
Naučnici: Čovečanstvo bi moglo izumreti zbog 14 evolucijskih zamki
Ukoliko gledamo kroz prizmu postojećeg tehnološkog i medicinskog napretka, mogli bismo osećati optimizam u pogledu prosperiteta čovečanstva u budućnosti.

Foto: Pixabay
Međutim, ukoliko zagrebemo nešto dublje vrlo brzo će nam postati jasno da uspeh i opstanak ljudi kao vrste na ovoj planeti ni na koji način nije zagarantovan.
Novo istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Stokholmu iznedrilo je 14 različitih "evolucijskih zamki" u koje bi svetska populacija potencijalno mogla da upadne, što bi na kraju rezultiralo propašću naše vrste.
Prema timu koji stoji iza studije, deo problema je u tome što smo za sebe same prigrabili sve što smo mogli, a upravo to što smo postigli - uspeh i maksimalna dominacija mogli bi rezultirati opasnim posledicama.
Sada prolazimo kroz polikrizu, čvor različitih, ali zaista duboko povezanih kriza, u sklopu kojih višestruke pretnje - od klimatskih promena do pandemija prete privođenjem antropocena kraju.
"Ljudi su neverovatno kreativni kao vrsta. Sposobni smo za inovacije i prilagođavanje brojnim okolnostima, a u stanju smo i da sarađujemo u iznenađujuće velikim razmerama. Ipak, pokazalo se da te sposobnosti imaju i nenamerne posledice", rekao je antropolog Peter Søgaard Jørgensen sa Univerziteta u Stokholmu.
Globalni evolucijski ćorsokaci koji prete čovečanstvu
Od 14 potencijalnih evolucijskih slepih ulica koje prete čovečanstvu pet stručnjaci nazivaju globalnim.
To su simplifikacija, s obzirom na to da sistemi postaju previše specijalizovani za prilagođavanje, poput monokulturnog uzgoja, potom rast radi rasta, a to znači neprekidnu potragu za akvizicijom ili pokretanjem nove linije koja dramatično povećava prihode i recept je za potencijalnu katastrofu, zatim prekoračenje, koje se događa kada ljudsko iskorišćavanje prirodnih resursa premašuje biokapacitet Zemlje (više nego što Zemlja može da pruži), podele (međunarodni sukob) i zaraze (razne zarazne bolesti).
Tehnološke i strukturne zamke
Drugih pet naučnici su etiketirali kao tehnološke zamke. To su zavisnost od infrastrukture (kao od fosilnih goriva), hemijsko zagađenje, egzistencijalna tehnologija (poput nuklearnog oružja), tehnološka autonomija (uključujući veštačku inteligenciju) i dezinformacije ili lažne informacije.
Preostale četiri istraživači su nazvali strukturnim zamkama. To su kratkoročnost, prekomerna potrošnja, nepovezanost biosfere i gubitak lokalnog društvenog kapitala u društvu u kojem svet koji postaje sve digitalizovaniji ometa i prekida društvenu interakciju i potencijalno doprinosi daljim podelama.
Istraživači smatraju da je 12 od 14 navedenih pretnja za čovečanstvo već u prilično poodmakloj fazi. Samo tehnološka autonomija i gubitak lokalnog društvenog kapitala tek treba da se razviju u zabrinjavajuće probleme.
Ističu kako je još alarmantnija činjenica da se navedene bezizlazne situacije međusobno isprepliću i pojačavaju, čineći čvor duboko povezanih kriza, što znači da bismo mogli upasti u zamku više od jedne od njih.
"Evolucijske zamke dobro su poznat koncept u životinjskom svetu. Baš kao što mnoge insekte privlači svetlost, a taj njihov evolucijski refleks ih u modernom svetu može ubiti, čovečanstvo je u opasnosti da na nove pojave reaguje na loš i neprikladan način koji će mu štetiti", kaže Søgaard Jørgensen.
Iako se sve čini prilično sumornim, istraživači ne odustaju i smatraju da je sada potrebno prionuti aktivnoj transformaciji, ne samo prihvatiti da se moramo prilagoditi protoku vremena i događaja, već i uložiti napore da bismo stvari skrenuli u drugom smeru.
Kao vrsta smo možda i kratkovidi i destruktivni, ali istovremeno smo kreativni, inovativni i spremni na saradnju, ističu švedski naučnici. To, prema njihovom mišljenju, znači da postoji nada da naša sudbina još nije ispisana.
"Svako od nas može da uradi vrlo jednostavnu stvar - da se više angažuje na zaštiti prirode i društva dok istovremeno sagledavamo pozitivne i negativne globalne posledice sopstvenih lokalnih akcija", kaže Jørgensen.
Rezultati istraživanja objavljeni su u "Philosophical Transactions", zborniku radova Kraljevskog londonskog društva, u seriji Bioloških nauka.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Britanka u 115. godini postala najstarija osoba na svetu
01.05.2025.•
0
Britanka Etel Kejterhem (Caterham), sa 115 godina postala je najstarija osoba na svetu.
Na današnji dan: Veliki radnički štrajk u Čikagu, ubio se Gebels, poginuo Sena
01.05.2025.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 1. maj.
Telo deteta koga je majka ispustila u Savu u Zagrebu pronađeno u Beogradu
30.04.2025.•
0
Beogradski Interpol obavestio je hrvatski MUP da je u Savi kod Beograda pronađeno telo deteta koje je majka ispustila u Savu u Zagrebu u januaru ove godine, saopštila je zagrebačka policija.
Na današnji dan: Ubili se Hitler i Eva Braun, umro Serđo Leone, NATO pogodio Generalštab
30.04.2025.•
3
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 30. april.
Na današnji dan: Rođen Djuk Elington, umro Stepa Stepanović, oslobođen Dahau
29.04.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 29. april.
Na današnji dan: Umro Gavrilo Princip, Jugoslavija tužila NATO zbog bombardovanja
28.04.2025.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 28. april.
Akademici sa Oksforda pili iz pehara napravljenog od lobanje roba
27.04.2025.•
3
Članovi akademske zajednice na britanskom Voster koledžu u Okfordu decenijama su za piće koristili pehar napravljen od ljudske lobanje, otkrila je najnovija knjiga profesora Dena Hiksa.
Na današnji dan: Proglašena Savezna Republika Jugoslavija, ubijen Magelan, rođeni Morze i Grant
27.04.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 27. april.
Komplet prvih izdanja Šekspirovih drama na aukciji
26.04.2025.•
0
Komplet prva četiri izdanja sabranih dela Vilijama Šekspira mogao bi biti prodat za do 4,5 miliona funti (oko šest miliona dolara) na aukciji u maju.
U Švedskoj zatvoren poslednji kazino
26.04.2025.•
4
Zatvoren je i poslednji kazino u Švedskoj, "Kasino Kosmopol" u Stokholmu.
Na današnji dan: Srušen Žeželjev most, nuklearna katastrofa u Černobilju, rođen Meša Selimović
26.04.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 26. april.
Na današnji dan: Počeli bitka na Galipolju i kopanje Sueckog kanala, rođen Filip Višnjić
25.04.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 25. april.
FOTO, VIDEO: Pre 50 godina proizvedena poslednja "Ajkula" - automobil koji je promenio sve
24.04.2025.•
2
Pre 50 godina proizvedena je poslednja "ajkula", automobil koji se prvi put pojavio 1955. godine na francuskim ulicama i promenio automobilsku industriju, ali i način života mnogih ljudi.
Na današnji dan: Počeo Drugi srpski ustanak, Milošević rekao "Niko ne sme da vas bije"
24.04.2025.•
4
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 24. april.
Obeležen Dan bez žurbe: I poznati sat u Pragu stao na 13 minuta
23.04.2025.•
0
Srednjevekovni sat Orloj u Pragu stao je simbolično danas na 13 minuta zbog 148 žrtava prebrze, rizične vožnje tokom prošle godine u Češkoj.
Na današnji dan: Rođen (i umro) Šekspir, u NATO bombardovanju poginulo 16 radnika RTS-a
23.04.2025.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 23. april.
Na današnji dan: Rođeni Kant, Lenjin i Openhajmer, potpisan Pariski klimatski sporazum
22.04.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 22. april.
Na današnji dan: Umrli Nina Simon, Prins i Tven, Zelenski postao predsednik Ukrajine
21.04.2025.•
0
Donosimo vam pregled istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 21. april.
Meteorska kiša Lirida noćas donosi oko 18 "zvezda padalica" na sat, sledeća je tek 2283. godine
20.04.2025.•
0
Meteorska kiša Lirida, jedan od najstarijih poznatih prikaza zvezda padalica, već je u toku a očekuje se da će tokom predstojeće noći biti vidljivo oko 18 meteora na sat.
Svemir možda rotira, ali mu je za okret potrebno 500 milijardi godina
20.04.2025.•
1
Nova naučna studija sugeriše da postoji mogućnost rotacije svemira, ali da se to dešava toliko sporo da je za jedan pun okret potrebno oko 500 milijardi godina.
Destinacije koje važe za najatraktivnije za preseljenje
20.04.2025.•
0
Na listi najatraktivnijih zemalja za preseljenje u 2025. godini prema kompaniji Remitly prvo mesto zauzeo je Island.
Komentari 2
Видоје
људи ће уништити све, па и сами себе.
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar