Naučnici: Ne izlivajte talog od kafe u odvode
Britanski naučnici upozoravaju da izlivanje ostataka kafe u odvode može imati jako štetne posledice po životnu sredinu.
Foto: 021.rs (Ilustracija/AI)
Povod za skretanje pažnje na ovaj problem je kazna u iznosu od 150 funti koju je nedavno morala da plati jedna stanovnica zapadnog Londona, nakon što je u javni odvod izlila talog kafe.
Svaki dan u Velikoj Britaniji konzumira se oko 98 miliona šoljica kafe, a u celom svetu čak dve milijarde dnevno, prenosi Science Alert.
Međutim, sva preostala tečnost mora negde da se baci. I iako je prva jutarnja kafa za mnoge svojevrstan ritual, istovremeno može biti i nepoželjan udarac za životnu sredinu kada se odbaci, prenosi The Conversation, mreža neprofitnih medijskih kuća koje objavljuju vesti i istraživačke izveštaje na internetu, a autori su im naučnici koji s profesionalnim novinarima i urednicima stvaraju pristupačne rezultate utemeljene na istraživanjima.
Kumulativni učinak miliona šoljica kafe
Izlivanje taloga jedne šoljice ne čini se problematičnim, ali 98 miliona dnevno prolivenih taloga u odvode stvara mnogo veći problem za reke i lokalne ekosisteme, naročito s obzirom na to da dodatnu količinu dodajemo onoj već postojećoj u kanalizacijama iz domaćinstava.
Velik deo Velike Britanije funkcioniše zahvaljujući kombinovanom kanalizacijskom sistemu, pri čemu jedna cev prenosi i kišnicu s ulica i otpadne vode iz domaćinstava do prečistača otpadnih voda. Zato, što više kofeina ulazi u ove cevi, to ih više može izbeći proces i dospeti direktno u reke.
Šoljice s kafom sadrže stotine hemijskih jedinjenja. Uz kofein (pod pretpostavkom da ne pijete kafu bez kofeina), mnoge sadrže mleko i šećer, a neke i kakao, začine i ostale sastojke.
Zašto je kofein štetan za životnu sredinu
Kada je u pitanju života sredina, najviše joj šteti kofein jer se ne razgrađuje ni brzo ni lako i spada u nove zagađujuće materije, s obzirom na to da su naučnici tek nedavno počeli da testiraju nivo kofeina i ne prate je kontinuirano.
Već 2003. utvrđeno je da kofein zagađuje švajcarska jezera i reke. Istovremeno naučnici upozoravaju da ni izlivanje bezkofeinske kafe u odvode nije bez posledica jer sve vrste kafe snižavaju pH faktor vode, a kafa sadrži i organska jedinjenja koja vodenim sistemima tokom razgradnje oduzimaju kiseonik.
Uz to i hranjive materije u kafi mogu podstaći rast algi i rezultirati dodatnim iscrpljivanjem kiseonika u rekama i jezerima, što potencijalno može smanjiti životni vek vodenih biljaka i životinja.
Nedovoljna delotvornost pročišćavanja vode
Postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda razlikuju se po svojoj sposobnosti i kapacitetu pročišćavanja i uklanjanja kofeina u rasponu od 60 do 100 odsto, u zavisnosti od vrste prečišćavanja, dizajna postrojenja, godišnjeg doba, temperature i brojnih drugih faktora. To znači da čak i prečišćena voda može sadržavati kofein kada se vraća nazad u reke i mora.
Obilne kiše dodatno pogoršavaju problem ukoliko se prekorači kapacitet kanalizacionih cevi.
Kada se to dogodi, netretirana otpadna voda direktno se preusmerava u reke i vodotoke da bi se sprečilo plavljenje domova, poslovnih prostora i postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Bilo da se radi o uličnom odvodu ili o toaletima, deo kofeina koji smo konzumirali na kraju će dospeti u naše reke.
Problem je isti u Ujedinjenom Kraljevstvu, kao i u svim ostalim delovima sveta, uključujući i Antarktik. Proučavanje 258 reka u 104 zemlje otkrilo je kofein u preko 50 odsto uzorkovanih mesta.
Nedavne studije ukazuju na to da kofein utiče na metabolizam, rast i pokretljivost nekih slatkovodnih algi, biljaka i larvi vodenih muva, što potencijalno može dovesti do njihovog uginuća. Kofein može uticati na morski i biljni svet čak i u malim količinama.
Pravilno odlaganje kafe i drugih tečnosti
Ulični odvodi deo su našeg vodovodnog sistema. Nemojte u odvode izlivati ništa što ne bi trebalo da završi u rekama, jezerima, na plažama ili u moru. To uključuje kavfu ili talog kafe, tečnosti na bazi hrane, ulja, boje ili vruće masti, deterdžente, izbeljivače, tečnosti preostale od građevinskih radova i slično. Sve navedeno trebalo bi odložiti na zakonom propisan način ili odneti u centre za prikupljanje otpada.
Ulični odvodi treba da obavljaju svoj jedini, jednostavan posao - da prikupljaju kišnicu, a ne otpadne vode.
Nažalost, zbog kombinovanog kanalizacionog sistema u brojnim zemljama sveta, nema velike razlike između izlivanja tečnosti u sudoperu ili u uični odvod. Dakle, ono što je dobro za vaš ulični odvod dobro je i za vašu kuhinjsku sudoperu i za životnus redinu. Ako ništa drugo - budite pragmatični: talog kafe lako može začepiti sudoperu.
Alternativna rešenja za talog kafe
Ako svakodnevno izlivate talog kafe kod kuće, pokušajte da ga razredite i koristite kao biljni tonik. Tečnost i talog mogu se u manjim količinama izliti u bašte ili saksije. Pri tome, vodite računa da ne preterujete jer talog kafe može povećati organski sadržaj tla, pa njegovo redovno dodavanje na isti komad zemlje može uzrokovati taloženje kofeina i čvrstih materija, što je štetno i za biljke i za funkciju tla.
Najbolje mesto za izlivanje ostataka kafe je kompost, a možete ga izliti i u otpad za hranu koji se reciklira. Ako nemate pristup ovim opcijama, odložite talog u odgovarajući kontejner i bacite ga u otpad.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Najhladnija noć ove zime u Moskvi: Temperatura pala na minus 21 stepen
01.02.2026.•
0
Noć između 31. januara i 1. februara bila je najhladnija u Moskvi od početka zimske sezone, sa najnižom zabeleženom temperaturom od minus 21 stepen Celzijusa, saopštio je meteorolog Jevgenij Tiškovec iz centra Fobos.
Hrvatska uvodi novi sistem naplate putarina: Bez čekanja u redovima i kućica za naplatu
01.02.2026.•
2
Hrvatska kao zemlja kojoj je turizam jedna od ekonomskih okosnica godinama je na udaru kritika zbog zastarelog i neefikasnog sistema naplate putarina koji uzrokuje velike gužve.
Upozoravanje drugih vozača na saobraćajne kamere kažnjivo u delovima Evrope: Jedna žena strogo kažnjena
01.02.2026.•
1
Prošlog leta, 2025. godine, 60-godišnja žena podelila je objavu na Fejsbuku.
Ko je koga jeo pre 150 miliona godina: Bebe dugovratih dinosaurusa bile su glavni plen predatora
01.02.2026.•
0
Istraživači su rekonstruisali mrežu ishrane ekosistema iz perioda jure u Koloradu i otkrili da su bebe dugovratih dinosaurusa bile glavni plen mesožderskih dinosaurusa pre 150 miliona godina.
Dve zemlje su usred pustinje, a uvoze pesak
01.02.2026.•
1
Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati, dve zemlje koje su neraskidivo povezane sa pustinjom, svake godine uvoze milione tona peska iz Australije, Kine, Belgije.
Na današnji dan: Novi Sad postao slobodan grad, formalno završen Hladni rat
01.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 1. februar, u svetu i kod nas.
Objavljeno više od tri miliona stranica iz dosijea o Džefriju Epstinu
31.01.2026.•
1
Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država objavilo je više od tri miliona stranica dokumenata iz svojih dosijea o Džefriju Epstinu.
Na današnji dan: Rođen Laza Kostić, Britanija izašla iz EU
31.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 31. januar, u svetu i kod nas.
Preminula glumica Ketrin O’Hara, poznata po filmu "Sam u kući"
30.01.2026.•
2
Kanadska glumica Ketrin O’Hara, poznata po ulogama u filmovima "Sam u kući" i seriji "Dobro došli u Šits Krik", preminula je u 71. godini, potvrdio je njen menadžer.
Na današnji dan: Hitler postao kancelar, ubijen Gandi
30.01.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 30. januar.
Zašto je i dalje važno da đaci pišu rukom
29.01.2026.•
1
Pisanje rukom sve je ređe. Mnogi đaci više ne mogu da pišu duže tekstove bez zamora. Prema mišljenju stručnjaka, pisanje rukom pomaže kao sredstvo učenja i razmišljanja.
Na današnji dan: Rođeni Čehov i Branko Miljković, umro Kišon, patentiran prvi automobil na benzin
29.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 29. januar, u svetu i kod nas.
Svet je na 85 sekundi od uništenja
28.01.2026.•
4
Zemlja je bliža razaranju nego što je ikad bila kako Rusija, Kina SAD i druge zemlje postaju sve agresivnije i nacionalističkije.
Na današnji dan: Island prvi legalizovao abortus, preminuo Duško Trifunović
28.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 28. januar, u svetu i kod nas.
Cirih na vrhu liste najskupljih gradova za život u 2026. godini
27.01.2026.•
2
Prema najnovijoj rang-listi platforme Nambijo, Cirih je najskuplji grad za život na svetu.
Naučnici identifikovali moždane talase koji određuju granice "tebe"
27.01.2026.•
0
U kom trenutku "ti" prestaješ, a spoljašnji svet počinje?
Najgore saobraćajne gužve su u Londonu
27.01.2026.•
0
Treću godinu zaredom London je proglašen najgorim megagradom na svetu po pitanju saobraćaja - sa prosečnom brzinom nešto većom od oko 16,5 km/h.
Zašto su Lego kockice tako skupe?
27.01.2026.•
8
Mnogi od nas vole Lego kockice. Oni sa decom znaju i da ih deca mnogo vole. Međutim, kada pogledate cene, zapitate se - zašto su tako skupe?
Na današnji dan: Umrli Sveti Sava i Đuzepe Verdi, oslobođen Aušvic, proglašena nezavisnost Grčke
27.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 27. januar, u svetu i kod nas.
Muzej Luvr zatvoren četvrti put od početka štrajka dela osoblja
26.01.2026.•
0
Muzej Luvr ostao je danas zatvoren po četvrti put od sredine decembra, kada je počeo štrajk dela osoblja koje traži bolje radne uslove, saopštilo je pariski muzej.
Na današnji dan: Otkriven Brazil, potpisan Karlovački mir, umrla Ava Gardner, poginuo Kobi Brajant
26.01.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 26. januar, u svetu i kod nas.
Komentari 2
Дејан
Ljuba
Tako da je soc kafe manji problem. Upakujte svoje produkte pa u centar za opasni otpad?
Postoji hiljadu većih problema.
Sami polni hormoni ljudskih bića prisutni u otpadnoj vodi utiču na reke i okeane mnogo lošije.
Postoji realna ekologija i ova nova trivijalna politička ekologija.
Krenimo prvo realnu da sprovodimo...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar