Kimatske promene i poljoprivreda: Evo koje namirnice u budućnosti možda neće biti dostupne
Kako suše i ekstremni vremenski uslovi uništavaju useve, tako bi se i posledice globalnog zagrevanja u budućnosti mogle videti čim se otvori frižider.
Uticaj klimatskih promena
To je čudno pitanje, ali sve relevantnije. Kako temperature rastu, a ekstremni vremenski uslovi postaju uobičajeni, mnogi sistemi za proizvodnju hrane postaju ugroženi. S obzirom na taj trend, vredi se zapitati koje ćemo namirnice morati da konzumiramo ređe - ili da ih potpuno izbacimo.
"Generalno gledano, poljoprivreda je osetljiva. Nije kraj sveta - ali biće dovoljno ozbiljno da zaslužuje našu pažnju", smatra Dejvid Lobel, zamenika direktora Centra za bezbednost hrane i životnu sredinu na Univerzitetu Stanford.
Jedan od ključnih faktora je ugljen-dioksid (CO₂). Biljke koriste ovaj gas za fotosintezu, što je navelo neke analitičare da tvrde kako više CO₂ zapravo pomaže poljoprivredi. Lobel se ne slaže - napominje da je CO₂ samo jedan od mnogih faktora, piše The Guardian, prenosi N1.
"Postoji tačka kada dodatni CO₂ više ne pomaže", kaže on.
Dostupnost vode, ekstremne temperaturne oscilacije i stres biljaka mogu imati veći negativan uticaj od koristi koje donosi CO₂.
Lobel već primećuje efekte klimatskih promena na neke useve. Na primer, podaci o prinosima kukuruza i pšenice pokazuju da ih promene klime već pogađaju.
Voće i orašasti plodovi su takođe pogođeni – drveću koje daje plodove potrebni su određeni „hladni sati“ tokom zime da bi moglo da rodi optimalno. Ako ne dostignu potreban broj hladnih dana, i prinos i kvalitet opadaju. To vodi do češćih skokova cena hrane.
Namirnice u kojima bi trebalo da uživate dok ih još ima dovoljno:
Kukuruz
Manjak vode i više temperature loše utiču na kukuruz - porast temperature od samo jedan stepen celzijusa može smanjiti rast prinosa za sedam odsto.
To ne pogađa samo odeljak za povrće u supermarketu - većina američkog kukuruza koristi se za ishranu stoke, pa manji prinosi znače skuplje meso i manje mesa po osobi.
Lobel navodi da promene u ovoj industriji od 1,7 triliona dolara već uveliko traju. Jedna studija koju je koautor pokazuje da su farmeri poslednjih godina manje produktivni upravo zbog klimatskih promena.
Globalna proizvodnja kukuruza već je za oko četiri odsto manja nego što bi bila da nema globalnog zagrevanja.
Kafa
Povišene temperature i promena klime u tropskim krajevima podstiču širenje gljivice "kafene rđe" i invazivnih vrsta. Povrh toga, teška suša u Brazilu ove godine podigla je cene u nebo. Analitičari predviđaju da bi proizvodnja kafe u Latinskoj Americi mogla da se preseli u Aziju ako se trend nastavi.
Ni Afrika nije pošteđena - očekuje se da će se broj regija pogodnih za uzgoj kafe smanjiti za 65 odsto do 100 odsto. Više temperature znače manji prinos i slabije biljke.
Čokolada
Prema studiji Međunarodnog centra za tropsku poljoprivredu (CIAT) iz 2011. godine, zrna kakaa postaće znatno ređa u narednim decenijama. Razlog: porast temperatura i manjak vode. U Gani i Obali Slonovače očekuje se rast temperature od najmanje dva stepena celzijusa do 2050. godine, što će povećati isparavanje iz drveća kakaa i smanjiti njihov prinos.
Iako kafa i čokolada nisu od suštinskog značaja za preživljavanje, stručnjaci veruju da njihove nestašice mogu podstaći svest o klimatskim promenama, jer ljudi emotivno reaguju na ideju da ostanu bez njih.
Plodovi mora
Klimatske promene povećavaju količinu CO₂ i u okeanima, što vodi ka zakiseljavanju vode. To ugrožava školjke i druge morske organizme - na primer, ljušture mladih ostriga postaju slabije.
Kiselost okeana porasla je za oko 25 odsto od početka industrijske revolucije.
Većina riba sporo se prilagođava ovim promenama, što povećava rizik od izumiranja vrsta. Neke vrste migriraju ka severu, ali to remeti lokalne ekosisteme.
Tropske ribe postaju podložnije parazitima, dok jastozi ugrožavaju sve druge vrste u svom novom staništu.
Javorov sirup
Vlažnije zime i suva leta dodatno opterećuju šećerni javor - drvo čiji se sok koristi za proizvodnju javorovog sirupa.
Potrebne su niske temperature kako bi se aktivirao protok soka. Sve toplije zime pomeraju sezonu berbe ranije - možda čak i za ceo mesec do kraja ovog veka.
USDA predviđa da će se proizvodnja preseliti severnije. U toplijim državama poput Pensilvanije, javori će verovatno izumreti.
"Drveće neće nestati u potpunosti", kažu iz agencije i dodaju da će ih biti manje i biće pod većim stresom, što smanjuje dostupnost sirupa.
Pasulj
Pasulj je osnovna hrana za milione ljudi u Latinskoj Americi i Africi, ali bi mogao biti ozbiljno pogođen klimatskim promenama. Više temperature remete cvetanje i formiranje semena, smanjujući prinose za čak 25 odsto. Pored toga, ekstremne kiše i poplave mogu uništiti useve.
"Pasulj je jako osetljiv na klimu", kaže Jarvis iz CIAT-a, dodajući da visoke temperature, posebno noću, značajno smanjuju njegovu produktivnost.
Trešnje
Trešnje, kao i drugo koštunjavo voće, zahtevaju hladne noći za uspešno cvetanje. Na zapadnoj obali SAD, gde se uzgaja većina slatkih trešanja, više temperature znače kasnije cvetanje i manji prinos.
Nepravilno hladno vreme takođe pravi štetu - u Mičigenu je 2012. godine zbog kasnog mraza uništeno čak 90 odsto roda trešanja.
Vino
Zbog klimatskih promena vino će verovatno poskupeti. Studija iz 2013. godine predviđa "velike geografske pomake" u vinogradarstvu. Evropa, Australija, Severna Amerika i Južna Afrika trpe oscilacije u temperaturi i vlažnosti, što znači da će "idealno grožđe" postati pokretna meta.
Australija bi mogla da izgubi 73 odsto pogodnog zemljišta za vinovu lozu do 2050, a Kalifornija 70 odsto.
Pitanje "terroir-a" - specifičnog ukusa koji vino dobija iz tla i klime - takođe je ugroženo.
Grožđe voli toplotu, ali ne previše. Ekstremne temperature mogu izazvati "termalni šok" i promeniti ukus vina. Dobra vest je da više šećera u grožđu znači jače vino - pa će vam možda trebati manje čaša za isti efekat.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Belgijska škola uvodi predmet "Razmišljanje o bezbednosti", predavači će biti vojska i policija
19.08.2026.•
3
Srednja škola Heilige-Drievuldigheids college (HDC) u Levenu od septembra uvodi novi predmet "Razmišljanje o bezbednosti".
Na današnji dan: Bitka kod Slankamena, umrla Mira Stupica, ubijen Lorka, rođena Koko Šanel
19.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. avgust.
Na današnji dan: Rođeni Kornelije Stanković i Roman Polanski, umro Alen Delon
18.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 18. avgust.
Irska policija: Mladi voze u suprotnom smeru zbog "lajkova", petoro poginulo u nesreći u nedelju
17.08.2026.•
3
Šef irske policije upozorio je, nakon dva frontalna sudara u blizini Dablina poslednjih nedelja, da neki mladi voze u pogrešnom smeru na autoputu "zbog lajkova na društvenim mrežama", prenela je agencija Rojters.
Na današnji dan: Rođeni Dejvi Kroket i Isidor Bajić, nacisti na Terazijama obesili rodoljube
17.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 17. avgust.
Kompanija koja snima registarske tablice vozila u SAD menja program zbog kritika
16.08.2026.•
0
Kompanija "Flok Sejfti", koja upravlja ogromnom mrežom automatizovanih kamera širom SAD koje neprekidno snimaju registarske tablice i druge podatke svih vozila koja prolaze, sve više je pod lupom.
Meksiko se bori sa rekordnom količinom algi, do sada uklonjeno više od 100.000 tona
16.08.2026.•
1
Meksiko pokušava da obuzda rekordnu količinu sargasa, morske alge neprijatnog mirisa, koja je prekrila plaže duž karipske obale, saopštili su zvaničnici.
Švajcarska gradi podzemne mega-trezore za superbogate klijente
16.08.2026.•
7
Podzemni mega-trezor za superbogate klijente gradi se u švajcarskim Alpima, ispod planine Brinig Pas, u blizini varošice Lungern.
Vozači u Italiji će svaki kilometar prekoračenja brzine plaćati po 10 evra
16.08.2026.•
9
Italija planira veliko pooštravanje saobraćajnih propisa, a jedna od najvažnijih promena odnosi se na kazne za prekoračenje brzine.
Na današnji dan: Umrli Duško Radović, Elvis i Bela Lugoši, rođena Madona
16.08.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 16. avgust.
Na kneževski presto Lihtenštajna od danas će moći da stupe i žene
15.08.2026.•
1
Kneževska kuća Lihtenštajna saopštila je danas da menja pravila nasleđivanja i da će na presto kneževine ubuduće moći da stupe žene.
Preminula glumica Milena Zupančič
15.08.2026.•
3
Slovenačka glumica Milena Zupančič, jedna od najvećih umetničkih ličnosti slovenačkog pozorišta, filma i televizije, preminula je danas u 79. godini, javlja Radio-televizija Slovenije.
Na današnji dan: Bitlsi oborili rekord u Njujorku, ubijen Magbet, rođen Napoleon, otvoren Panamski kanal
15.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja na današnji dan, 15. avgust kroz istoriju u svetu i kod nas.
Američki stručnjaci saopštili šta se desilo na letu Rajanera kada je putnik iz Srbije umalo ispao kroz prozor
14.08.2026.•
12
Delovi avionskog motora odlomljeni verovatno zbog udara u ptice su razbili prozor aviona kompanije "Rajaner" prošlog meseca ubrzo po poletanju iz Soluna za Nemačku, kada je povređen putnik iz Srbije Ljubiša Karović.
Na današnji dan: Umro Ferari, uvedene prve registarske tablice u svetu
14.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. avgust.
Na današnji dan: Umrla Florens Najtingejl, rođeni Hičkok i Kastro, počela gradnja Berlinskog zida
13.08.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 13. avgust.
Više od 200 Mocartovih statua nestalo iz Salcburga, umetnik sumnja na organizovanu krađu
12.08.2026.•
0
Više od 200 zlatnih statueta austrijskog kompozitora Volfganga Amadeusa Mocarta nestalo je iz njegovog rodnog Salcburga, saopštili su danas zvaničnici.
Na današnji dan: Umro Tomas Man, potonula ruska podmornica Kursk, masovno ubistvo na Cetinju
12.08.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja na današnji dan, 12. avgust kroz istoriju u svetu i kod nas.
Da li ljudi zaista postaju gluplji?
11.08.2026.•
8
Pre nešto više od sto godina u Francuskoj je razvijen Bineov test inteligencije (IQ), koji je ubrzo potom prenet u Sjedinjene Američke Države, gde su ga polagali učenici državnih škola, lekari i imigranti na ostrvu Elis.
Naučnici: Smanjenje populacije moglo bi da uspori klimatske promene
11.08.2026.•
3
Smanjenje globalne populacije na oko četiri milijarde do 2200. godine moglo bi da smanji pritisak na prirodne resurse, uspori klimatske promene i stvori uslove za oporavak divljih životinja.
Podstanari u ovoj zemlji moraju da uklone laminat pre nego što se isele iz stana
11.08.2026.•
0
U Holandiji se stanovi često iznajmljuju "goli", odnosno bez postavljenog parketa ili laminata.
Komentari 1
w/e
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar