
Nova studija upozorava: Porast nivoa mora postaje nezaustavljiv, klimatske migracije neminovne
Povećanje nivoa mora izazvaće posledice koje će biti nemoguće ublažiti već pri porastu temperature od samo 1,5 stepeni Celzijusa, što će dovesti do "katastrofalnih migracija", upozorava nova studija.

Foto: Pixabay (ilustracija)
Ovaj scenario mogao bi se ostvariti čak i sa prosečnim nivoom zagrevanja u poslednjoj deceniji od 1,2 stepena.
Gubitak leda sa ogromnih ledenih pokrivača Grenlanda i Antarktika se učetvorostručio od 90-ih usled klimatske krize i sada je glavni pokretač rasta nivoa mora, navodi se u naučnoj studiji "Warming of +1.5 °C is too high for polar ice sheets", objavljenoj 20. maja u časopisu nature.com.
Međunarodni cilj da se globalno zagrevanje zadrži ispod 1,5 stepeni Celzijusa već je skoro nedostižan, piše Gardijan, prenosi RTS.
Međutim, nova analiza je pokazala da bi čak i ako bi emisije fosilnih goriva brzo bile smanjene u skladu sa tim ciljem, nivo mora bi rastao za jedan centimetar godišnje do kraja veka, brže nego što bi nacije mogle izgraditi obalske odbrane i nasipe.
Svetski trend ide ka porastu temperature od 2,5 do 2,9 stepeni Celzijusa, što bi gotovo sigurno dovelo do prelomne tačke za kolaps ledenih pokrivača Grenlanda i zapadnog Antarktika. Otapanje tih ledenih pokrivača dovelo bi do zastrašujućeg porasta nivoa mora od 12 metara.
Do čega bi doveo potencijalni porast nivoa mora od 20 centimetara do 2050. godine
Danas, oko 230 miliona ljudi živi na visini od jedan metar iznad trenutnog nivoa mora, a milijardu ljudi živi do 10 metara iznad nivoa mora.
Čak i porast mora od samo 20 centimetara do 2050. godine doveo bi do globalnih šteta od poplava u iznosu od najmanje hiljadu milijardi dolara godišnje za 136 najvećih obalnih gradova na svetu i ogromnih uticaja na živote i sredstva za život ljudi.
Međutim, naučnici su naglasili da je svaki podeljak stepena globalnog zagrevanja koja se izbegne klimatskom akcijom i dalje važna, jer usporava porast nivoa mora i daje više vremena za pripremu, smanjujući ljudsku patnju.
Porast nivoa mora i klimatske migracije
Porast nivoa mora je najveći dugoročni uticaj klimatske krize, a istraživanja u poslednjim godinama pokazala su da se dešava mnogo brže nego što je ranije procenjivano.
Granica od 1,5 stepeni Celzijusa smatrana je načinom da se izbegnu najgore posledice globalnog zagrevanja, ali nova istraživanja pokazuju da to nije slučaj kada je reč o porastu nivoa mora.
Istraživači su rekli da je "sigurnu granicu" temperature za ledene pokrivače teško proceniti, ali da će verovatno biti jedan stepen i ispod. Porast nivoa mora od najmanje jednog do dva metra sada je neizbežan, poručuju naučnici.
"Ono što podrazumevamo pod sigurnom granicom je ona koja omogućava neki nivo adaptacije, kako bi se sprečile katastrofalne prisilne migracije. Ta sigurna gramoca je otprilike jedan centimetar godišnjeg porasta nivoa mora. Ukoliko se pređe preko toga, onda postaje izuzetno izazovno za bilo kakvu vrstu adaptacije i videćete masovne migracije u razmerama koje nismo nikada doživeli u modernoj civilizaciji", rekao je profesor Džonatan Bamber sa Univerziteta Bristol u Velikoj Britaniji.
Zemlje u razvoju, poput Bangladeša, biće u mnogo lošijoj poziciji od bogatih zemalja sa iskustvom u obuzdavanju talasa, poput Holandije, dodao je on.
Vođa studije, profesor Kris Stouks sa Univerziteta u Duramu, kaže da "polako počinje da se primećuje najgori scenarijo kako se gotovo pred našim očima ostvaruje".
Prosečna globalna temperatura dostigla je prvi put 2024. godine 1,5 stepeni Celzijusa iznad preindustrijskog proseka.
Međutim, međunarodni cilj meri se kao prosek u periodu od 20 godina, pa se još uvek ne smatra da je granica premašena.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Tropske šume u 2024. godini uništene najvećom brzinom do sada
22.05.2025.•
1
Tropske šume sveta, koje pružaju ključnu zaštitu od klimatskih promena, nestaju brže nego ikada jer je prema novoj satelitskoj analizi, 67.000 kvadratnih kilometara ovih starih šuma izgubljeno u 2024.
Na današnji dan preminuo Bata Živojinović, Hitler i Musolini potpisali "Čelični pakt"
22.05.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 22. maj.
Istraživanje pokazalo: Ovo ime je najlepše na svetu
21.05.2025.•
1
Prema jednom istraživanju, grčko ime Sofija najlepše je na svetu.
Na današnji dan: Osnovana FIFA, Crnogorci na referendumu izglasali odvajanje od Srbije
21.05.2025.•
1
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 21. maj.
Na današnji dan: Donet Dušanov zakonik, umro Kolumbo, rođen Balzak
20.05.2025.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 20. maj.
Na današnji dan: Rođeni Malkolm X, Pol Pot i Ho Ši Min, umro Vangelis, poginuo Lorens od Arabije
19.05.2025.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 19. maj.
Sve češće krađe kaldrme u Brižu: Svakog meseca nestane i do 70 komada kamenja
18.05.2025.•
1
Delovi kaldrme se sve više kradu u istorijskom centru Briža, a zvaničnici sumnjaju da kamenje uzimaju turisti kao suvenire i pozivaju ih da to više ne čine.
Katalizator i dalje na meti lopova, ali sve češće kradu mnogo skuplje delove
18.05.2025.•
1
Nekad su se s automobila skidali znakovi i antene, ali oni su stvar prošlosti. Ono što zanima lopove može vam napraviti štetu od nekoliko hiljada evra.
Satelitski snimci pokazali: 28 gradova u SAD-u tone
18.05.2025.•
1
Novo istraživanje je pokazalo da 28 najnaseljenijih gradova u SAD-u, među kojima su Njujork, Čikago, Dalas i Denver, tonu između dva i 10 milimetara godišnje.
Kako se u Belgiji bore protiv usamljenosti: Poštari svakodnevno obilaze starije osobe
18.05.2025.•
1
Nije retkost da su starije osobe usamljene i često prepuštene same sebi. Taj društveni problem pojačao se tokom pandemije kada su mnogi stariji izgubili kontakt sa zajednicom i porodicom.
Porez na plavo svetlo: Svaki izlazak policije na mesto nesreće u Austriji se uglavnom plaća
18.05.2025.•
0
Kada putujete u inostranstvo treba da znate da pravila nisu ista u raznim državama pa i državama Evropske unije. U Austriji, na primer, postoji tzv. porez na plavo svetlo.
Na današnji dan: Počela da važi evropska konvencija o ljudskim pravima, umro Dobrica Ćosić
18.05.2025.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 18. maj.
Pogled u svemir: Vojadžer 1 dobio novu šansu nakon pola veka, potisnici ponovo rade
17.05.2025.•
0
Nasina svemirska letelica "Vojadžer 1" nalazi se u svemiru već skoro 50 godina, dok timovi na Zemlji pronalaze načine da održe njegovu zastarelu hardversku opremu u funkciji.
Zašto je potrebno zameniti zimsku tečnost za pranje stakla - letnjom?
17.05.2025.•
1
Nije svejedno koju tečnost koristite za pranje vetrobranskih stakala.
Na današnji dan: Poginuo Kraljević Marko, umro vojvoda Putnik, počela istraga o aferi Votergejt
17.05.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 17. maj.
Na današnji dan: Poginuo Dis, Tito proglašen za doživotnog predsednika, "Đerdap" pušten u rad
16.05.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 16. maj.
Na današnji dan: Umrli Skerlić, Hejvort i Janketić, u Srbiji proglašeno vanredno stanje zbog poplava
15.05.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 15. maj.
Preminuo Robert Benton, trostruki oskarovac, reditelj filma "Kramer protiv Kramera"
14.05.2025.•
0
Robert Benton, Oskarom nagrađeni reditelj filma "Kramer protiv Kramera" i scenarista filma "Boni i Klajd", umro je u 93. godini.
Na današnji dan: Proglašen Izrael, osnovan Varšavski pakt, umro Sinatra, žene nastupile na OI
14.05.2025.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 14. maj.
Na današnji dan: Rođeni Marija Terezija i Dimitrije Tucović, počelo zasedanje Majske skupštine
13.05.2025.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 13. maj.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar