
Kognitivne sposobnosti i starenje: Kako se gube i da li je to nužno?
Nova studija o moći ljudskog mozga ukazuje da pad kognitivnih sposobnosti u kasnijem periodu života nije nužno dat.

Foto: Pixabay
Pravi veliki zaključak je da ne postoji nikakav prirodni zakon koji bi diktirao opadanje kognitivnih sposobnosti sa godinama, pod uslovom da ih stalno koristimo, piše RTS.
Do sada je vladao konsenzus da kognitivne veštine prilično počinju da opadaju još od 30. godine, ako ne i ranije.
Ova granica je utvrđena tako što su testirani ljudi različite starosti u datom trenutku, a rezultati su pokazivali da oni koji imaju 40 godina, ne rade tako dobro testove iz matematike ili pismenosti, kao ljudi koji imaju 30, a oni od 50 ne rade tako dobro kao oni koji imaju 40 godina, objašnjava Ludger Vesman, profesor ekonomije na Univerzitetu u Minhenu i direktor IFO Centra za ekonomiju obrazovanja.
Tako je ustanovljeno da čim navršimo 30 godina naše kognitivne sposobnosti počinju da opadaju.
Sve vrste kognitivnih veština, matematičkih veština, veština čitanja, naučnih veština, pokazale su se kao izuzetno važne za ekonomski prosperitet, kako pojedinaca, tako i u smislu dugoročnog ekonomskog rasta čitavih ekonomija.
"U tom slučaju, ako je ovaj obrazac opadanja zaista pravi efekat starosti, to je zaista zabrinjavajući fenomen za društva sa populacijom koja brzo stari, kao što mnoge industrijalizovane ekonomije trenutno imaju", napominje Vesman u intervjuu za Gardijan.
Ako to znači da nivo veština stanovništva, posebno radno sposobnog, vremenom opada zbog starenja, onda bi trebalo da budemo zabrinuti za opšti prosperitet naših zemalja, posebno što je radni vek produžen do kasnih šezdesetih, pa i duže.
Metodologija istraživanja dala lažnu sliku
Profesor Vesman navodi da je problem sa postojećim studijama u tome što je u datom trenutku upoređivano kako ljudi koji imaju 50 godina rade u poređenju sa ljudima koji imaju 40 godina, na primer.
"Ali problem je u tome što su to različite kohorte, a ljudi koji imaju 50 godina možda su samo imali različita iskustva u smislu školovanja, ali i u smislu sveukupne deprivacije. I tako nikad ne znate da li su ljudi koji danas imaju 50 godina dobar pokazatelj kako bi ljudi koji danas imaju 40 izgledali za 10 godina", objašnjava Vesman.
Zato je u Programu za međunarodnu procenu kompetencija odraslih u velikom broju zemljama sprovedeno istraživanje sa testovima iz matematike i pismenosti reprezentativnim uzorcima odrasle populacije.
Nemačka je za razliku od ostalih zemalja sprovela longitudinalnu studiju i testirali iste ljude u određenim vremenskim razmacima od nekoliko godina.
"Na taj način smo mogli da posmatramo kako su se veštine pojedinaca promenile tokom vremena, a ne da poredimo različite ljude u jednom trenutku. A zanimljiva stvar je što nam ovo daje potpuno drugačiju sliku od preseka", ističe profesor Vesman.
Takođe, u ovom istraživanju je mereno i koliko često ispitanici koriste određene veštine.
Subjekti su davali podatke o tome šta rade na poslu i kod kuće. Zatim koliko često čitaju uputstva za rad, koliko često čitaju pisma ili e-poruke, novine, knjige i tako dalje. U slučaju matematičkih veština pitani su koliko često moraju da izračunavaju cene, koriste razlomke, koriste kalkulator i pripremaju grafikone i tabele.
Moguće je da ne dođe do pada kognitivnih veština i do 65 godina
Na osnovu tih podataka konstruisan je indeks koliko često različiti ljudi koriste matematičke veštine i koliko često čitaju kod kuće i na poslu.
"Došli smo do dva glavna rezultata. Dakle, pre svega, prosečne veštine su se snažno povećale u četrdesetim godinama. Ako pogledate rezultate istih ljudi tokom vremena, čak i u četrdesetim godinama ljudi nastavljaju da povećavaju svoje veštine i onda nakon toga vidimo blago opadanje veštine pismenosti i nešto veći pad matematičkih veština, iako čak ni u matematici to ne ide ispod nivoa. A kod onih koji često koriste pomenute veštine, kod njih bukvalno nema pada, čak ni do 65. godine, do koje smo mogli da ih posmatramo", naglašava profesor.
U proseku, veća je verovatnoća da će takozvani "beli okovratnici" mnogo više koristiti veštine čitanja i matematike nego radnici sa "plavim okovratnicima".
Tako da se u grupi manuelnih radnika vidi očekivani obrazac pada. Ali čak i unutar ovih podgrupa, među belim okovratnicima ima onih koji često koriste ove veštine, i onih koji ih ne koriste. Isti sličaj je i kod manuelnih radnika.
"To čini ogromnu razliku. Dakle, ako ste zaposleni, ali i dalje koristite veštine relativno često, one zapravo neće pasti čak ni do 65. godine", naglašava profesor Vesman.
Žene ranije gube matematičke veštine
Kada je u pitanju čitanje, ne vide se bilo kakve razlike između muškaraca i žena, ali postoji vidna razlika u pogledu matematičkih veština.
Zapravo, muškarci češće koriste matematičke veštine nego žene, ali to zapravo može samo da objasni neke od razlika u tome kako se njihove veštine zapravo menjaju tokom njihovog života, pri čemu se vidi da zapravo muške veštine ne opadaju čak ni u srednjim godinama, dok matematičke veštine kod žena opadaju mnogo snažnije i u ranijim godinama.
"Mislim da je pravi veliki zaključak da ne postoji nikakav prirodni zakon koji bi diktirao opadanje veština sa godinama. Ono što vidimo je zapravo, u proseku, veštine se zapravo povećavaju do četrdesetih godina, a onda nakon toga, zaista jako zavisi od toga da li koristite svoje veštine, tako da stalno izazivate ono što radite. Ako ih ne koristiš, izgubićeš ih. To je glavni zaključak", dodaje Vesman.
Specifičnosti obrasca kod žena zapravo ostaju zagonetka za i za istraživače, napominje profesor. Ali ako se pogleda zastupljenost muškaraca u profesijama kao što je inženjerstvo, mašinstvo, građevina i slično, koje zahtevaju matematičke veštine, onda bi to moglo da objasni deo ovog rodnog obrasca.
"U osnovi, ono što podaci pokazuju jeste da gubite ono što ne koristite. To zaista znači da treba da vežbamo svoje veštine čitanja i matematičke veštine. I dokle god to radimo, verovatno ne moramo da se plašimo da će snaga našeg mozga opasti bar do 65. godine sudeći prema našim podacima", zaključuje profesor Ludger Vesman.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Šta sve treba da znate pre nego što počnete da pijete kolagen?
22.07.2025.•
0
Kolagen je vrsta proteina, najzastupljeniji strukturni protein u telima životinja, uključujući i čoveka.
Doručak i zdravlje: Kako najvažniji obrok u toku dana utiče na nas?
22.07.2025.•
1
Svi znamo savet da je dobar doručak najvažniji obrok u danu. Ali da li to znači da nas ovaj obrok može učiniti zdravijima i mršavijima – ili je u pitanju nešto drugo?
Šta treba da znate pre odlaska na snimanje magnetnom rezonancom: Obratiti pažnju na tetovaže, nakit, proteze
21.07.2025.•
2
Tokom vikenda muškarac (61) u Njujorku tragično je preminuo nakon što ga je, usled jake magnetne sile, uvukao aparat magnetne rezonance u bolnici na Long Ajlendu.
Nova studija pokazuje: Evo zašto su neki ljudi "magneti" za komarce
21.07.2025.•
2
Ako imate osećaj da vas komarci uvek biraju, niste sami. Nova studija sa Univerziteta Rokfeler sugeriše da razlog može biti u hemijskom sastavu vaše kože.
Kako telo reaguje nakon što prestanemo da pijemo alkohol?
20.07.2025.•
13
Alkohol ima mnogo negativnih efekata na naše zdravlje, od kojih bi vas neki mogli iznenaditi. To uključuje kratkoročne efekte poput buđenja sa glavoboljom ili anksioznošću, do dugoročnih efekata, uključujući rak.
Prvi slučaj groznice Zapadnog Nila ove godine: U južnom Banatu
19.07.2025.•
0
Registrovan je prvi slučaj obolevanja od groznice Zapadnog Nila u ovoj sezoni u Srbiji, saopštio je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut".
SZO: Evropa zaostaje u vakcinaciji dece
19.07.2025.•
3
Stopa vakcinacije dece u Evropi i Srednjoj Aziji je i tokom prošle godine ostala ispod nivoa iz perioda pre pandemije, pokazuju procene pokrivenosti objavljene u utorak.
Evropskim morima šire se opasne bakterije: Razlog su visoke temperature, lekari savetuju oprez
18.07.2025.•
0
U jeku letnje sezone i gužvi na evropskim plažama, zdravstveni stručnjaci su izdali važno upozorenje.
Jod je neophodan za decu i trudnice
18.07.2025.•
0
Svetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe da je "nedostatak joda u hrani u celom svetu najvažniji pojedinačni uzrok oštećenja mozga koji se može sprečiti".
Užina pre spavanja za bolji krvni pritisak: Evo šta savetuju stručnjaci
16.07.2025.•
2
Ako želite da podržite I očuvate zdravlje svog srca, posebno ako imate problema sa visokim krvnim pritiskom, odabir prave užine pred spavanje može imati pozitivan efekat.
Hronične upale – tihi neprijatelj organizma
16.07.2025.•
0
Hronične upale su zapaljenski procesi niskog intenziteta koji mogu tinjati u telu mesecima ili
godinama, često bez izraženih simptoma.
Naučnici kažu: Kad god počnete da se bavite fizičkom aktivnošću - znatno će uticati na dužinu života
15.07.2025.•
0
Redovna fizička aktivnost u odraslom dobu može smanjiti rizik od prerane smrti i do 40 odsto, pokazalo je opsežno istraživanje.
Koji su benefiti konzumiranja lubenice: Imuni sistem, hidratacija, snižava holesterol
14.07.2025.•
4
Lubenica nije samo neizostavan deo letnjih dana, već i izuzetno zdrava namirnica koja pruža brojne zdravstvene koristi.
Brzo hodanje korisno i nakon samo 10 minuta dnevno
14.07.2025.•
0
Hodanje je postalo jedan od najpopularnijih oblika fizičke aktivnosti jer je lako dostupno i blagotvorno za telo i um.
Tiha bolest, teška briga: Kako izgleda život sa demencijom?
13.07.2025.•
5
Starenje gotovo neizbežno prati demencija. Procenjuje se da je u Srbiji dementna svaka deseta osoba starija od 65 godina.
Redak slučaj: Muškarac u SAD umro od plućne kuge
13.07.2025.•
1
Stanovnik severne Arizone preminuo je od plućne kuge, saopštili su u petak američki zdravstveni zvaničnici, objavili su juče američki mediji.
Povećali se prosečna starost građana i očekivano trajanje života u Srbiji
13.07.2025.•
5
Procenjen broj stanovnika u Srbiji 1. januara ove godine iznosio je 6.567.783, a očekivano trajanje života kao i prosečna starost stanovništa se povećavaju, objavio je Republički zavod za statistiku.
Doktor apeluje na roditelje: Ne dozvoljavajte maloletnoj deci da voze dvotočkaše, naročito trotinete
13.07.2025.•
7
Rukovodilac Klinike za dečju hirurgiju, ortopediju i traumatologiju KC Niš Živojin Spasić izjavio je da je stanje dečaka kojem je amputirana noga usled saobraćajne nezgode u Vranju sada malo bolje.
Kako se zaštiti od mikroplastike: Na koji način je dospela u naša tela?
12.07.2025.•
2
Mikroplastika je svuda oko nas, ali da li smo spremni na spoznaju da je ljudsko telo odavno postalo njen dom?
Kako bezbedno ulepšati osmeh: Nije svako izbeljivanje zuba bez posledica
12.07.2025.•
0
Svi žele da imaju blistav "holivudski osmeh" i mnogi posežu za brzim i lakim rešenjima koje vide na društvenim mrežama od kojih neka nisu bez posledica.
UN: Bez novca iz SAD ugrožena borba protiv side
12.07.2025.•
0
Zvaničnici Ujedinjenih nacija su upozorili da je naglo uskraćivanje američkog finansiranja poslednjih šest meseci izazvalo "sistemski šok" u borbi protiv side.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar