Naučnici: Čovečanstvo bi moglo izumreti zbog 14 evolucijskih zamki
Ukoliko gledamo kroz prizmu postojećeg tehnološkog i medicinskog napretka, mogli bismo osećati optimizam u pogledu prosperiteta čovečanstva u budućnosti.
Foto: Pixabay
Međutim, ukoliko zagrebemo nešto dublje vrlo brzo će nam postati jasno da uspeh i opstanak ljudi kao vrste na ovoj planeti ni na koji način nije zagarantovan.
Novo istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Stokholmu iznedrilo je 14 različitih "evolucijskih zamki" u koje bi svetska populacija potencijalno mogla da upadne, što bi na kraju rezultiralo propašću naše vrste.
Prema timu koji stoji iza studije, deo problema je u tome što smo za sebe same prigrabili sve što smo mogli, a upravo to što smo postigli - uspeh i maksimalna dominacija mogli bi rezultirati opasnim posledicama.
Sada prolazimo kroz polikrizu, čvor različitih, ali zaista duboko povezanih kriza, u sklopu kojih višestruke pretnje - od klimatskih promena do pandemija prete privođenjem antropocena kraju.
"Ljudi su neverovatno kreativni kao vrsta. Sposobni smo za inovacije i prilagođavanje brojnim okolnostima, a u stanju smo i da sarađujemo u iznenađujuće velikim razmerama. Ipak, pokazalo se da te sposobnosti imaju i nenamerne posledice", rekao je antropolog Peter Søgaard Jørgensen sa Univerziteta u Stokholmu.
Globalni evolucijski ćorsokaci koji prete čovečanstvu
Od 14 potencijalnih evolucijskih slepih ulica koje prete čovečanstvu pet stručnjaci nazivaju globalnim.
To su simplifikacija, s obzirom na to da sistemi postaju previše specijalizovani za prilagođavanje, poput monokulturnog uzgoja, potom rast radi rasta, a to znači neprekidnu potragu za akvizicijom ili pokretanjem nove linije koja dramatično povećava prihode i recept je za potencijalnu katastrofu, zatim prekoračenje, koje se događa kada ljudsko iskorišćavanje prirodnih resursa premašuje biokapacitet Zemlje (više nego što Zemlja može da pruži), podele (međunarodni sukob) i zaraze (razne zarazne bolesti).
Tehnološke i strukturne zamke
Drugih pet naučnici su etiketirali kao tehnološke zamke. To su zavisnost od infrastrukture (kao od fosilnih goriva), hemijsko zagađenje, egzistencijalna tehnologija (poput nuklearnog oružja), tehnološka autonomija (uključujući veštačku inteligenciju) i dezinformacije ili lažne informacije.
Preostale četiri istraživači su nazvali strukturnim zamkama. To su kratkoročnost, prekomerna potrošnja, nepovezanost biosfere i gubitak lokalnog društvenog kapitala u društvu u kojem svet koji postaje sve digitalizovaniji ometa i prekida društvenu interakciju i potencijalno doprinosi daljim podelama.
Istraživači smatraju da je 12 od 14 navedenih pretnja za čovečanstvo već u prilično poodmakloj fazi. Samo tehnološka autonomija i gubitak lokalnog društvenog kapitala tek treba da se razviju u zabrinjavajuće probleme.
Ističu kako je još alarmantnija činjenica da se navedene bezizlazne situacije međusobno isprepliću i pojačavaju, čineći čvor duboko povezanih kriza, što znači da bismo mogli upasti u zamku više od jedne od njih.
"Evolucijske zamke dobro su poznat koncept u životinjskom svetu. Baš kao što mnoge insekte privlači svetlost, a taj njihov evolucijski refleks ih u modernom svetu može ubiti, čovečanstvo je u opasnosti da na nove pojave reaguje na loš i neprikladan način koji će mu štetiti", kaže Søgaard Jørgensen.
Iako se sve čini prilično sumornim, istraživači ne odustaju i smatraju da je sada potrebno prionuti aktivnoj transformaciji, ne samo prihvatiti da se moramo prilagoditi protoku vremena i događaja, već i uložiti napore da bismo stvari skrenuli u drugom smeru.
Kao vrsta smo možda i kratkovidi i destruktivni, ali istovremeno smo kreativni, inovativni i spremni na saradnju, ističu švedski naučnici. To, prema njihovom mišljenju, znači da postoji nada da naša sudbina još nije ispisana.
"Svako od nas može da uradi vrlo jednostavnu stvar - da se više angažuje na zaštiti prirode i društva dok istovremeno sagledavamo pozitivne i negativne globalne posledice sopstvenih lokalnih akcija", kaže Jørgensen.
Rezultati istraživanja objavljeni su u "Philosophical Transactions", zborniku radova Kraljevskog londonskog društva, u seriji Bioloških nauka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
VIDEO: Ovaj grad u Indiji ima najgori vazduh na svetu
05.04.2026.•
0
Grad Loni udaljen je manje od sat vremena vožnje od Delhi, ali ova brzo rastuća industrijska baza nadmašuje indijsku prestonicu kada je u pitanju jedna nezavidna titula.
Vozači pozvani da smanje brzinu za 10 km/h kako bi uštedeli gorivo: Koja je logika iza toga?
05.04.2026.•
6
U kontekstu rastuće energetske krize i nestabilnih cena i zaliha nafte, institucije EU sve glasnije pozivaju vozače da smanje brzinu na auto-putevima za svega 10 kilometara na sat.
Sat sudnjeg dana pomeren zbog rata u Iranu
05.04.2026.•
0
Džon Meklin, urednik časopisa "Bilten atomskih naučnika", koji objavljuje "Sat sudnjeg dana", ocenio je rat protiv Irana kao "apsolutno idiotski" i upozorio da se sat pomerio sa 89 na 85 sekundi do ponoći.
Na današnji dan: Umrli Kurt Kobejn, Isidora Sekulić i Ginzberg, počele prve moderne Olimpijske igre
05.04.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 5. april.
Galerija Ufici meta hakera: Dragocenosti sklonjene u trezor
04.04.2026.•
0
Galerija Ufici u Firenci bila je meta hakerskih napada u kojima su ukradeni pristupni kodovi, mape i lokacije kamera.
"Mađarski radio Ukrajine": Ukrajina na kritike iz Budimpešte odgovara snimljenom porukom
04.04.2026.•
1
Ukrajinsko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je da je odlučilo da odgovori na kritike mađarskog premijera Viktora Orbana tako što je osnovalo "Mađarski radio Ukrajine".
Umetnice obaraju rekorde
04.04.2026.•
1
Meksička slikarka Frida Kalo ostaje najskuplja umetnica sveta, a njena slika "San" iz 1940. godine prodata je u oktobru 2025. za 54,7 miliona dolara, što je desetostruko više od vrednosti te slike iz 2000, prenosi RTVE.
Španija: Sud dosudio 5.000 evra odštete čoveku čiji je pas pregažen
04.04.2026.•
0
Sud u španskom gradu Santa Kruz de Tenerife dosudio je odštetu od 5.000 evra vlasniku psa zbog pretrpljenog duševnog bola nakon što je njegov ljubimac pregažen, a vozač pobegao sa mesta nesreće.
Na današnji dan: Rođen Đura Daničić, ubijen Martin Luter King, prvi put ugrađeno veštačko srce
04.04.2026.•
0
Ovo su značajni događaji u svetu i kod nas na današnji dan, 4. april.
Bela kuća traži 152 miliona dolara za ponovno aktiviranje Alkatraza
03.04.2026.•
0
Bela kuća je danas zatražila 152 miliona dolara kako bi ponovo vratila u funkciju zatvorsko ostrvo Alkatraz, nakon što je predsednik SAD Donald Tramp to već najavio prošle godine.
Na današnji dan: Ras Tafari postao car Hajle Selasije
03.04.2026.•
1
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 3. april.
Preminuo gitarista "Atomskog skloništa" Ranko Svorcan
02.04.2026.•
1
Nekadašnji gitarista "Atomskog skloništa" Ranko Svorcan preminuo je u 66. godini.
Dramska sekcija u Zabeli: Osuđenici izveli komediju "Kontrola besa"
02.04.2026.•
5
Osuđenici Kazneno-popravnog zavoda u Požarevcu (Zabeli) izveli su predstavu kojom su obeležili nepunih godinu dana rada dramske sekcije, saopštila je Uprava za izvršenje krivičnih sankcija.
Italijanski senatori predložili zakon protiv zavisnosti od društvenih mreža
02.04.2026.•
0
Italijanski senatori predstavili su nacrt zakona kojim se povećava odgovornost digitalnih platformi za način na koji distribuiraju sadržaj korisnicima, u okviru borbe protiv zavisnosti od društvenih mreža.
Na današnji dan: Rođeni Kazanova i Andersen, dolar ozakonjen kao novčana jedinica SAD
02.04.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 2. april.
U Amsterdamu proslavljena 25. godišnjica prvih legalnih istopolnih brakova na svetu
01.04.2026.•
0
U Amsterdamu je danas obeleženo 25 godina od sklapanja prvih legalnih istopolnih brakova na svetu, venčanjem tri para u Gradskoj kući.
Apel na crkvu u Nemačkoj da ne blagosilja nevegansku hranu
01.04.2026.•
3
Nemačka organizacija za prava životinja PETA pozvala je nemačke crkvene starešine da odbiju da daju tradicionalni uskršnji blagoslov za nevegansku hranu u svojim eparhijama.
Na današnji dan: Srušen Varadinski most, uhapšen Slobodan Milošević, nesreća u rudniku "Soko"
01.04.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 1. april.
Australija razmatra tužbe protiv Mete, Snepčeta, Tiktoka i Jutjuba zbog dečjih naloga
31.03.2026.•
1
Australijska agencija za bezbednost na internetu razmatra tužbu protiv Fejsbuka, Instagrama, Snepčeta, Tiktoka i Jutjuba, jer ne preduzimaju dovoljno koraka da spreče australijsku decu da imaju naloge.
Na današnji dan: Rođeni Dekart i Bora Stanković, otvorena Ajfelova kula, umro Džesi Ovens
31.03.2026.•
0
Ovo su značajni događaji u svetu i kod nas na današnji dan, 31. mart.
Dve australijske države uvode besplatan javni prevoz da građani ne bi koristili automobile
30.03.2026.•
0
Dve australijske savezne države ponudiće besplatan javni prevoz kako bi motivisale stanovnike da ne koriste svoje automobile zbog porasta cena goriva uzrokovanog ratom na Bliskom istoku.
Komentari 2
Видоје
људи ће уништити све, па и сами себе.
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar