
Kognitivne sposobnosti i starenje: Kako se gube i da li je to nužno?
Nova studija o moći ljudskog mozga ukazuje da pad kognitivnih sposobnosti u kasnijem periodu života nije nužno dat.

Foto: Pixabay
Pravi veliki zaključak je da ne postoji nikakav prirodni zakon koji bi diktirao opadanje kognitivnih sposobnosti sa godinama, pod uslovom da ih stalno koristimo, piše RTS.
Do sada je vladao konsenzus da kognitivne veštine prilično počinju da opadaju još od 30. godine, ako ne i ranije.
Ova granica je utvrđena tako što su testirani ljudi različite starosti u datom trenutku, a rezultati su pokazivali da oni koji imaju 40 godina, ne rade tako dobro testove iz matematike ili pismenosti, kao ljudi koji imaju 30, a oni od 50 ne rade tako dobro kao oni koji imaju 40 godina, objašnjava Ludger Vesman, profesor ekonomije na Univerzitetu u Minhenu i direktor IFO Centra za ekonomiju obrazovanja.
Tako je ustanovljeno da čim navršimo 30 godina naše kognitivne sposobnosti počinju da opadaju.
Sve vrste kognitivnih veština, matematičkih veština, veština čitanja, naučnih veština, pokazale su se kao izuzetno važne za ekonomski prosperitet, kako pojedinaca, tako i u smislu dugoročnog ekonomskog rasta čitavih ekonomija.
"U tom slučaju, ako je ovaj obrazac opadanja zaista pravi efekat starosti, to je zaista zabrinjavajući fenomen za društva sa populacijom koja brzo stari, kao što mnoge industrijalizovane ekonomije trenutno imaju", napominje Vesman u intervjuu za Gardijan.
Ako to znači da nivo veština stanovništva, posebno radno sposobnog, vremenom opada zbog starenja, onda bi trebalo da budemo zabrinuti za opšti prosperitet naših zemalja, posebno što je radni vek produžen do kasnih šezdesetih, pa i duže.
Metodologija istraživanja dala lažnu sliku
Profesor Vesman navodi da je problem sa postojećim studijama u tome što je u datom trenutku upoređivano kako ljudi koji imaju 50 godina rade u poređenju sa ljudima koji imaju 40 godina, na primer.
"Ali problem je u tome što su to različite kohorte, a ljudi koji imaju 50 godina možda su samo imali različita iskustva u smislu školovanja, ali i u smislu sveukupne deprivacije. I tako nikad ne znate da li su ljudi koji danas imaju 50 godina dobar pokazatelj kako bi ljudi koji danas imaju 40 izgledali za 10 godina", objašnjava Vesman.
Zato je u Programu za međunarodnu procenu kompetencija odraslih u velikom broju zemljama sprovedeno istraživanje sa testovima iz matematike i pismenosti reprezentativnim uzorcima odrasle populacije.
Nemačka je za razliku od ostalih zemalja sprovela longitudinalnu studiju i testirali iste ljude u određenim vremenskim razmacima od nekoliko godina.
"Na taj način smo mogli da posmatramo kako su se veštine pojedinaca promenile tokom vremena, a ne da poredimo različite ljude u jednom trenutku. A zanimljiva stvar je što nam ovo daje potpuno drugačiju sliku od preseka", ističe profesor Vesman.
Takođe, u ovom istraživanju je mereno i koliko često ispitanici koriste određene veštine.
Subjekti su davali podatke o tome šta rade na poslu i kod kuće. Zatim koliko često čitaju uputstva za rad, koliko često čitaju pisma ili e-poruke, novine, knjige i tako dalje. U slučaju matematičkih veština pitani su koliko često moraju da izračunavaju cene, koriste razlomke, koriste kalkulator i pripremaju grafikone i tabele.
Moguće je da ne dođe do pada kognitivnih veština i do 65 godina
Na osnovu tih podataka konstruisan je indeks koliko često različiti ljudi koriste matematičke veštine i koliko često čitaju kod kuće i na poslu.
"Došli smo do dva glavna rezultata. Dakle, pre svega, prosečne veštine su se snažno povećale u četrdesetim godinama. Ako pogledate rezultate istih ljudi tokom vremena, čak i u četrdesetim godinama ljudi nastavljaju da povećavaju svoje veštine i onda nakon toga vidimo blago opadanje veštine pismenosti i nešto veći pad matematičkih veština, iako čak ni u matematici to ne ide ispod nivoa. A kod onih koji često koriste pomenute veštine, kod njih bukvalno nema pada, čak ni do 65. godine, do koje smo mogli da ih posmatramo", naglašava profesor.
U proseku, veća je verovatnoća da će takozvani "beli okovratnici" mnogo više koristiti veštine čitanja i matematike nego radnici sa "plavim okovratnicima".
Tako da se u grupi manuelnih radnika vidi očekivani obrazac pada. Ali čak i unutar ovih podgrupa, među belim okovratnicima ima onih koji često koriste ove veštine, i onih koji ih ne koriste. Isti sličaj je i kod manuelnih radnika.
"To čini ogromnu razliku. Dakle, ako ste zaposleni, ali i dalje koristite veštine relativno često, one zapravo neće pasti čak ni do 65. godine", naglašava profesor Vesman.
Žene ranije gube matematičke veštine
Kada je u pitanju čitanje, ne vide se bilo kakve razlike između muškaraca i žena, ali postoji vidna razlika u pogledu matematičkih veština.
Zapravo, muškarci češće koriste matematičke veštine nego žene, ali to zapravo može samo da objasni neke od razlika u tome kako se njihove veštine zapravo menjaju tokom njihovog života, pri čemu se vidi da zapravo muške veštine ne opadaju čak ni u srednjim godinama, dok matematičke veštine kod žena opadaju mnogo snažnije i u ranijim godinama.
"Mislim da je pravi veliki zaključak da ne postoji nikakav prirodni zakon koji bi diktirao opadanje veština sa godinama. Ono što vidimo je zapravo, u proseku, veštine se zapravo povećavaju do četrdesetih godina, a onda nakon toga, zaista jako zavisi od toga da li koristite svoje veštine, tako da stalno izazivate ono što radite. Ako ih ne koristiš, izgubićeš ih. To je glavni zaključak", dodaje Vesman.
Specifičnosti obrasca kod žena zapravo ostaju zagonetka za i za istraživače, napominje profesor. Ali ako se pogleda zastupljenost muškaraca u profesijama kao što je inženjerstvo, mašinstvo, građevina i slično, koje zahtevaju matematičke veštine, onda bi to moglo da objasni deo ovog rodnog obrasca.
"U osnovi, ono što podaci pokazuju jeste da gubite ono što ne koristite. To zaista znači da treba da vežbamo svoje veštine čitanja i matematičke veštine. I dokle god to radimo, verovatno ne moramo da se plašimo da će snaga našeg mozga opasti bar do 65. godine sudeći prema našim podacima", zaključuje profesor Ludger Vesman.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Batut: Prošle godine u Srbiji registrovano skoro 900 obolelih od morbila
30.04.2025.•
1
Institut za javno zdravlje Srbije objavio je, povodom nedelje imunizacije u Evropskom regionu, da je imunizacija jedna od najuspešnijih javnozdravstvenih inicijatava.
Novi senzori za dijabetičare biće besplatni do 18. godine
29.04.2025.•
0
Senzori "Fri stajl libre 2 plus" za kontinuirano merenje šećera kod obolelih od dijabetesa registrovani su u Agenciji za lekove i medicinska sredstva Srbije.
Doktorka objašnjava: Šta treba znati o urinarnim infekcijama kod žena
29.04.2025.•
0
Mnoge žene primećuju da su simptomi urinarnih infekcija izraženiji u određenim fazama menstrualnog ciklusa, posebno tokom predmenstrualnog sindroma (PMS).
Slovenija zabranila e-cigarete s aromama, kazne i do 5.000 evra
28.04.2025.•
7
U Sloveniji je na snagu stupila zabrana prodaje i kupovine elektronskih cigareta s aromama.
Sok od celera: Potencijalno najmoćniji lek našeg vremena
27.04.2025.•
0
Sok od celera bi, prema rečima doktora, mogao da bude "najmoćniji lek našeg vremena".
Promene u ustima mogu biti upozorenje na visoki holesterol
27.04.2025.•
0
Zdravlje usne duplje mnogo je više od estetskog izgleda - ono može biti pokazatelj opšteg stanja vašeg organizma.
Neuronaučnica: Evo šta se događa s našim telom ako previše spavamo
27.04.2025.•
1
Svi znamo koliko je loše kad ne spavamo dovoljno. Ali jeste li se ikad zapitali može li i previše sna biti štetno?
Veštačka inteligencija može da otkrije rak pluća mesecima unapred iz osnovnih medicinskih analiza
27.04.2025.•
0
Veštačka inteligencija (AI) može da otkrije rak pluća mesecima unapred koristeći samo osnovne podatke iz medicinske analize lekara opšte prakse.
Ukoliko pušite, pijete i ne vežbate, naučnici kažu: Posledice ćete osetiti od 36. godine
27.04.2025.•
2
Naučnici upozoravaju da se efekti pušenja, prekomerne konzumacije alkohola i nedovoljne fizičke aktivnosti osećaju već od 36. godine.
Besplatni preventivni pregledi kože 12. maja širom Srbije
26.04.2025.•
1
Bez uputa i knjižice, besplatni pregledi kože organizuju se 12. maja širom Srbije, a potrebno je samo da se pre toga - zakažu.
Tvoja štitna, tvoj štit: Karavan besplatnih pregleda štitne žlezde uz podršku Fondacije Mozzart
25.04.2025.•
0
Možda je ne vidite, možda o njoj ne razmišljate svakog dana – ali štitna žlezda neumorno radi za naše telo, od prvog jutarnjeg daha do poslednjeg koraka dana.
Naučnici veruju da su pronašli "okidač" za epidemiju kancera kod mlađih od 50 godina
24.04.2025.•
4
Naučnici su otkrili jedinstvene genetske promene u digestivnom traktu obolelih, koje su uzrokovane toksinima koje luče sojevi E. coli.
Sve više ljudi zavisno od kapi za nos - mogu izazvati ozbiljna oštećenja
24.04.2025.•
1
Ono što za mnoge počinje kao bezazleno rešenje za zapušen nos, može se pretvoriti u opasnu zavisnost sa ozbiljnim posledicama.
Ljubičić: Trenutno najprisutniji polen drveća, "mace" nisu alergeni
23.04.2025.•
0
Beli delovi plodova topole, poznatiji kao mace, sve su prisutniji, ali oni ne predstavljaju alergene i nisu uzročnici poremećaja zdravlja.
Jednostavan test otkriva očekivani životni vek kod starijih osoba
21.04.2025.•
1
Koliko životinja mogu stariji ljudi da nabroje za 90 sekundi? Desetak, ili preko 30? Prema novoj studiji, rezultat bi mogao da predvidi koliki im je životni vek.
Beli hleb i slatkiši loše utiču na san: Stručnjaci savetuju povrće, mahunarke i avokado
21.04.2025.•
1
Ako ste ikada ležali budni posle kasne i "teške" večere, možda je vreme da preispitate šta jedete pred spavanje.
Deset (ne)očekivanih simptoma menopauze o kojima se retko govori
20.04.2025.•
3
Menopauza je prirodna faza u životu žene koja se obično javlja između 45. i 55. godine i često je povezana sa poznatim tegobama kao što su talasi vrućine ili neredovna menstruacija.
Najstariji donor: Hirurzi u Padovi presadili jetru 99-ogodišnje žene
20.04.2025.•
0
Specijalizovani hirurški tim Univerzitetske bolnice u Padovi uspešno je sinoć obavio transplantaciju jetre koju je donirala 99-godišnja žena, najstariji donor do sada.
Batut savetuje: Ako ste postili - polako pređite sa posne na mrsnu hranu
20.04.2025.•
1
Prelazak sa posne na mrsnu hranu treba da bude postepen, ukazao je Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" povodom prestanka uskršnjeg posta.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar