Odlaganje alarma tokom vikenda može da utiče na zdravlje srca: Evo kako
Kada je u pitanju održavanje redovnog ritma spavanja, ponekad naporna nedelja može sve poremetiti čak i kada imate najbolje namere.
Foto: Pixabay
Novo istraživanje sugeriše da nadoknađivanje sna tokom vikenda, što je često rešenje, čak moglo da pogoduje zdravlju vašeg srca.
Prema rezimeu istraživanja, nadoknađivanje sna vikendom donosi 19 odsto manji rizik od razvoja srčanih bolesti. Sažetak nije objavljen u časopisu, ali će biti predstavljen na godišnjem kongresu Evropskog kardiološkog društva u nedelju, 1. septembra, piše CNN a prenosi N1.
"To postaje još izraženije među pojedincima koji redovno imaju neadekvatan san radnim danima", rekao je, u saopštenju za javnost, koautor istraživanja Jandžun Song iz Državne ključne laboratorije za infektivne bolesti Nacionalnog centra za kardiovaskularne bolesti u bolnici Fuvai u Pekingu.
Autori su koristili podatke od 90.903 učesnika u studiji UK Biobank, koja je pratila zdravstvene rezultate više od 500.000 ljudi uglavnom između 40 i 69 godina u Velikoj Britaniji.
Podaci o količini sna učesnika mereni su pomoću satova za praćenje aktivnosti i podeljeni su u četiri grupe, od onih koji su najmanje nadoknađivali izgubljen san vikendom do onih koji su to činili najviše.
Grupa br. 1 spavala je 0,26 do 16,05 sati manje vikendom, dok je na drugom kraju spektra, grupa br. 4 imala 1,28 do oko 16 sati više sna vikendom nego tokom nedelje.
Nakon perioda praćenja od skoro 14 godina u proseku, grupa sa najviše kompenzacionog sna tokom vikenda imala je 19 odsto manju verovatnoću da će razviti kardiovaskularne bolesti kao što su bolesti srca, srčana insuficijencija, atrijalna fibrilacija i moždani udar, u poređenju sa grupom koja je kompenzovala najmanje sna vikendom.
U podgrupi učesnika sa dnevnim nedostatkom sna (definisanim kao spavanje manje od sedam sati po noći), oni sa najviše kompenzovanog sna imali su 20 odsto manji rizik od srčanih oboljenja od učesnika koji su najmanje spavali. Nijedan od nalaza nije diferenciran po polu.
"Iako studija ima ograničenja, kao što je fokusiranje isključivo na populaciju Velike Britanije, njeni nalazi naglašavaju negativan uticaj hroničnog nedostatka sna na zdravlje kardiovaskularnog sistema", rekla je dr Nieca Goldberg, medicinski direktor Atria Njujork Sitija i klinički vanredni profesor medicine na Medicinskom fakultetu Grossman Univerziteta u Njujorku. Goldberg nije bila uključena u istraživanje.
Drugi stručnjaci sugerišu da se ljudi i dalje bave nedoslednim obrascima spavanja jer to može uticati na više od zdravlja srca.
"Prethodna istraživanja o praćenju spavanja tokom vikenda takođe su pokazala mešovite rezultate. Prethodne studije su otkrile da su razlike u trajanju i vremenu spavanja između radnih dana i vikenda – poznate kao društveni jet lag – povezane sa rizikom od srčanih oboljenja", rekla je dr Nour Makarem, docent epidemiologije na Mailman školi javnog zdravlja Univerziteta Kolumbija, koja nije bio uključen u istraživanje.
"Druga studija je pokazala da pokušaj da se nadoknadi nedostatak sna nije bio efikasan i da je zapravo pogoršao ishranu, rezultirao povećanjem telesne težine i smanjenom osetljivošću na insulin. Dakle, nije potpuno jasno, čak ni sa ovom studijom, što je zapravo slučaj", rekla je dr Marta Gulati, direktorka preventivne kardiologije u medicinskom centru Cedars-Sinai u Los Anđelesu i pomoćnik direktora kardiologije u Centru za žensko srce Barbra Streisand.
Iz tog razloga, redovniji obrasci spavanja svakog dana u nedelji su najbolji za optimalno zdravlje srca, rekla je Makarem i dodala da nalazi najnovijeg istraživanja pokazuju da "kada to nije moguće i kada je osoba neispavana tokom nedelje, dovoljan kompenzacioni san tokom vikenda može biti zaštititi".
Kako san podržava zdravlje srca
Pošto je istraživanje još uvek u apstraktnoj formi, "nejasno je koji su drugi faktori rizika za srčana oboljenja ili druge aspekte sna uzeti u obzir… u analizi", rekla je Makarem.
Autori su, međutim, uzeli u obzir genetski rizik, što je snaga istraživanja, dodala je – i vest koja je puna nade za ljude sa poznatim genetskim faktorima rizika, jer je veza između kompenzacionog sna i nižeg rizika od srčanih oboljenja i dalje ostala.
Nalazi se delimično mogu objasniti vezom spavanja sa zdravijim nivoom glukoze u krvi i krvnog pritiska, boljim izborom u ishrani i manjim rizikom od gojaznosti, rekla je Makarem.
"Nedostatak sna može dovesti do brojnih problema sa srcem, uključujući visok krvni pritisak, visok holesterol, srčani udar, gojaznost, dijabetes i moždani udar. Pored toga, prekinut san može povećati rizik od visokog krvnog pritiska i aritmija", rekla je Goldberg.
Dovoljno sna je takođe povezano sa boljim psihološkim zdravljem, što je zauzvrat povezano sa manjim rizikom od srčanih oboljenja, rekla je Makarem i dodala da je san ključna komponenta očuvanja zdravlja srca.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Ako ne možete da spavate bez pokrivača, čak ni kad je vruće - evo šta stoji iza toga
21.06.2026.•
0
Ako ste i leti jedna od onih osoba koje ne mogu da zaspu bez pokrivača, čak ni kada je u sobi veoma toplo, niste jedini.
Srčane bolesti u starijem dobu: Kako prepoznati simptome i smanjiti rizik od oboljevanja
20.06.2026.•
2
Starije osobe češće obolevaju od bolesti srca i krvnih sudova, ali se rizik može smanjiti zdravijim navikama i redovnim kontrolama. Važno je i na vreme prepoznati simptome koji ukazuju na srčane probleme.
Zaspite čim legnete? Evo šta vam telo poručuje
19.06.2026.•
1
Većini ljudi treba 10 do 20 minuta da utonu u san, dok neki zaspe gotovo odmah čim legnu.
Zašto treba izbegavati tuširanje hladnom vodom tokom vrućina?
19.06.2026.•
2
Kada krenu vrućine, mnogi spas traže pod hladnim tušem. Međutim, iako takvo osveženje pruža trenutno olakšanje, ono zapravo ne pomaže telu da se rashladi, a za neke može biti i rizično.
Zašto je opasno piti antibiotike na svoju ruku: Šta ako postanemo otporni na njih?
18.06.2026.•
0
Antibiotici su jedno od najvećih otkrića u istoriji medicine. Zahvaljujući njima, danas uspešno lečimo brojne bakterijske infekcije koje su nekada odnosile milione života.
Studija: Svaki treći zaposleni pati od naprezanja očiju zbog ekrana
17.06.2026.•
2
Zamućen vid, svrab u očima, glavobolje - mnogi zaposleni pate od naprezanja očiju zbog dugog provedenog vremena ispred ekrana, ali preventivne mere mogu pomoći u njegovom ograničavanju, ističu oftalmolozi i ortoptisti.
Naučnice iz Novog Sada kreirale prirodnu kremu za zaštitu od komaraca: Spoj nauke i prirodnih sastojaka
17.06.2026.•
0
Iza nove prirodne kreme Bye Bye Mosquitoes za zaštitu od komaraca stoje dve univerzitetske profesorke iz Novog Sada koje su svoja istraživanja lekovitog bilja pretočile u proizvod za svakodnevnu upotrebu.
Laboratorijske analize u starijem dobu: Koji nalazi su važni i kako pravilno tumačiti rezultate
16.06.2026.•
0
Laboratorijske analize su nezaobilazan korak kada se obratimo lekaru zbog određenog problema. Iako mnogima vađenje krvi i uzimanje uzoraka stvara nelagodu, analize su pokazatelji gotovo svih tegoba i bolesti.
U SAD sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije radi podmlađivanja ćelija
15.06.2026.•
0
U Sjedinjenim Američkim Državama je sprovedeno prvo ispitivanje genske terapije usmerene na podmlađivanje ćelija, koje je rađeno na pacijentu sa glaukomom, prenose mediji.
Sok od višanja za bolji san: Koliko se preporučuje i na šta treba obratiti pažnju
14.06.2026.•
0
Sok od višanja hvaljen je kao prirodan način za poboljšanje kvaliteta sna, ali šta se zapravo događa kada ga popijete pre spavanja?
Mali deo vašeg mozga možda i dalje sluša dok ste pod anestezijom
14.06.2026.•
0
Naš mozak bi mogao biti mnogo budniji tokom nesvesti nego što smo mislili.
Velika studija povezala 99 odsto srčanih i moždanih udara sa četiri faktora rizika
14.06.2026.•
0
Srčani i moždani udari retko se događaju bez upozorenja.
Srpski lekari ugradili veštačko srce trinaestogodišnjem dečaku iz Sarajeva
14.06.2026.•
1
Zajednički tim Instituta za kardiovaskularne bolesti "Dedinje" i Instituta za zdravstvenu zaštitu majke i deteta "Dr Vukan Čupić" uspešno je ugradio mehaničku potporu cirkulaciji trinaestogodišnjem pacijentu iz Sarajeva.
Kako da roditelji razgovaraju s decom o vejpingu?
13.06.2026.•
2
U SAD je 6 odsto učenika osnovnih i srednjih škola reklo da je koristilo elektronske cigarete 2024. godine.
Tri rana jutarnja simptoma dijabetesa koja mnogi ne prepoznaju
13.06.2026.•
0
Simptomi dijabetesa tipa 2 mogu se javiti već odmah nakon buđenja, ali ih ljudi često ne povezuju sa bolešću, upozorava farmaceut Abas Kanani.
Koliko često idete u toalet? Nova studija otkriva šta to govori o vašem zdravlju
12.06.2026.•
1
Redovnost pražnjenja creva često je potcenjen pokazatelj zdravlja, ali kako prenosi ScienceAlert, nova studija pokazuje da naš "raspored" odlazaka u toalet može da otkrije više nego što mislimo.
Otkrivene 74 genetske varijante povezane sa anksioznim poremećajima
11.06.2026.•
3
Kings Koledž u Londonu i australijski Medicinski istraživački institut KIMR Breghofer identifikovali su 74 genetskih varijanti koje su povezane sa anksioznim poremećajima, od kojih su 39 nove varijante.
Jedna jednostavna navika posle doručka može pomoći u snižavanju šećera u krvi
09.06.2026.•
0
Za osobe sa dijabetesom, održavanje nivoa šećera u krvi pod kontrolom predstavlja svakodnevni izazov.
Traume iz detinjstva ostaju u mozgu i utiču na razvoj i ponašanje
08.06.2026.•
1
Tragovi traume doživljene u ključnim trenucima života, posebno u periodu od detinjstva do rane adolescencije, mogu da imaju trajan uticaj na razvoj mozga i ponašanje u odraslom dobu.
Patite li od "Imejl apneje"?
08.06.2026.•
0
Ako ste ikada primetili da vam disanje postane nepravilno nakon što primite neočekivan imejl ili dok pokušavate da sastavite savršen odgovor, možda se suočavate sa "imejl apnejom".
Prekomerna upotreba elektronskih uređaja izaziva "digitalnu glavobolju"
08.06.2026.•
0
Prekomerna izloženost ekranima mobilnih telefona među decom i adolescentima često je uzrok "digitalne glavobolje".
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar