Želudac je rastegljiv organ koji u sebe može da primi i do četiri litre hrane, ali većina ljudi oseti sitost već kada zapremnina želuca dođe do 1,5 litara.
Kada pojedemo veliki obrok i napunimo naš želudac do granice sitosti, on počinje da pritiska organe oko njega. To je razlog zbog kojeg se osećamo da više ništa "ne može da stane".
Takođe, naša creva i želudac pune se gasovima koje "pojedemo". Svaki put kada progutamo, malo vazduha uđe zajedno s hranom ili tečnošću, naročito ako pijemo nešto gazirano. Na taj način dolazi do toga da gasovi koji su ušli u naš organizam zajedno s gaziranim pićem mogu da popune i više prostora u našem želucu nego sama tečnost.
Na sreću, naše telo ima funkcionalne načine rešavanja viška gasova koji se skupe u našem želucu – podrigivanje je jedan od njih.
U slučaju da dođe do tolikog unosa hrane i pića da želudac bude na granici pucanja, doći će do automatskog refleksa ovog organa – povraćanja. Problem se javlja kada neko nakon što dosegne svoju maksimalnu granicu unosa hrane i pića uzme sodu bikarbonu ili drugi sličan lek kako bi "smirio" želudac jer se tada sprečava prirodan refleks povraćanja i može doći do tzv. "eksplozije želuca".
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je da je u proleće uobičajeno da ljudi osećaju manjak energije, jer je organizmu potrebno vreme da se prilagodi na duže dane i više sunčeve svetlosti.
Srpska naučnica Milica Bajčetić dobitnica je regionalne nagrade u oblasti medicine "International Medis Awards for Medical Research" za prvu inovativnu tabletu namenjenu bebama.
Hronična bolest bubrega pogađa oko deset odsto svetske populacije, a procenjuje se da u Srbiji sa tim oboljenjem živi oko 700.000 građana, saopštilo je Udruženja pacijenata "Zajedno za novi život".
Gatanje iz dlana možda ne može predvideti vašu budućnost, ali ako okrenete ruku, to bi moglo otkriti ključne informacije o tome koliko dugo biste mogli živeti.
I zeleni čaj i mača su bogati izvori antioksidanata, sićušnih ali moćnih jedinjenja koja štite vaše ćelije od oštećenja izazvanih reaktivnim jedinjenjima koja se zovu slobodni radikali.
Ekstremne vrućine sada utiču na jednu od tri osobe širom sveta i ograničavaju količinu vremena koju ljudi mogu bezbedno da provode u aktivnostima na otvorenom, pokazala su najnovija istraživanja.
Korak smo bliže pronalaženju pravog leka za ćelavost. Po prvi put naučnici su u laboratoriji stvorili funkcionalne folikule dlake koji prirodno prolaze kroz periode rasta.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar