Naučnici: Čovečanstvo bi moglo izumreti zbog 14 evolucijskih zamki
Ukoliko gledamo kroz prizmu postojećeg tehnološkog i medicinskog napretka, mogli bismo osećati optimizam u pogledu prosperiteta čovečanstva u budućnosti.
Međutim, ukoliko zagrebemo nešto dublje vrlo brzo će nam postati jasno da uspeh i opstanak ljudi kao vrste na ovoj planeti ni na koji način nije zagarantovan.
Novo istraživanje koje su sproveli naučnici sa Univerziteta u Stokholmu iznedrilo je 14 različitih "evolucijskih zamki" u koje bi svetska populacija potencijalno mogla da upadne, što bi na kraju rezultiralo propašću naše vrste.
Prema timu koji stoji iza studije, deo problema je u tome što smo za sebe same prigrabili sve što smo mogli, a upravo to što smo postigli - uspeh i maksimalna dominacija mogli bi rezultirati opasnim posledicama.
Sada prolazimo kroz polikrizu, čvor različitih, ali zaista duboko povezanih kriza, u sklopu kojih višestruke pretnje - od klimatskih promena do pandemija prete privođenjem antropocena kraju.
"Ljudi su neverovatno kreativni kao vrsta. Sposobni smo za inovacije i prilagođavanje brojnim okolnostima, a u stanju smo i da sarađujemo u iznenađujuće velikim razmerama. Ipak, pokazalo se da te sposobnosti imaju i nenamerne posledice", rekao je antropolog Peter Søgaard Jørgensen sa Univerziteta u Stokholmu.
Globalni evolucijski ćorsokaci koji prete čovečanstvu
Od 14 potencijalnih evolucijskih slepih ulica koje prete čovečanstvu pet stručnjaci nazivaju globalnim.
To su simplifikacija, s obzirom na to da sistemi postaju previše specijalizovani za prilagođavanje, poput monokulturnog uzgoja, potom rast radi rasta, a to znači neprekidnu potragu za akvizicijom ili pokretanjem nove linije koja dramatično povećava prihode i recept je za potencijalnu katastrofu, zatim prekoračenje, koje se događa kada ljudsko iskorišćavanje prirodnih resursa premašuje biokapacitet Zemlje (više nego što Zemlja može da pruži), podele (međunarodni sukob) i zaraze (razne zarazne bolesti).
Tehnološke i strukturne zamke
Drugih pet naučnici su etiketirali kao tehnološke zamke. To su zavisnost od infrastrukture (kao od fosilnih goriva), hemijsko zagađenje, egzistencijalna tehnologija (poput nuklearnog oružja), tehnološka autonomija (uključujući veštačku inteligenciju) i dezinformacije ili lažne informacije.
Preostale četiri istraživači su nazvali strukturnim zamkama. To su kratkoročnost, prekomerna potrošnja, nepovezanost biosfere i gubitak lokalnog društvenog kapitala u društvu u kojem svet koji postaje sve digitalizovaniji ometa i prekida društvenu interakciju i potencijalno doprinosi daljim podelama.
Istraživači smatraju da je 12 od 14 navedenih pretnja za čovečanstvo već u prilično poodmakloj fazi. Samo tehnološka autonomija i gubitak lokalnog društvenog kapitala tek treba da se razviju u zabrinjavajuće probleme.
Ističu kako je još alarmantnija činjenica da se navedene bezizlazne situacije međusobno isprepliću i pojačavaju, čineći čvor duboko povezanih kriza, što znači da bismo mogli upasti u zamku više od jedne od njih.
"Evolucijske zamke dobro su poznat koncept u životinjskom svetu. Baš kao što mnoge insekte privlači svetlost, a taj njihov evolucijski refleks ih u modernom svetu može ubiti, čovečanstvo je u opasnosti da na nove pojave reaguje na loš i neprikladan način koji će mu štetiti", kaže Søgaard Jørgensen.
Iako se sve čini prilično sumornim, istraživači ne odustaju i smatraju da je sada potrebno prionuti aktivnoj transformaciji, ne samo prihvatiti da se moramo prilagoditi protoku vremena i događaja, već i uložiti napore da bismo stvari skrenuli u drugom smeru.
Kao vrsta smo možda i kratkovidi i destruktivni, ali istovremeno smo kreativni, inovativni i spremni na saradnju, ističu švedski naučnici. To, prema njihovom mišljenju, znači da postoji nada da naša sudbina još nije ispisana.
"Svako od nas može da uradi vrlo jednostavnu stvar - da se više angažuje na zaštiti prirode i društva dok istovremeno sagledavamo pozitivne i negativne globalne posledice sopstvenih lokalnih akcija", kaže Jørgensen.
Rezultati istraživanja objavljeni su u "Philosophical Transactions", zborniku radova Kraljevskog londonskog društva, u seriji Bioloških nauka.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Počeo Treći krstaški rat, Zrenjanin dobio ime, rođen Gandi
02.10.2026.•
0
Donosimo kratak pogled kroz istoriju onoga što se dogodilo 2. oktobra, kako kod nas tako i u svetu.
Nakon što je izbačen sa Ed Širanove turneje, Meklmor rasprodao svoju
01.10.2026.•
0
Nakon što je uklonjen sa turneje Eda Širana zbog svojih propalestinskih stavova, reper Meklmor objavio je da je njegova turneja "Free Palestine" u potpunosti rasprodana.
Na današnji dan: Radio Beograd počeo da emituje program, umro Pavle Vuisić
01.10.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 1. oktobar.
Kopilot izbo pilota na letu ka Tel Avivu, avion vanredno sleteo u Saudijsku Arabiju
30.09.2026.•
2
Kopilot putničkog aviona je danas tokom lete od Dubaija do Tel Aviva nožem izbo pilota zbog čega je avion vanredno sleteo u Saudijsku Arabiju.
Na današnji dan: Prvi put upotrebljena anestezija za vađenje zuba
30.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 30. septembar.
Na današnji dan: Počeo talas štrajkova zbog pokradenih izbora, umro Bris Taton
29.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja u svetu i kod nas na današnji dan, 29. septembar.
Na današnji dan: Umrli Mokranjac, Ejdus, Paster i Zola
28.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 28. septembar.
U Čileu zaplenjeno više od 200 fosila amonita
27.09.2026.•
0
Carinici u Čileu otkrili su i zaplenili više od 200 fosila mekušaca amonita u transportnom kontejneru iz Madagaskara, saopštili su zvaničnici.
Na današnji dan: DOS proglasio pobedu, osnovan Informbiro
27.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 27. septembar.
Na današnji dan: Prvi TV duel Kenedija i Niksona, Marička bitka, sporazum o vraćanju Hongkonga Kini
26.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 26. septembar.
Pale cene karata za Širanove koncerte i pored izvinjenja
25.09.2026.•
0
Problemi Eda Širana zbog izbacivanja Meklmora sa turneje "Loop" još nisu završeni.
Na današnji dan: Kolumbo krenuo na put, rođen Šostakovič, umrli Štraus Stariji i Remark
25.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 25. septembar.
Na današnji dan: Incident u Banjskoj, rođen Mustafa Ismet Ineni, umro Stefan Nemanjić Prvovenčani
24.09.2026.•
0
Donosimo kratak pogled kroz istoriju onoga što se dogodilo 24. septembra, kako kod nas tako i u svetu.
Koloseum danas zatvoren zbog smrti radnika
23.09.2026.•
0
Rimski Koloseum je danas zatvoren za posetioce, u znak žalosti za radnikom koji je poginuo sinoć, saopštila je kancelarija tog arheološkog nalazišta.
Lobanja vojvode Sinđelića danas će biti snimljena CT skenerom
23.09.2026.•
5
Lobanja za koju se veruje da pripada vojvodi Stevanu Sinđeliću iz Prvog srpskog ustanka biće večeras snimljena CT skenenerom, što će doprineti daljem naučnom sagledavanju Ćele kule.
Na današnji dan: Održana Osma sednica
23.09.2026.•
1
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. septembar.
Na današnji dan: Linkoln oslobodio robove, Bizmark postao kancelar
22.09.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 22. septembar.
Na današnji dan: Rođeni Svetozar Marković i H. Dž. Vels, umrli Vergilije, Šopenhauer i Valter Skot
21.09.2026.•
0
Donosimo vam kratak pregled šta se dogodilo na današnji dan, 21. septembar, u Srbiji i svetu.
Etnografski muzej: Očekujemo upis pirotskog ćilima na listu UNESCO-a
20.09.2026.•
0
Direktor Etnografskog muzeja Marko Krstić izjavio je da ta institucija očekuje upis pirotskog ćilima na listu Organizacije UN za obrazovanje, nauku i kulturu (UNESCO) u decembru.
Dvojica Nemaca privedena nakon što su okačili slike u sali "Mona Lize" u Luvru
20.09.2026.•
1
Dvojica nemačkih državljana privedena su nakon što su u muzeju Luvr u Parizu, u sali u kojoj je izložena čuvena Mona Liza Leonarda da Vinčija, pomoću lepljive trake okačila dve slike na zid, saopštila je policija.
Komentari 2
Видоје
људи ће уништити све, па и сами себе.
Aleksej
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar