Kimatske promene i poljoprivreda: Evo koje namirnice u budućnosti možda neće biti dostupne
Kako suše i ekstremni vremenski uslovi uništavaju useve, tako bi se i posledice globalnog zagrevanja u budućnosti mogle videti čim se otvori frižider.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Uticaj klimatskih promena
To je čudno pitanje, ali sve relevantnije. Kako temperature rastu, a ekstremni vremenski uslovi postaju uobičajeni, mnogi sistemi za proizvodnju hrane postaju ugroženi. S obzirom na taj trend, vredi se zapitati koje ćemo namirnice morati da konzumiramo ređe - ili da ih potpuno izbacimo.
"Generalno gledano, poljoprivreda je osetljiva. Nije kraj sveta - ali biće dovoljno ozbiljno da zaslužuje našu pažnju", smatra Dejvid Lobel, zamenika direktora Centra za bezbednost hrane i životnu sredinu na Univerzitetu Stanford.
Jedan od ključnih faktora je ugljen-dioksid (CO₂). Biljke koriste ovaj gas za fotosintezu, što je navelo neke analitičare da tvrde kako više CO₂ zapravo pomaže poljoprivredi. Lobel se ne slaže - napominje da je CO₂ samo jedan od mnogih faktora, piše The Guardian, prenosi N1.
"Postoji tačka kada dodatni CO₂ više ne pomaže", kaže on.
Dostupnost vode, ekstremne temperaturne oscilacije i stres biljaka mogu imati veći negativan uticaj od koristi koje donosi CO₂.
Lobel već primećuje efekte klimatskih promena na neke useve. Na primer, podaci o prinosima kukuruza i pšenice pokazuju da ih promene klime već pogađaju.
Voće i orašasti plodovi su takođe pogođeni – drveću koje daje plodove potrebni su određeni „hladni sati“ tokom zime da bi moglo da rodi optimalno. Ako ne dostignu potreban broj hladnih dana, i prinos i kvalitet opadaju. To vodi do češćih skokova cena hrane.
Namirnice u kojima bi trebalo da uživate dok ih još ima dovoljno:
Kukuruz
Manjak vode i više temperature loše utiču na kukuruz - porast temperature od samo jedan stepen celzijusa može smanjiti rast prinosa za sedam odsto.
To ne pogađa samo odeljak za povrće u supermarketu - većina američkog kukuruza koristi se za ishranu stoke, pa manji prinosi znače skuplje meso i manje mesa po osobi.
Lobel navodi da promene u ovoj industriji od 1,7 triliona dolara već uveliko traju. Jedna studija koju je koautor pokazuje da su farmeri poslednjih godina manje produktivni upravo zbog klimatskih promena.
Globalna proizvodnja kukuruza već je za oko četiri odsto manja nego što bi bila da nema globalnog zagrevanja.
Kafa
Povišene temperature i promena klime u tropskim krajevima podstiču širenje gljivice "kafene rđe" i invazivnih vrsta. Povrh toga, teška suša u Brazilu ove godine podigla je cene u nebo. Analitičari predviđaju da bi proizvodnja kafe u Latinskoj Americi mogla da se preseli u Aziju ako se trend nastavi.
Ni Afrika nije pošteđena - očekuje se da će se broj regija pogodnih za uzgoj kafe smanjiti za 65 odsto do 100 odsto. Više temperature znače manji prinos i slabije biljke.
Čokolada
Prema studiji Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu (CIAT) iz 2011. godine, zrna kakaa postaće znatno ređa u narednim decenijama. Razlog: porast temperatura i manjak vode. U Gani i Obali Slonovače očekuje se rast temperature od najmanje dva stepena celzijusa do 2050. godine, što će povećati isparavanje iz drveća kakaa i smanjiti njihov prinos.
Iako kafa i čokolada nisu od suštinskog značaja za preživljavanje, stručnjaci veruju da njihove nestašice mogu podstaći svest o klimatskim promenama, jer ljudi emotivno reaguju na ideju da ostanu bez njih.
Plodovi mora
Klimatske promene povećavaju količinu CO₂ i u okeanima, što vodi ka zakiseljavanju vode. To ugrožava školjke i druge morske organizme - na primer, ljušture mladih ostriga postaju slabije.
Kiselost okeana porasla je za oko 25 odsto od početka industrijske revolucije.
Većina riba sporo se prilagođava ovim promenama, što povećava rizik od izumiranja vrsta. Neke vrste migriraju ka severu, ali to remeti lokalne ekosisteme.
Tropske ribe postaju podložnije parazitima, dok jastozi ugrožavaju sve druge vrste u svom novom staništu.
Javorov sirup
Vlažnije zime i suva leta dodatno opterećuju šećerni javor - drvo čiji se sok koristi za proizvodnju javorovog sirupa.
Potrebne su niske temperature kako bi se aktivirao protok soka. Sve toplije zime pomeraju sezonu berbe ranije - možda čak i za ceo mesec do kraja ovog veka.
USDA predviđa da će se proizvodnja preseliti severnije. U toplijim državama poput Pensilvanije, javori će verovatno izumreti.
"Drveće neće nestati u potpunosti", kažu iz agencije i dodaju da će ih biti manje i biće pod većim stresom, što smanjuje dostupnost sirupa.
Pasulj
Pasulj je osnovna hrana za milione ljudi u Latinskoj Americi i Africi, ali bi mogao biti ozbiljno pogođen klimatskim promenama. Više temperature remete cvetanje i formiranje semena, smanjujući prinose za čak 25 odsto. Pored toga, ekstremne kiše i poplave mogu uništiti useve.
"Pasulj je jako osetljiv na klimu", kaže Jarvis iz CIAT-a, dodajući da visoke temperature, posebno noću, značajno smanjuju njegovu produktivnost.
Trešnje
Trešnje, kao i drugo koštunjavo voće, zahtevaju hladne noći za uspešno cvetanje. Na zapadnoj obali SAD, gde se uzgaja većina slatkih trešanja, više temperature znače kasnije cvetanje i manji prinos.
Nepravilno hladno vreme takođe pravi štetu - u Mičigenu je 2012. godine zbog kasnog mraza uništeno čak 90 odsto roda trešanja.
Vino
Zbog klimatskih promena vino će verovatno poskupeti. Studija iz 2013. godine predviđa "velike geografske pomake" u vinogradarstvu. Evropa, Australija, Severna Amerika i Južna Afrika trpe oscilacije u temperaturi i vlažnosti, što znači da će "idealno grožđe" postati pokretna meta.
Australija bi mogla da izgubi 73 odsto pogodnog zemljišta za vinovu lozu do 2050, a Kalifornija 70 odsto.
Pitanje "terroir-a" - specifičnog ukusa koji vino dobija iz tla i klime - takođe je ugroženo.
Grožđe voli toplotu, ali ne previše. Ekstremne temperature mogu izazvati "termalni šok" i promeniti ukus vina. Dobra vest je da više šećera u grožđu znači jače vino - pa će vam možda trebati manje čaša za isti efekat.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Samo 13 zemalja na svetu udiše zaista bezbedan vazduh - tri su u Evropi
26.03.2026.•
0
Najzagađeniji grad na planeti nalazi se u Indiji, pokazuje najnoviji Izveštaj o kvalitetu vazduha u svetu kompanije IQAir.
Na današnji dan: Pronađena vakcina protiv dečije paralize, ubio se Ćopić, umro Taško Načić
26.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 26. mart.
U Kaliforniji presuđeno da Meta i Jutjub plate devojci tri miliona dolara za nanetu štetu
25.03.2026.•
3
Porota u Kaliforniji utvrdila je odgovornost kompanija Meta i Jutjub za nehat u dizajnu i funkcionisanju njihovih platformi koje su nanele štetu jednoj dvadesetogodišnjoj devojci.
Stotine britanskih tinejdžera u pilot-projektu zabrane društvenih mreža - kako će to uticati na njih
25.03.2026.•
0
Stotine britanskih tinejdžera uzrasta od 13 do 17 godina učestvovaće u šestonedeljnom pilot projektu kojim će se testirati efekti zabrane ili ograničenja korišćenja društvenih mreža.
"Istorijska pobeda": Meta osuđena zbog obmane potrošača, mora da plati 375 miliona dolara
25.03.2026.•
2
Kompanija Meta mora da plati 375 miliona dolara građanske kazne nakon što je porota u Novom Meksiku utvrdila da je ta kompanija obmanjivala potrošače o bezbednosti svojih platformi i omogućila štetu korisnicima.
Na današnji dan: Umro Debisi, Grčka proglašena republikom, tajni sastanak Miloševića i Tuđmana
25.03.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 25. mart.
Evo zašto je uvek preporučljivo povući ručnu kočnicu prilikom parkiranja
24.03.2026.•
1
Ručna kočnica je deo bezbednosnog sistem, ima svoju ulogu, i to ne samo pri parkiranju, već je i rezervna kočnica u slučaju otkaza glavne, nožne kočnice.
Pomešali kartone u hrvatskoj bolnici, pa živog čoveka proglasili mrtvim - i to mu stvorilo probleme
24.03.2026.•
2
U Opštoj bolnici Virovitica u Hrvatskoj dogodila se greška kada je jedan pacijent primljen pod tuđim ličnim identifikacionim brojem i zdravstvenim kartonom, a nakon što je preminuo, živu osobu su proglasili mrtvom.
Na današnji dan: Počelo NATO bombardovanje SRJ, umro Boris Dvornik, ubijen Pera Segedinac
24.03.2026.•
0
Pregled važnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 24. mart.
A1 Srbija i Netflix: Šta korisnici zaista očekuju od mobilnih operatora
23.03.2026.•
0
Digitalne navike korisnika menjaju se brže nego ikada, a sa njima rastu i očekivanja od operatora.
Na današnji dan: Umrli Elizabet Tejlor i Stendal, Musolini osnovao stranku, rođen Kurosava
23.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 23. mart.
Objavljen konkurs za najbolja turistička sela, rok za prijavu 9. jun
22.03.2026.•
0
Svetska turistička organizacija Ujedinjenih nacija (UN Tourism) objavila je javni poziv za Najbolja turistička sela u 2026. godini.
Italija uvodi registraciju električnih trotineta
22.03.2026.•
4
Italija će od 16. maja uvesti obaveznu registraciju električnih trotineta, kao deo reforme Zakona o saobraćaju usvojene 14. decembra.
Na današnji dan: Umro Gete, Venecija proglasila nezavisnost od Austrije, prikazana preteča filma
22.03.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 22. mart.
Nemačka bi mogla da izgubi sve glečere u narednih nekoliko godina
21.03.2026.•
0
Povodom današnjeg Svetskog dana glečera, nemački naučnici su rekli da bi zemlja mogla do 2030-ih ostati bez naslaga večnog leda na svojim planinama.
Agencija za energiju predlaže mere štednje goriva: Par-nepar, smanjenje brzine na autoputevima...
21.03.2026.•
14
Međunarodna agencija za energiju (IEA) upozorila je na do sada nezabeleženu globalnu energetsku krizu.
Na današnji dan: Rođeni Bah i Ivan Goran Kovačić, zatvoren Alkatraz
21.03.2026.•
0
Donosimo vam pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 21. mart.
Poznati odaju počast Čaku Norisu: "Kada se rodio, Čak Noris je majku iz bolnice odvezao kući"
20.03.2026.•
42
Glumci i obožavaoci opraštaju se od Čaka Norisa, zvezde akcionih i borilačkih filmova, koji je na internetu stekao mitski status, a počast mu je odao i pisac Stiven King.
Umro pisac i dramaturg Božo Koprivica
20.03.2026.•
0
Pisac i dramaturg Božo Koprivica umro je u 76. godini u Beogradu.
Preminuo Čak Noris
20.03.2026.•
49
Legendarni glumac i majstor borilačkih veština Čak Noris preminuo je u 86. godini.
Na današnji dan: Umro Lajoš Košut, oformljen logor Dahau
20.03.2026.•
1
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 20. mart.
Komentari 1
w/e
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar