
HPV vakcina, deca, mladi i odrasli: Epidemiolog objašnjava zašto se daje i ko treba da je dobije
Humani papiloma virusi mogu da budu opasniji nego što mislimo.
Do danas je otkriveno oko 200 tipova HPV, od kojih većina dovodi do infekcija kože i genitalnih bradavica, dok oko 40 tipova može da dovede do raka epitela sluzokoža.
Većina nas možda ima pomalo iskrivljenu sliku o njima jer se o HPV infekciji ne govori koliko o drugim polno prenosivim infekcijama.
U razgovoru za 021.rs, epidemiolog dr Olivera Stanišić iz Zavoda za javno zdravlje Pančevo otkriva koje su opasnosti HPV infekcije, koja oboljenja mogu da izazovu, koje su mere prevencije infekcije i kako "radi" vakcina.
Ako znamo da je infekcija humanim papiloma virusima jedna od najčešćih polno prenosivih infekcija, možemo samo da pretpostavimo da su ove infekcije u velikoj meri prisutne kako u svetskoj, tako i u našoj populaciji, otvara temu dr Stanišić.
"Čak osam od 10 seksualno aktivnih osoba u nekom periodu svog života imaće infekciju izazvanu ovim virusom. Većina osoba nikada ne sazna da ima infekciju, ali je može seksualnim kontaktom preneti na druge. U najvećem broju slučajeva, na sreću, ovakve infekcije su samoizlečive, ali ipak kod pet do 10 odsto inficiranih ova infekcija može da dovede do ozbiljnih oboljenja o kojima mi sada govorimo i za koje postoji specifična preventivna mera, a to je vakcina", kaže dr Stanišić.
Ne postoje tačno definisani simptomi koji prate HPV infekciju, što je veoma bitna činjenica, s obzirom na to da je HPV jedan od najvažnijih uzročnika raka grlića materice. Ovo oboljenje može da bude smrtonosno ukoliko se ne otkrije na vreme. Često se, nažalost, dijagnoza karcinoma grlića materice postavlja u poodmaklom stadijumu bolesti.
"Kako inficirana osoba nema simptome, vi ni ne možete da znate da imate infekciju izazvanu humanim papiloma virusom. Ovoj infekciji je potreban dugi vremenski period da dovede do karcinoma. Promene na ćelijama mogu da se dešavaju pet, 10 i više godina, i da dovedu do pojave prekanceroznih lezija koje predstavljaju uvertiru za nastanak oboljenja. Najteža i najozbiljnija oboljenja su svakako karcinomi, prvenstveno grlića materice, ali i karcinom anusa kod oba pola, vulve, vagine i penisa, usne duplje i ždrela , a HPV mogu dovesti do pojave virusnih kondiloma/bradavica u genitalnoj i orofaringealnoj regiji. Tipovi HPV koji uzrokuju genitalne bradavice nisu isti kao oni koji uzrokuju karcinome", objašnjava naša sagovornica.
Imajući u vidu da je reč o potencijalno opasnoj infekciji, da li mi nešto činimo da do iste dođe? Epidemiolog dr Olivera Stanišić kaže da svaki rizičan seksualni kontakt povećava verovatnoću za nastanak infekcije. Genetika može da ima ulogu, ali ne i odlučujuću budući da je reč o vrlo lako seksualno prenosivoj bolesti.
"HPV infekcija ne bira koga će da inficira, ali s obzirom na način prenošenja infekcije najčešće se inficiraju mlađe, seksualno aktivne osobe. Potreban je dug period dok ona ispolji svoje dejstvo. Spori napredak bolesti je dobar jer imamo vremena da redovnim skrining pregledom otkrijemo promene. Nažalost, najveći broj karcinoma registruje se kasno, zbog nedovoljno razvijene zdravstvene svesti redovnog obavljanja ginekološkog pregleda. Skrining se primenjuje bez obzira na primenu HPV vakcine. Samo HPV vakcina u kombinaciji sa skriningom, odnosno sa redovnim ginekološkim pregledom, može da da značajne efekte u prevenciji karcinoma grlića materice. Mi u našem okrugu imamo potvrđene slučajeve karcinoma grlića i u mlađoj populaciji. Oboljenja mogu da se registruju u starosnoj dobi od 30. do 34. godine života, što je zabeleženo u našem okrugu. Najčešći se oboljenje, ali i smrtni ishodi zbog kasno otkrivene bolesti registruju u uzrastu od 55 do 65 godina - ali imali smo registrovane smrtne slučajeve i u dobi od 30 do 35 godina", naglašava dr Stanišić.
U tom smislu se preporučuje prevencija HPV vakcinom kod dece starije od devet godina, pre stupanja u seksualne odnose, za dečake i devojčice prvenstveno sedmih razreda osnovnih škola (gde se pokazalo da je imuni odgovor na vakcinu najbolji) i da će se na taj način steći imunitet dovoljan da spreči nastanak HPV infekcije prilikom budućih seksualnih kontakata. Tada će mladi ljudi imati odgovarajući nivo antitela koji će ih štititi od tipova HPV virusa koji se nalaze u vakcini. Gardasil 9 je vakcina koja štiti od tipova virusa uzročnika oko 90 odsto karcinoma grlića materice i isto toliko geitalnih bradavica ili kondiloma.
Da li postoji "lek" za HPV?
Ne postoji specifično lečenje za HPV infekciju, niti za prekancerozne i kancerozne lezije, u smislu terapije lekovima. Kada su se prekancerozne lezije ili karcinom već pojavili, pristupa se specifičnim postupcima lečenja promena, primenjuje se hirurška ili radioterapija, uz terapiju koju odredi onkološki konzilijum, objašnjava epidemiolog dr Olivera Stanišić iz Zavoda za javno zdravlje Pančevo.
"Tinejdžeri oba pola koji nisu kao deca primili ovu vakcinu mogu da je prime i kasnije i nakon stupanja u seksualne kontakte, žene do 26. godine, a muškarci do 21. godine života. Vakcina će ih zaštititi od onih tipova virusa koji su sadržani u vakcini, a od kojih nisu ili ne moraju biti inficirani u datom trenutku i tada govorimo o delimičnom imunitetu. Ukoliko u porodici već imamo nekoga ko je oboleo od, na primer, karcinoma grlića materice ili nekog drugog karcinoma, da li dojke ili jajnika, ili u muškoj populaciji anusa ili penisa, ako postoji taj podatak svakako da je preporuka da baš te osobe treba da prime ovu vakcinu i naravno, da obavljaju redovne skrining preglede. Takođe treba naglasiti da postoje i određene rizične grupe. To su osobe koje upražnjavaju homoseksualne kontakte, promiskuitetne osobe, seksualni radnici ili radnice, čiji sam način ponašanja može da dovede do povećanog rizika za nastanak infekcije i kao posledica toga do karcinoma, pa i kod njih treba naglasiti značaj HPV vakcine budući da je preporuka da se vakcina daje prvenstveno deci uzrasta od 12 do 14 godina koja nisu stupila u seksualne kontakte", navodi naša sagovornica.
Da li postoji razlog da ne primite HPV vakcinu?
Postoje opšte kontraindikacije koje su privremenog karaktera, kao i kod drugih vakcina. Dr Olivera Stanišić pominje visoku temperaturu, akutnu bolest ili pogoršanje stanja neke osnovne hronične bolesti, kada može da se odloži vakcinacija.
"Što se konkretne kontraindikacije za ovu vakcine tiče, to može biti jedino anafilaktička reakcija nakon prve doze. Ovo je vakcina koja ne sadrži žive viruse i nakon koje se virusi ne umnožavaju u organizmu. Nakon vakcinacije se u organizmu stvaraju antitela, te kada se naš organizam susretne s virusom, antitela ga prepoznaju i neutrališe ga. Vakcina je moderna, napravljena na savremenoj platformi i potpuno je bezbedna. Ukoliko se jave reakcije nakon vakcinacije, one su najčešće lokalnog tipa u vidu bola i crvenila na mestu davanja vakcine", podseća ona.
Epidemiolozi svakako imaju velika očekivanja od HPV vakcine, ali moraju da budu strpljivi kako bi videli rezultate. To znači, kaže dr Stanišić, da oni koji sada prime vakcinu - a to su mahom deca, moraju da se prate u narednoj deceniji kako bismo uočili pozitivne promene.
"Kako bi se video efekat HPV vakcine, potrebno je da prođe barem 10 godina i više nakon započinjanja njene primene. Naime, u zemljama u kojima se ona već primenjuje, na primer Australija i Švedska, gde je u upotrebi od 2007. godine dvovalentna i četvorovalentna HPV vakcina, uočen je pad u zastupljenosti genitalnih bradavica, odnosno kondiloma, pad učestalosti prekanceroznih lezija i smrtnih ishoda od karcinoma cerviksa. Neophodno je da postoji dovoljno veliki obuhvat ciljane populacije vakcinom, da ona ne bude samo na nivou preporučene, već da se uvede u kalendar obavezne vakcinacije kako bismo i mi u našoj zemlji videli prve rezultate", poručuje naša sagovornica, epidemiolog.
Trenutno je u našoj zemlji dostupna devetovalentna, Gardasil 9 vakcina, za decu uzrasta do navršenih 19 godina na osnovu preporuke pedijatara i izabranog lekara - ginekologa u domovima zdravlja. Neophodno je da roditelji devojčica i dečaka budu maksimalno informisani o svim pozitivnim efektima ove vakcine kako bi se omogućilo da što veći broj dece primi vakcinu i da se uz redovne skrining preglede spreče potencijalno smrtonosne posledice infekcije.
Članak je nastao u okviru serijala o prevenciji HPV koji finansijski podržava Pokrajinski sekretarijat za zdravstvo APV. Stavovi izneti u tekstu nužno ne održavaju stavove organa koji je dodelio sredstva.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Batut: Prošle godine u Srbiji registrovano skoro 900 obolelih od morbila
30.04.2025.•
1
Institut za javno zdravlje Srbije objavio je, povodom nedelje imunizacije u Evropskom regionu, da je imunizacija jedna od najuspešnijih javnozdravstvenih inicijatava.
Novi senzori za dijabetičare biće besplatni do 18. godine
29.04.2025.•
0
Senzori "Fri stajl libre 2 plus" za kontinuirano merenje šećera kod obolelih od dijabetesa registrovani su u Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije.
Doktorka objašnjava: Šta treba znati o urinarnim infekcijama kod žena
29.04.2025.•
0
Mnoge žene primećuju da su simptomi urinarnih infekcija izraženiji u određenim fazama menstrualnog ciklusa, posebno tokom predmenstrualnog sindroma (PMS).
Slovenija zabranila e-cigarete s aromama, kazne i do 5.000 evra
28.04.2025.•
7
U Sloveniji je na snagu stupila zabrana prodaje i kupovine elektronskih cigareta s aromama.
Sok od celera: Potencijalno najmoćniji lek našeg vremena
27.04.2025.•
0
Sok od celera bi, prema rečima doktora, mogao da bude "najmoćniji lek našeg vremena".
Promene u ustima mogu biti upozorenje na visoki holesterol
27.04.2025.•
0
Zdravlje usne duplje mnogo je više od estetskog izgleda - ono može biti pokazatelj opšteg stanja vašeg organizma.
Neuronaučnica: Evo šta se događa s našim telom ako previše spavamo
27.04.2025.•
1
Svi znamo koliko je loše kad ne spavamo dovoljno. Ali jeste li se ikad zapitali može li i previše sna biti štetno?
Veštačka inteligencija može da otkrije rak pluća mesecima unapred iz osnovnih medicinskih analiza
27.04.2025.•
0
Veštačka inteligencija (AI) može da otkrije rak pluća mesecima unapred koristeći samo osnovne podatke iz medicinske analize lekara opšte prakse.
Ukoliko pušite, pijete i ne vežbate, naučnici kažu: Posledice ćete osetiti od 36. godine
27.04.2025.•
2
Naučnici upozoravaju da se efekti pušenja, prekomerne konzumacije alkohola i nedovoljne fizičke aktivnosti osećaju već od 36. godine.
Besplatni preventivni pregledi kože 12. maja širom Srbije
26.04.2025.•
1
Bez uputa i knjižice, besplatni pregledi kože organizuju se 12. maja širom Srbije, a potrebno je samo da se pre toga - zakažu.
Tvoja štitna, tvoj štit: Karavan besplatnih pregleda štitne žlezde uz podršku Fondacije Mozzart
25.04.2025.•
0
Možda je ne vidite, možda o njoj ne razmišljate svakog dana – ali štitna žlezda neumorno radi za naše telo, od prvog jutarnjeg daha do poslednjeg koraka dana.
Naučnici veruju da su pronašli "okidač" za epidemiju kancera kod mlađih od 50 godina
24.04.2025.•
4
Naučnici su otkrili jedinstvene genetske promene u digestivnom traktu obolelih, koje su uzrokovane toksinima koje luče sojevi E. coli.
Sve više ljudi zavisno od kapi za nos - mogu izazvati ozbiljna oštećenja
24.04.2025.•
1
Ono što za mnoge počinje kao bezazleno rešenje za zapušen nos, može se pretvoriti u opasnu zavisnost sa ozbiljnim posledicama.
Ljubičić: Trenutno najprisutniji polen drveća, "mace" nisu alergeni
23.04.2025.•
0
Beli delovi plodova topole, poznatiji kao mace, sve su prisutniji, ali oni ne predstavljaju alergene i nisu uzročnici poremećaja zdravlja.
Jednostavan test otkriva očekivani životni vek kod starijih osoba
21.04.2025.•
1
Koliko životinja mogu stariji ljudi da nabroje za 90 sekundi? Desetak, ili preko 30? Prema novoj studiji, rezultat bi mogao da predvidi koliki im je životni vek.
Beli hleb i slatkiši loše utiču na san: Stručnjaci savetuju povrće, mahunarke i avokado
21.04.2025.•
1
Ako ste ikada ležali budni posle kasne i "teške" večere, možda je vreme da preispitate šta jedete pred spavanje.
Deset (ne)očekivanih simptoma menopauze o kojima se retko govori
20.04.2025.•
3
Menopauza je prirodna faza u životu žene koja se obično javlja između 45. i 55. godine i često je povezana sa poznatim tegobama kao što su talasi vrućine ili neredovna menstruacija.
Najstariji donor: Hirurzi u Padovi presadili jetru 99-ogodišnje žene
20.04.2025.•
0
Specijalizovani hirurški tim Univerzitetske bolnice u Padovi uspešno je sinoć obavio transplantaciju jetre koju je donirala 99-godišnja žena, najstariji donor do sada.
Batut savetuje: Ako ste postili - polako pređite sa posne na mrsnu hranu
20.04.2025.•
1
Prelazak sa posne na mrsnu hranu treba da bude postepen, ukazao je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" povodom prestanka uskršnjeg posta.
Komentari 3
Vakki
Ja
///
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar