Istražujući povezanost između osećaja gorčine i poraza na jednoj i kvaliteta života na drugoj strani, naučnici sa Univerziteta Konkordija utvrdili su da konstantna ogorčenost može dovesti do razboljevanja čoveka.
Istražujući povezanost između osećaja gorčine i poraza na jednoj i kvaliteta života na drugoj strani, naučnici sa Univerziteta Konkordija utvrdili su da konstantna ogorčenost može dovesti do razboljevanja čoveka.
"Stalna ogorčenost može kao rezultat da ima stalni osećaj ljutnje i neprijateljstva što, u slučajevima kad je veoma snažna, može negativno da utiče na fizičko zdravlje", tvrdi Karsten Vroš, profesor psihologije Univerziteta Konkordija i član istraživačkog centra za ljudski razvoj.
U proteklih 15 godina Vroš je istraživao kako negativna osećanja, poput tuge, utiču na ljude. U poslednje vreme posebno se fokusirao na uticaj ogorčenosti.
Sa svojim kolegom Džesi Renaudom utvrdio je da je poraz najčešći uzrok ogorčenja, a da taj osećaj prate ljutnja i optuživanje. "Dugotrajno gajenje osećanja gorčine može dovesti do biološke disregulacije, koja se odražava na metabolizam i funkcionisanje organa i može da prouzrokuje fizičko oboljenje", kaže Vroš.
Ogorčenje se može izbeći ako se ljudi koji okuse poraz okrenu drugim načinima da ispune svoje ciljeve. Ako im to ne uspe, naučnici sugerišu da se bave nečim drugim što im je podjednako važno.
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" apelovao je danas da se prolećne dijete ne sprovode "na svoju ruku", već pod nadzorom stručnjaka.
Institut za javno zdravlje Srbije "Dr Milan Jovanović Batut" saopštio je danas da je u Srbiji do 14. aprila registrovano 59 slučajeva malih boginja, od kojih su 44 u Beogradu.
Komitet za procenu rizika u oblasti farmakovigilance Evropske agencije za lekove (EMA) nije pronašao dokaze da je klasa lekova za dijabetes i mršavljenje povezana sa "samoubilačkim mislima".
Nigerija je postala prva zemlja na svetu koja je uvela "revolucionarnu" novu vakcinu Men5CV protiv meningitisa, saopštila je Svetska zdravstvena organizacija (SZO).
Muškarcu iz Srbije uspešno su o trošku Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje transplantirana pluća u bolnici u Budimpešti gde se trenutno oporavlja od zahvata koji je trajao 10 sati.
Žene koje boluju od postporođajne depresije nailaze na nerazumevanje i osudu, kako društva, tako i sopstvene porodice, izjavila je psihijatrica Instituta za mentalno zdravlje Maja Milosavljević.
Naučnici u Indiji pronašli su više dokaza da ljudi koji govore dva jezika imaju manju verovatnoću da će razviti demenciju u poređenju s ljudima ograničenim na znanje jednog jezika.
Broj obolelih od raka prostate u svetu povećaće se sa 1,4 miliona, koliko je zabeleženo 2020, na 2,9 miliona do kraja 2040. godine, pretežno u nerazvijenim i srednje reazvijenim zemljama sveta.
Ričard Slejman (62), prvi čovek kome je presađen bubreg genetski modifikovane svinje, pušten je iz Opšte bolnice Masačusetsa dve nedelje posle operacije.
Muškarci koji popiju 15 alkoholnih pića ili više nedeljno, kao i žene koje u istom period popiju osam ili više časa alkohola imaju veću šansu da se razbole od kardiovaskularnih bolesti.
Osećaj poznat kao prolećni umor može se savladati uz pravilno raspoređene obroke, do dve voćne užine tokom dana, uz dovoljno sna i umerenu fizičku aktivnost, preporučio je Institut "Batut".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar