Izmet lisne vaši: Dobar za jelo, loš za automobile
Oni koji tokom leta ostave svoj automobil ili motorcikl ispod lipovog drveta, moraju računati s tim da će, kad sledećeg dana budu prišli vozilu, ono biti prilično - lepljivo.
Uzrok tome su najčešće lisne vaši.
Biljne vaši koje žive na drveću su poznate i kao lisne vaši. Na lipovom drvetu one provode zimu, a od proleća, s porastom temperature vazduha, počinju da se razmnožavaju.
"Jedna larva je odrasla nakon pet do sedam nedelja i tada počinje da se sama reprodukuje", objašnjava stručnjak za lisne vaši Tomas Time.
Za razmnožavanje tih bića mužjak nije neophodan, ono se odvija i putem partenogeneze, razvoja nove jedinke iz neoplođene jajne ćelije.
"Lisne vaši su tako u stanju da proizvedu ogromne količine potomstva. Britanski istraživači su na jednom drvetu u Istočnoj Angliji izbrojali više stotina hiljada lisnih vaši."
Hrane se sokom iz listova
Širom sveta postoji više od 5.000 vrsta lisnih vaši; u Nemačkoj ih ima oko 800. Na lipama u principu žive samo dve vrste. Jedna ima latinski naziv Patchiella reaumuri i živi na izdancima pri podnožju stabla. Njena druga generacija obično napušta stablo posle zime i traži stanište na drugim biljkama.
A vrsta koja je zapravo "odgovorna" za lepljivu mednu rosu (medljiku) koja kaplje na automobile, ima naziv Eucallipterus tiliae i nastanjuje obično donju stranu listova. Tamo se hrane sokom koji nalaze u floemu, provodnom tkivu listova, tako što ga probuše i praktično puste da im sok iscuri u želudac.
"Ono što vaši gutaju je supstanca u kojoj ima mnogo šećera i poneka aminokiselina", kaže Time.
Lisne vaši gutaju mnogo soka koji potom izlučuju u vidu ekskrementa. A to je zapravo medna rosa koja potom kaplje na zemlju. Ili na automobile, na kojima se ona suši i stvara onaj lepljiv sloj.
Lepljiva masa može relativno lako da se ukloni toplom vodom. Ali, ako se ne ukloni na vreme, može da postane problem. Jer, u njoj vole da se nastane gljivice koje lepljivu masu boje u crno, pretvarajući je u materijal koji može da ošteti auto-lak.
"Šumski med"
Mednu rosu ne vole samo gljivice, već i mravi i pčele, koji se njome rado hrane. Neki pčelari su specijalizovani za proizvodnju meda od medljike koji se, doduše, obično zove šumski med ili medljikovac. Pod tim nazivom se prodaje "zato što mnogi ljudi", kako kaže Tomas Time, "ne bi bili oduševljeni kada bi na etiketi pisalo: izmet lisne vaši".
Napominje i da na lisne vaši ne bi trebalo da gledamo samo kao na štetočine. Jer, švajcarski istraživači su primetili da na drveću ima više lisnih vaši ukoliko se ono nalazi na područjima sa većim zagađenjem vazduha.
Provodno tkivo listova drveća koje se nalazi pod stresom zbog zagađenja sadrži veću količinu azotnih veza, i na takvom drveću ima više lisnih vaši. U takvim slučajevima je količina lepljive medne rose ekstremno velika, ali ona ima i jednu korisnu osobinu: vezuje teške metale iz vazduha.
"To znači", kaže Tomas Time, "da teški metali koje sadrže izduvni gasovi motornih vozila ne mogu da prodru duboko u stambene oblasti". To je činjenica o kojoj valja dobro razmisliti i koju tek treba dobro istražiti, poručuje stručnjak.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Naučnici: Ne izlivajte talog od kafe u odvode
02.11.2025.•
0
Britanski naučnici upozoravaju da izlivanje ostataka kafe u odvode može imati jako štetne posledice po životnu sredinu.
Dve ključne vrste korala na Floridi funkcionalno izumrle zbog toplotnog talasa
02.11.2025.•
0
Dve najvažnije vrste korala koje su činile okosnicu koralnog grebena Floride i Kariba sada su funkcionalno izumrle, nakon što je snažan toplotni talas u okeanu izazvao masovno uništenje kolonija.
Klimatske promene smanjuju šanse za obaranje rekorda u maratonu
02.11.2025.•
0
Klimatske promene smanjuju šanse da maratonci obaraju svetske rekorde, pokazuje novo istraživanje američke neprofitne organizacije "Climate Central", preneo je BBC.
Sve više Francuza želi ekološke sahrane koje ne ugrožavaju životnu sredinu
02.11.2025.•
1
Rezultati istraživanja koje je sprovelo francusko Nacionalno udruženje pogrebnih preduzeća (CNASF) pokazali su da Francuzi žele alternativne ekološke sahrane koje ne ugrožavaju životnu sredinu.
Na današnji dan: Rođena Marija Antoaneta, škole u Srbiji uvele veronauku, Crna Gora uvela marku
02.11.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 2. novembar.
Kako da proverite gume - koliko su stare i koliko su bezbedne
01.11.2025.•
0
Temperatura je poslednjih dana znatno niža, a uskoro se očekuju mraz i led na putevima. Oni koji se nisu na vreme pripremili možda će morati dugo da čekaju na zakazivanje u servisu za popravku guma.
Na današnji dan: Na Železničkoj stanici u Novom Sadu poginulo 16 osoba, počeli pregovori u Dejtonu
01.11.2025.•
0
Donosimo vam pregled istorijskih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 1. novembar.
Na današnji dan: Umro Njegoš, ubijena Indira Gandi
31.10.2025.•
1
Donosimo vam pregled značajnih događaja na današnji dan, 31. oktobar, u svetu i kod nas.
EU odustaje od kritikovane mere u zakonu protiv dečije pornografije
30.10.2025.•
0
Evropska unija (EU) će odustati od najkritikovanije mere u predloženom zakonu protiv dečije pornografije, tehnologije koja bi omogućila skeniranje privatnih razgovora, izjavili su danas diplomatski izvori.
Na današnji dan: Rođen Džon Adams, most na Bosforu pušten u saobraćaj
30.10.2025.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 30. oktobar, u svetu i kod nas.
Kina uvela pravila za influensere: Samo oni s diplomom mogu da govore o osetljivim temama
29.10.2025.•
0
Kina je uvela nova pravila za influensere, prema kojima svi koji žele da objavljuju sadržaj o temama poput medicine, prava, obrazovanja ili finansija - moraju imati zvanične kvalifikacije iz tih oblasti.
Na današnji dan: Umro kralj Milutin, "crni utorak" označio početak Velike depresije, umro Pulicer
29.10.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 29. oktobar.
Zašto zapravo zevamo: Stručnjaci imaju objašnjenje
28.10.2025.•
2
Do relativno nedavno, svrha zevanja nije bila jasna i istraživači i naučnici je i dalje osporavaju.
FOTO U Nemačkoj sve više kafića na grobljima: Nude "jedinstven spoj mira, prirode i refleksije"
28.10.2025.•
3
U Berlinu raste broj kafića koji posluju unutar groblja, a koji su postali popularna mesta okupljanja.
Na današnji dan: Okončana kubanska kriza, osnovan Harvard, umrli Ljuba Tadić i Metju Peri
28.10.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 28. oktobar.
Na današnji dan: U Srbiji osnovana državna pošta, Sadat i Begin dobili Nobela za mir, umro Selenić
27.10.2025.•
0
Donosimo vam pregled značajnih i zanimljivih događaja koji su se dogodili na današnji dan, 27. oktobar.
Svaki građanin EU godišnje proizvede 35 kilograma plastičnog otpada
26.10.2025.•
3
U EU se godišnje proizvede gotovo 80 miliona tona ambalažnog otpada od čega dve petine čine papir i karton, a petinu plastika.
VIDEO: Indija prvi put izazvala veštačku kišu da bi rešila problem sa zagađenjem
26.10.2025.•
1
Regionalna vlada Nju Delhija prvi put je izazvala veštačku kišu iznad Nju Delhija kako bi raspršila toksični smog koji već nekoliko dana obavija glavni grad Indije.
VIDEO: Kako voziti u kružnom toku s više traka?
26.10.2025.•
14
U kružnim tokovima s dve trake, vozači u unutrašnjoj traci neretko na silu pokušavaju da izađu.
Ovo je 10 automobila sa najvećim i najmanjim brojem kilometara "na rezervi"
26.10.2025.•
0
Cene goriva rastu, a sve češće se dešava da vozači pune rezervoar tek kada se upali lampica za rezervu.
Gde je najpovoljniji život iseljenika: Na listi nema evropskih zemalja
26.10.2025.•
2
Dok inflacija i globalna ekonomska neizvesnost i dalje pogađaju mnoge, sve više ljudi nalazi finansijsko olakšanje selidbom u inostranstvo.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar