Odlaganje alarma tokom vikenda može da utiče na zdravlje srca: Evo kako
Kada je u pitanju održavanje redovnog ritma spavanja, ponekad naporna nedelja može sve poremetiti čak i kada imate najbolje namere.
Novo istraživanje sugeriše da nadoknađivanje sna tokom vikenda, što je često rešenje, čak moglo da pogoduje zdravlju vašeg srca.
Prema rezimeu istraživanja, nadoknađivanje sna vikendom donosi 19 odsto manji rizik od razvoja srčanih bolesti. Sažetak nije objavljen u časopisu, ali će biti predstavljen na godišnjem kongresu Evropskog kardiološkog društva u nedelju, 1. septembra, piše CNN a prenosi N1.
"To postaje još izraženije među pojedincima koji redovno imaju neadekvatan san radnim danima", rekao je, u saopštenju za javnost, koautor istraživanja Jandžun Song iz Državne ključne laboratorije za infektivne bolesti Nacionalnog centra za kardiovaskularne bolesti u bolnici Fuvai u Pekingu.
Autori su koristili podatke od 90.903 učesnika u studiji UK Biobank, koja je pratila zdravstvene rezultate više od 500.000 ljudi uglavnom između 40 i 69 godina u Velikoj Britaniji.
Podaci o količini sna učesnika mereni su pomoću satova za praćenje aktivnosti i podeljeni su u četiri grupe, od onih koji su najmanje nadoknađivali izgubljen san vikendom do onih koji su to činili najviše.
Grupa br. 1 spavala je 0,26 do 16,05 sati manje vikendom, dok je na drugom kraju spektra, grupa br. 4 imala 1,28 do oko 16 sati više sna vikendom nego tokom nedelje.
Nakon perioda praćenja od skoro 14 godina u proseku, grupa sa najviše kompenzacionog sna tokom vikenda imala je 19 odsto manju verovatnoću da će razviti kardiovaskularne bolesti kao što su bolesti srca, srčana insuficijencija, atrijalna fibrilacija i moždani udar, u poređenju sa grupom koja je kompenzovala najmanje sna vikendom.
U podgrupi učesnika sa dnevnim nedostatkom sna (definisanim kao spavanje manje od sedam sati po noći), oni sa najviše kompenzovanog sna imali su 20 odsto manji rizik od srčanih oboljenja od učesnika koji su najmanje spavali. Nijedan od nalaza nije diferenciran po polu.
"Iako studija ima ograničenja, kao što je fokusiranje isključivo na populaciju Velike Britanije, njeni nalazi naglašavaju negativan uticaj hroničnog nedostatka sna na zdravlje kardiovaskularnog sistema", rekla je dr Nieca Goldberg, medicinski direktor Atria Njujork Sitija i klinički vanredni profesor medicine na Medicinskom fakultetu Grossman Univerziteta u Njujorku. Goldberg nije bila uključena u istraživanje.
Drugi stručnjaci sugerišu da se ljudi i dalje bave nedoslednim obrascima spavanja jer to može uticati na više od zdravlja srca.
"Prethodna istraživanja o praćenju spavanja tokom vikenda takođe su pokazala mešovite rezultate. Prethodne studije su otkrile da su razlike u trajanju i vremenu spavanja između radnih dana i vikenda – poznate kao društveni jet lag – povezane sa rizikom od srčanih oboljenja", rekla je dr Nour Makarem, docent epidemiologije na Mailman školi javnog zdravlja Univerziteta Kolumbija, koja nije bio uključen u istraživanje.
"Druga studija je pokazala da pokušaj da se nadoknadi nedostatak sna nije bio efikasan i da je zapravo pogoršao ishranu, rezultirao povećanjem telesne težine i smanjenom osetljivošću na insulin. Dakle, nije potpuno jasno, čak ni sa ovom studijom, što je zapravo slučaj", rekla je dr Marta Gulati, direktorka preventivne kardiologije u medicinskom centru Cedars-Sinai u Los Anđelesu i pomoćnik direktora kardiologije u Centru za žensko srce Barbra Streisand.
Iz tog razloga, redovniji obrasci spavanja svakog dana u nedelji su najbolji za optimalno zdravlje srca, rekla je Makarem i dodala da nalazi najnovijeg istraživanja pokazuju da "kada to nije moguće i kada je osoba neispavana tokom nedelje, dovoljan kompenzacioni san tokom vikenda može biti zaštititi".
Kako san podržava zdravlje srca
Pošto je istraživanje još uvek u apstraktnoj formi, "nejasno je koji su drugi faktori rizika za srčana oboljenja ili druge aspekte sna uzeti u obzir… u analizi", rekla je Makarem.
Autori su, međutim, uzeli u obzir genetski rizik, što je snaga istraživanja, dodala je – i vest koja je puna nade za ljude sa poznatim genetskim faktorima rizika, jer je veza između kompenzacionog sna i nižeg rizika od srčanih oboljenja i dalje ostala.
Nalazi se delimično mogu objasniti vezom spavanja sa zdravijim nivoom glukoze u krvi i krvnog pritiska, boljim izborom u ishrani i manjim rizikom od gojaznosti, rekla je Makarem.
"Nedostatak sna može dovesti do brojnih problema sa srcem, uključujući visok krvni pritisak, visok holesterol, srčani udar, gojaznost, dijabetes i moždani udar. Pored toga, prekinut san može povećati rizik od visokog krvnog pritiska i aritmija", rekla je Goldberg.
Dovoljno sna je takođe povezano sa boljim psihološkim zdravljem, što je zauzvrat povezano sa manjim rizikom od srčanih oboljenja, rekla je Makarem i dodala da je san ključna komponenta očuvanja zdravlja srca.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Kako mozak uči da voli kafu, čokoladu, masti i šećer?
17.11.2026.•
0
Iako nam prvi gutljaj kafe često nije prijatan zbog njenog gorkog ukusa, vremenom možemo da počnemo da uživamo u njoj.
Nova definicija gojaznosti mogla bi da poveća broj ljudi koji se smatraju gojaznim
17.11.2026.•
0
Nova definicija gojaznosti, koju je predložila međunarodna grupa od 56 stručnjaka, mogla bi da dovede do povećanja broja ljudi kojima se dijagnostikuje ovo stanje.
U Srbiji 15.000 smrtnih slučajeva zbog zagađenja vazduha: Šta nova vlast može da uradi?
16.11.2026.•
10
Sezona grejanja ponovo stavlja na ispit kvalitet vazduha u Srbiji i odgovornost onih koji treba da ga zaštite.
Rak debelog creva ne mora imati simptome: Kad je vreme za posetu lekaru?
16.11.2026.•
3
Rak debelog creva može dugo da se razvija bez jasnih simptoma, zbog čega je njegovo rano otkrivanje od presudnog značaja za uspešno lečenje.
Redovno ispijanje kafe povezano sa raznovrsnijim crevnim bakterijama i učestalijim kontrakcijama creva
15.11.2026.•
0
Redovno konzumiranje kafe povezano je sa promenama u funkcionisanju digestivnog sistema, uključujući učestalije kontrakcije debelog creva i veću raznovrsnost crevnih bakterija.
Čistiji vazduh u spavaćoj sobi mogao bi da pomogne u regulisanju šećera u krvi
15.11.2026.•
1
Korišćenje prečišćivača vazduha u spavaćoj sobi moglo bi da pomogne osobama sa predijabetesom da održe stabilniji nivo šećera u krvi.
Dvadeset najjačih bolova koje čovek može da doživi
15.11.2026.•
3
Bol je neprijatan osećaj kojim nas telo upozorava da nešto nije u redu. Dok neke vrste bola brzo prolaze, druge mogu trajati mesecima ili godinama i znatno narušiti kvalitet života.
Ako je zubna gleđ najtvrđe tkivo: Zašto ljudi imaju toliko karijesa?
15.11.2026.•
0
Nelečeni karijes na stalnim zubima najčešće je zdravstveno obolenje na planeti.
Koža muškaraca i žena obnavlja se na različite načine
15.11.2026.•
0
Novo istraživanje pokazalo je da se ćelije kože kod mužjaka i ženki miševa obnavljaju na različite načine, što bi moglo da objasni razlike u brzini zarastanja rana.
Način hodanja može da otkrije Parkinsonovu bolest i do sedam godina pre dijagnoze
15.11.2026.•
1
Promene u načinu na koji ljudi pomeraju ruke tokom hodanja mogle bi da budu jedan od najranijih znakova Parkinsonove bolesti, čak i sedam godina pre postavljanja dijagnoze.
Supa od guštera, prljave čarape, alkohol: Ovako se širom sveta leče kašalj i bol u grlu
15.11.2026.•
2
U vreme kada lekovi nisu bili dostupni na svakom koraku, bilo je uobičajeno zubobolju lečiti rakijom, upaljene zglobove obmotavati kupusom, a kašalj smirivati karamelizovanim šećerom rastvorenim u mleku.
Sindrom supermarketa: Zašto neki ljudi osećaju vrtoglavicu i mučninu u prodavnicama i gužvi
15.11.2026.•
2
Za neke ljude odlazak u supermarket predstavlja sasvim običnu aktivnost, dok drugima može izazvati vrtoglavicu, mučninu, dezorijentaciju i osećaj gubitka ravnoteže.
U Srbiji 440.000 ljudi ima dijagnostikovan dijabetes
14.11.2026.•
4
U Srbiji 440.000 odraslih osoba ima dijagnostikovan dijabetes i nalazi se u sistemu zdravstvene zaštite, a njih 220.000 nema postavljenu dijagnozu dijabetesa i ne zna za svoju bolest.
Broj zuba mogao bi da ukaže na rizik od demencije
14.11.2026.•
2
Novo istraživanje sprovedeno u Japanu ukazuje na povezanost gubitka zuba i povećanog rizika od demencije.
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba
12.11.2026.•
0
Godišnje se u Srbiji prevremeno rodi više od 4.000 beba, saopšteno je iz Institut za neonatologiju u Beogradu uoči obeležavanja Svetskog dana prevremeno rođene dece u nedelju, 15. novembra.
Otpornost bakterija na antibiotike sve veći problem u Evropi
11.11.2026.•
2
Otpornost bakterija na antibiotike, koja je u EU uzrok oko 35.000 smrtnih slučajeva godišnje, postaje se raširenija pojava.
"Dobra" telesna mast povezana sa manjim rizikom od anksioznosti i depresije
11.11.2026.•
1
Novo istraživanje pokazalo je da osobe kod kojih je prisutno aktivno smeđe masno tkivo imaju manje zabeleženih dijagnoza anksioznosti i depresije.
Prekrštene noge, kreme, sunčanje: U koje od ovih mitova o venama verujete?
10.11.2026.•
3
U Srbiji se počinje sa istraživanjem o tome šta građani znaju od zdravlju vena.
Od početka 2026. godine 27 slučajeva malih boginja u Srbiji
10.11.2026.•
3
Od početka 2026. godine, zaključno sa 8. novembrom, na teritoriji Srbije registrovano je 27 slučajeva morbila, objavio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
Kamen u urinarnom traktu: Kako se uklanja i kada je potrebno lasersko razbijanje?
10.11.2026.•
0
Kamen u urinarnom traktu jedan je od čestih uroloških problema koji može izazvati intenzivan bol, nelagodnost i otežano mokrenje.
Za samo 1 evro dnevno: Onlajn kamp koji spaja trening, ishranu i svakodnevni rad na sebi uz Nemanju Milovića
09.11.2026.•
0
Zašto je ovaj onlajn kamp drugačiji? Pored programa treninga za žene i muškarce, on sadrži i program ishrane za svačije ciljeve individualno, vežbe disanja, jutarnje i večernje rutine i ceo deo posvećen radu na sebi.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar