnologija - sada se vraća knjigama
11.06.2026.•
1
Švedska, često hvaljena kao lider u usvajanju digitalnih tehnologija, sprema zabranu mobilnih telefona u školama od jeseni u okviru šireg međunarodnog preispitivanja upotrebe ekrana u učionicama.
Komentari 2
Дејан
Ljuba
Tako da je soc kafe manji problem. Upakujte svoje produkte pa u centar za opasni otpad?
Postoji hiljadu većih problema.
Sami polni hormoni ljudskih bića prisutni u otpadnoj vodi utiču na reke i okeane mnogo lošije.
Postoji realna ekologija i ova nova trivijalna politička ekologija.
Krenimo prvo realnu da sprovodimo...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar