Odlaganje alarma tokom vikenda može da utiče na zdravlje srca: Evo kako
Kada je u pitanju održavanje redovnog ritma spavanja, ponekad naporna nedelja može sve poremetiti čak i kada imate najbolje namere.
Novo istraživanje sugeriše da nadoknađivanje sna tokom vikenda, što je često rešenje, čak moglo da pogoduje zdravlju vašeg srca.
Prema rezimeu istraživanja, nadoknađivanje sna vikendom donosi 19 odsto manji rizik od razvoja srčanih bolesti. Sažetak nije objavljen u časopisu, ali će biti predstavljen na godišnjem kongresu Evropskog kardiološkog društva u nedelju, 1. septembra, piše CNN a prenosi N1.
"To postaje još izraženije među pojedincima koji redovno imaju neadekvatan san radnim danima", rekao je, u saopštenju za javnost, koautor istraživanja Jandžun Song iz Državne ključne laboratorije za infektivne bolesti Nacionalnog centra za kardiovaskularne bolesti u bolnici Fuvai u Pekingu.
Autori su koristili podatke od 90.903 učesnika u studiji UK Biobank, koja je pratila zdravstvene rezultate više od 500.000 ljudi uglavnom između 40 i 69 godina u Velikoj Britaniji.
Podaci o količini sna učesnika mereni su pomoću satova za praćenje aktivnosti i podeljeni su u četiri grupe, od onih koji su najmanje nadoknađivali izgubljen san vikendom do onih koji su to činili najviše.
Grupa br. 1 spavala je 0,26 do 16,05 sati manje vikendom, dok je na drugom kraju spektra, grupa br. 4 imala 1,28 do oko 16 sati više sna vikendom nego tokom nedelje.
Nakon perioda praćenja od skoro 14 godina u proseku, grupa sa najviše kompenzacionog sna tokom vikenda imala je 19 odsto manju verovatnoću da će razviti kardiovaskularne bolesti kao što su bolesti srca, srčana insuficijencija, atrijalna fibrilacija i moždani udar, u poređenju sa grupom koja je kompenzovala najmanje sna vikendom.
U podgrupi učesnika sa dnevnim nedostatkom sna (definisanim kao spavanje manje od sedam sati po noći), oni sa najviše kompenzovanog sna imali su 20 odsto manji rizik od srčanih oboljenja od učesnika koji su najmanje spavali. Nijedan od nalaza nije diferenciran po polu.
"Iako studija ima ograničenja, kao što je fokusiranje isključivo na populaciju Velike Britanije, njeni nalazi naglašavaju negativan uticaj hroničnog nedostatka sna na zdravlje kardiovaskularnog sistema", rekla je dr Nieca Goldberg, medicinski direktor Atria Njujork Sitija i klinički vanredni profesor medicine na Medicinskom fakultetu Grossman Univerziteta u Njujorku. Goldberg nije bila uključena u istraživanje.
Drugi stručnjaci sugerišu da se ljudi i dalje bave nedoslednim obrascima spavanja jer to može uticati na više od zdravlja srca.
"Prethodna istraživanja o praćenju spavanja tokom vikenda takođe su pokazala mešovite rezultate. Prethodne studije su otkrile da su razlike u trajanju i vremenu spavanja između radnih dana i vikenda – poznate kao društveni jet lag – povezane sa rizikom od srčanih oboljenja", rekla je dr Nour Makarem, docent epidemiologije na Mailman školi javnog zdravlja Univerziteta Kolumbija, koja nije bio uključen u istraživanje.
"Druga studija je pokazala da pokušaj da se nadoknadi nedostatak sna nije bio efikasan i da je zapravo pogoršao ishranu, rezultirao povećanjem telesne težine i smanjenom osetljivošću na insulin. Dakle, nije potpuno jasno, čak ni sa ovom studijom, što je zapravo slučaj", rekla je dr Marta Gulati, direktorka preventivne kardiologije u medicinskom centru Cedars-Sinai u Los Anđelesu i pomoćnik direktora kardiologije u Centru za žensko srce Barbra Streisand.
Iz tog razloga, redovniji obrasci spavanja svakog dana u nedelji su najbolji za optimalno zdravlje srca, rekla je Makarem i dodala da nalazi najnovijeg istraživanja pokazuju da "kada to nije moguće i kada je osoba neispavana tokom nedelje, dovoljan kompenzacioni san tokom vikenda može biti zaštititi".
Kako san podržava zdravlje srca
Pošto je istraživanje još uvek u apstraktnoj formi, "nejasno je koji su drugi faktori rizika za srčana oboljenja ili druge aspekte sna uzeti u obzir… u analizi", rekla je Makarem.
Autori su, međutim, uzeli u obzir genetski rizik, što je snaga istraživanja, dodala je – i vest koja je puna nade za ljude sa poznatim genetskim faktorima rizika, jer je veza između kompenzacionog sna i nižeg rizika od srčanih oboljenja i dalje ostala.
Nalazi se delimično mogu objasniti vezom spavanja sa zdravijim nivoom glukoze u krvi i krvnog pritiska, boljim izborom u ishrani i manjim rizikom od gojaznosti, rekla je Makarem.
"Nedostatak sna može dovesti do brojnih problema sa srcem, uključujući visok krvni pritisak, visok holesterol, srčani udar, gojaznost, dijabetes i moždani udar. Pored toga, prekinut san može povećati rizik od visokog krvnog pritiska i aritmija", rekla je Goldberg.
Dovoljno sna je takođe povezano sa boljim psihološkim zdravljem, što je zauzvrat povezano sa manjim rizikom od srčanih oboljenja, rekla je Makarem i dodala da je san ključna komponenta očuvanja zdravlja srca.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U trudnoći brineš za dvoje: Zašto tada raste potreba za jodom?
30.09.2026.•
0
Devet meseci. Jedno telo. Dva života. I hiljade neverovatnih procesa koji se odvijaju svakog trenutka.
Humanitarna akcija "Čuti i razumeti" održana po 15. put
29.09.2026.•
0
Povodom Svetske nedelje gluvih i nagluvih osoba, koja se tradicionalno obeležava u poslednjoj nedelji septembra, u Gradskoj biblioteci u Čačku je 25. septembra održana 15. humanitarna akcija "Čuti i razumeti".
Od bolesti srca i krvnih sudova u Srbiji dnevno umre 128 ljudi
29.09.2026.•
4
Bolest srca može da pogodi svakoga, ali se u najvećem broju slučajeva može sprečiti ako se na vreme prepoznaju njeni prvi znaci i redovno kontrolišu krvni pritisak, holesterol i šećer u krvi.
Navika od pet minuta koja čuva srce
28.09.2026.•
1
Popodnevni umor, ukočenost i pad koncentracije dobro su poznati svima koji veći deo radnog dana provode sedeći.
Koliki je normalan puls u mirovanju, a kada promene mogu biti znak za uzbunu?
28.09.2026.•
2
Puls u mirovanju može mnogo da otkrije o radu srca, a stručnjaci savetuju da nije dovoljno pratiti samo da li se nalazi u granicama normale.
Dva vitamina najčešće nedostaju ljudima starijim od 50 godina
27.09.2026.•
0
Godine donose mnogo lepih stvari više iskustva, mudrosti i često više slobode. Međutim, sa njima dolaze i određeni izazovi, među kojima je i smanjena sposobnost tela da apsorbuje pojedine hranljive materije.
Broj obuće može da se menja kroz godine
27.09.2026.•
1
Ako ste oduvek nosili isti broj cipela, ali ste primetili da su vam patike ili čizme postale tešnje nakon što ste ušli, recimo, u četrdesete, niste jedini.
Jedete za tastaturom? Mikrobiolozi upozoravaju na rizik koji često zanemarujemo
25.09.2026.•
2
Jedenje za radnim stolom uz tastaturu može biti nehigijenska navika, upozoravaju mikrobiolozi.
U Srbiji 1.200 ljudi čeka transplantaciju, prošle godine samo 20 donora
25.09.2026.•
6
Udruženje "Donorstvo je herojstvo" saopštilo je da na transplantaciju organa u Srbiji čeka 1.200 osoba i da je prošle godine bilo svega 20 donora.
Zašto je važno spavati u mraku: Noćna svetlost povezana sa promenama na srcu
24.09.2026.•
1
Izloženost čak i slabom svetlu tokom sna mogla bi da bude povezana sa promenama u strukturi i funkciji srca, pokazalo je novo istraživanje sprovedeno na više od 11.000 odraslih osoba.
Novo istraživanje: Povišen pritisak ima trećina, a holesterol svaki peti građanin
23.09.2026.•
2
Istraživanje je pokazalo da više od 40 odsto ispitanika smatra da ima težinu iznad poželjne, trećina ima povišen krvni pritisak, a svaki peti ima povišen holesterol.
Jod i štitna žlezda: Mali mineral važan za rad celog organizma
22.09.2026.•
0
Jod je jedan od minerala koji su organizmu potrebni u veoma malim količinama, ali njegova uloga nije mala.
Otkrivena velika promena mozga koja se događa nakon 50. godine
19.09.2026.•
0
Starenje mozga ne svodi se samo na postepeno slabljenje pamćenja ili sporije prisećanje imena i informacija.
Pet znakova da vaše telo ne podnosi dobro kafu i kofein
17.09.2026.•
2
Dok nekima prva jutarnja kafa daje energiju za početak dana, drugima može izazvati lupanje srca, nervozu ili probleme sa spavanjem.
Naučnici u genetski modifikovanim miševima uzgojili ljudsko moždano tkivo
17.09.2026.•
0
Istraživači su stvorili miševe sa mozgom koji sadrži ljudske ćelije u nastojanju da bolje razumeju i razviju nove tretmane za poremećaje kao što su šizofrenija, epilepsija, cerebralna paraliza i demencija.
VIDEO: Hajmlihov zahvat može da spasi život, a nauči se za samo nekoliko minuta
16.09.2026.•
2
Gušenje može da se dogodi iznenada, tokom običnog obroka, a tada je važno brzo reagovati.
Muškarac otišao u bolnicu zbog krvi u mokraći, lekari pronašli iglu u njegovom srcu
15.09.2026.•
0
Lekari u Kini opisali su izuzetno redak slučaj 35-godišnjeg muškarca kojem su pronašli iglu za šivenje dugu 36 milimetara zabodenu u levu komoru srca.
Kako zaštititi decu od stomačnog virusa?
14.09.2026.•
0
Nova školska godina tek je počela, a roditelji već prijavljuju izostanke dece zbog stomačnog virusa.
Telo tokom maratona neprestano proizvodi hemikalije slične onima iz kanabisa
13.09.2026.•
3
Tokom maratona telo proizvodi sve više prirodnih hemijskih glasnika koji se nazivaju endokanabinoidi.
Ženi su se creva bukvalno vezala u čvor nakon porođaja
13.09.2026.•
0
Tridesetogodišnja žena iz Etiopije završila je na hitnoj operaciji nakon što su joj se nekoliko dana posle porođaja delovi tankog i debelog creva doslovno vezali u čvor.
Ako vaši roditelji dožive 100 godina, znači li to da ćete i vi?
13.09.2026.•
1
Stogodišnjaci, ljudi koji dožive 100 godina, čine svega oko 0,01 odsto svetske populacije.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar