Nova studija upozorava: Porast nivoa mora postaje nezaustavljiv, klimatske migracije neminovne
Povećanje nivoa mora izazvaće posledice koje će biti nemoguće ublažiti već pri porastu temperature od samo 1,5 stepeni Celzijusa, što će dovesti do "katastrofalnih migracija", upozorava nova studija.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Ovaj scenario mogao bi se ostvariti čak i sa prosečnim nivoom zagrevanja u poslednjoj deceniji od 1,2 stepena.
Gubitak leda sa ogromnih ledenih pokrivača Grenlanda i Antarktika se učetvorostručio od 90-ih usled klimatske krize i sada je glavni pokretač rasta nivoa mora, navodi se u naučnoj studiji "Warming of +1.5 °C is too high for polar ice sheets", objavljenoj 20. maja u časopisu nature.com.
Međunarodni cilj da se globalno zagrevanje zadrži ispod 1,5 stepeni Celzijusa već je skoro nedostižan, piše Gardijan, prenosi RTS.
Međutim, nova analiza je pokazala da bi čak i ako bi emisije fosilnih goriva brzo bile smanjene u skladu sa tim ciljem, nivo mora bi rastao za jedan centimetar godišnje do kraja veka, brže nego što bi nacije mogle izgraditi obalske odbrane i nasipe.
Svetski trend ide ka porastu temperature od 2,5 do 2,9 stepeni Celzijusa, što bi gotovo sigurno dovelo do prelomne tačke za kolaps ledenih pokrivača Grenlanda i zapadnog Antarktika. Otapanje tih ledenih pokrivača dovelo bi do zastrašujućeg porasta nivoa mora od 12 metara.
Do čega bi doveo potencijalni porast nivoa mora od 20 centimetara do 2050. godine
Danas, oko 230 miliona ljudi živi na visini od jedan metar iznad trenutnog nivoa mora, a milijardu ljudi živi do 10 metara iznad nivoa mora.
Čak i porast mora od samo 20 centimetara do 2050. godine doveo bi do globalnih šteta od poplava u iznosu od najmanje hiljadu milijardi dolara godišnje za 136 najvećih obalnih gradova na svetu i ogromnih uticaja na živote i sredstva za život ljudi.
Međutim, naučnici su naglasili da je svaki podeljak stepena globalnog zagrevanja koja se izbegne klimatskom akcijom i dalje važna, jer usporava porast nivoa mora i daje više vremena za pripremu, smanjujući ljudsku patnju.
Porast nivoa mora i klimatske migracije
Porast nivoa mora je najveći dugoročni uticaj klimatske krize, a istraživanja u poslednjim godinama pokazala su da se dešava mnogo brže nego što je ranije procenjivano.
Granica od 1,5 stepeni Celzijusa smatrana je načinom da se izbegnu najgore posledice globalnog zagrevanja, ali nova istraživanja pokazuju da to nije slučaj kada je reč o porastu nivoa mora.
Istraživači su rekli da je "sigurnu granicu" temperature za ledene pokrivače teško proceniti, ali da će verovatno biti jedan stepen i ispod. Porast nivoa mora od najmanje jednog do dva metra sada je neizbežan, poručuju naučnici.
"Ono što podrazumevamo pod sigurnom granicom je ona koja omogućava neki nivo adaptacije, kako bi se sprečile katastrofalne prisilne migracije. Ta sigurna gramoca je otprilike jedan centimetar godišnjeg porasta nivoa mora. Ukoliko se pređe preko toga, onda postaje izuzetno izazovno za bilo kakvu vrstu adaptacije i videćete masovne migracije u razmerama koje nismo nikada doživeli u modernoj civilizaciji", rekao je profesor Džonatan Bamber sa Univerziteta Bristol u Velikoj Britaniji.
Zemlje u razvoju, poput Bangladeša, biće u mnogo lošijoj poziciji od bogatih zemalja sa iskustvom u obuzdavanju talasa, poput Holandije, dodao je on.
Vođa studije, profesor Kris Stouks sa Univerziteta u Duramu, kaže da "polako počinje da se primećuje najgori scenarijo kako se gotovo pred našim očima ostvaruje".
Prosečna globalna temperatura dostigla je prvi put 2024. godine 1,5 stepeni Celzijusa iznad preindustrijskog proseka.
Međutim, međunarodni cilj meri se kao prosek u periodu od 20 godina, pa se još uvek ne smatra da je granica premašena.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Švajcarski glečeri se tope velikom brzinom zbog toplotnog talasa
27.06.2026.•
0
Sneg i led na švajcarskim glečerima tope se alarmantnom brzinom zbog toplotnog talasa u Evropi, upozorili su danas stručnjaci iz švajcarske službe za praćenje glečera GLAMOS.
U Nemačkoj juče izmerena rekordna temperatura od 41,3 stepena Celzijusa
27.06.2026.•
0
Prema podacima Nemačke meteorološke službe (DWD) juče je bio najtopliji dan ikada zabeležen u toj zemlji, sa rekordnih 41,3 stepena Celzijusa, koliko je izmereno na meteorološkoj stanici u Sarbrikenu, na jugozapadu.
Na današnji dan: Prvi ženski časopis, prva nuklearna elektrana, Tadić na čelu Srbije i zakon o samoupravljanju
27.06.2026.•
1
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 27. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Streljan Apis
26.06.2026.•
2
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 26. jun.
Kratke pantalone na poslu i spavanje u parkovima: Toplotni talas menja svakodnevicu Pariza
25.06.2026.•
2
U Parizu je 20 tona leda spremno za pomoć žrtvama vrućine i stavljeno na raspolaganje službi prve pomoći, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Francuske.
Razlika u sunčanju nekad i danas: Kako su se promenile navike i svest o zaštiti od sunca?
25.06.2026.•
1
Generacije koje su letovale šezdesetih i sedamdesetih godina odrastale su u potpuno drugačijoj kulturi sunčanja.
U EU sve više ljudi koji žive sami
25.06.2026.•
4
U Evropskoj uniji je postotak ljudi koji su živeli u jednočlanim domaćinstvima prošle godine iznosio 16,5 odsto, a srazmerno najveći broj ljudi koji žive sami bio je u skandinavskim i baltičkim zemljama.
Na današnji dan: Umrli Majkl Džekson i Žak Iv Kusto, počeo Korejski rat
25.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 25. jun.
Na današnji dan: Otkrivena Kanada, prvo svedočanstvo o "letećem tanjiru", umro Mika Antić
24.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 24. jun.
Kako se gradi sistem koji donosi upite, pozive i prodaju
23.06.2026.•
0
Jedan od najvećih problema u digitalnom marketingu je to što se previše stvari radi bez jasnog razloga. Pusti se kampanja, jer "treba biti prisutan". Objavljuje se sadržaj, jer "treba nešto da ide na Instagram".
Na današnji dan: Umrli tvorac vakcine protiv dečije paralize, Aron Speling i Pavle Ugrinov
23.06.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 23. jun.
Neobično zujanje, slabiji protok vazduha i miris zagorelog: Znakovi da bi mogao da izbije požar na klimi
22.06.2026.•
2
Dolaskom toplijih dana klima uređaji u stanovima i kućama rade gotovo neprekidno, a sa povećanom upotrebom raste i rizik od kvarova koji u pojedinim slučajevima mogu dovesti i do požara.
Na fosilu pećinskog lava starog do 190.000 godina otkriveni tragovi teškog preloma
22.06.2026.•
0
Međunarodni tim naučnika otkrio je na fosilu pećinskog lava starom između 160.000 i 190.000 godina jednu od najstarijih do sada poznatih zaraslih teških povreda kod životinja, saopštio je Univerzitet u Padovi.
Na današnji dan: Rođen Remark, umrli Džudi Garland i Fred Aster
22.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 22. jun.
Studija: 10 odsto najbogatijih ljudi na svetu košta Zemlju bilione dolara
21.06.2026.•
1
Već dugo slušamo da je najbogatijih 10 odsto svetske populacije nesrazmerno odgovorno za štetu nanetu životnoj sredini.
Sa koliko godina Evropljani kupuju prvi stan ili kuću? Velike razlike širom kontinenta
21.06.2026.•
5
Manje od sedam od deset domaćinstava u Evropskoj uniji živi u nekretninama koje su u njihovom vlasništvu.
Na današnji dan: Napravljena vinil ploča, osuđen bivši direktor RTS, opozicija bojkotovala izbore
21.06.2026.•
0
Ovo je pregled najbitnijih dešavanja kroz istoriju na današnji dan, 21. jun, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Turci osvojili Smederevo, dogovorena podela Čehoslovačke, prvi parobrod preplovio Atlantik
20.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 20. jun.
Na današnji dan: Kip slobode stigao u Njujork
19.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 19. jun.
Zbog prekomernog turizma i toplotnih talasa: Osušio se drevni hrast u srcu Šervudske šume star 1.200 godina
18.06.2026.•
6
Drevni hrast u Notingemširu u Velikoj Britaniji, za koji se veruje da je star 1.200 godina, osušio se zbog toplotnih talasa i prekomernog turizma.
Zubi praistorijskih ljudi u Sibiru otkrili epidemiju kuge od pre 5.500 godina
18.06.2026.•
0
Naučnici su pronašli najstariji poznati dokaz postojanja kuge, koja je izazivala ubilačke epidemije pre 5.500 godina - što je 200 godina ranije no što se ranije mislilo.
Komentari 1
Pele
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar