Jedan popularan začin može smanjiti delotvornost lekova
Cimet bi mogao smanjiti delotvornost važnih lekova, upozoravaju naučnici.
Oni su otkrili da glavna materija u cimetu, cinamaldehid, ometa način na koji telo razgrađuje i izbacuje lekove. Reč je o jedinjenju koje cimetu daje prepoznatljiv miris i ukus, a u telu aktivira receptore koji ubrzavaju razgradnju lekova. To znači da lek može delovati kraće ili slabije nego što bi trebalo.
Povremeno malo cimeta u ovsenoj kaši ili u napitcima smatra se sigurnim, tvrde naučnici. Međutim, osobe koje uzimaju suplemente cimeta, koji sadrže znatno veće koncentracije jedinjenja iz kore cimeta, mogle bi biti izložene riziku.
Glavna naučnica, profesorka Šabana Kan, upozorila je: "Prekomerna konzumacija može uzrokovati da telo prebrzo izluči lek, čime se smanjuje njegova delotvornost."
Cimet je već poznat po tome što može uticati na barem 47 različitih lekova, uključujući lekove za razređivanje krvi poput aspirina i varfarina, kod kojih može povećati rizik od krvarenja. Sada naučnici veruju da bi cimet mogao uticati na još širi spektar lekova, iako ističu da su potrebna dodatna istraživanja.
Cimet se u obliku dodatka ishrani najčešće koristi zbog tvrdnji da snižava krvni pritisak i stabilizuje šećer u krvi. Popularan je i među zagovornicima prirodne medicine, gde se vekovima koristi zbog svojih navodnih lekovitih svojstava.
Međutim, profesorka Kan istakla je da vrlo malo istraživanja tačno objašnjava dejstvo cinamaldehida, glavne aktivne supstance u cimetu.
"Važno je razumeti kako se ta supstanca apsorbuje, metaboliše i s kojim telesnim receptorima reaguje, da bismo znali kako utiče na lekove koje ljudi svakodnevno uzimaju", dodala je ona, prenosi Index.hr.
Istraživanja sugerišu da upravo cinamaldehid, prisutan u ulju suve biljke, najviše doprinosi mogućim zdravstvenim koristima cimeta.
Cimet sadrži i mnogo antioksidansa, a neka istraživanja su povezala njegov unos sa smanjenjem triglicerida, holesterola i nivoa šećera u krvi, piše portal Healthline.
Upravo cinamaldehid predstavlja potencijalni rizik za osobe koje uzimaju lekove jer podstiče razgradnju određenih lekova u telu. Naučnici takođe napominju da nije svaki cimet isti.
Ulje cimeta, koje se najčešće koristi u prehrambenim proizvodima i kozmetici, ne predstavlja značajan rizik. Međutim, kora cimeta, koja se prodaje kao začin, sadrži i visoke nivoe kumarina, supstance koja razređuje krv. To može biti opasno za osobe koje već uzimaju antikoagulanse, lekove za sprečavanje zgrušavanja krvi.
Suprotno tome, ulje cimeta koje se koristi zbog antibakterijskih svojstava, gotovo da ne predstavlja rizik.
Iako je potrebno još istraživanja o tome kako tačno cimet deluje u telu, profesorka Kan poziva na oprez, posebno kod osoba koje pate od hroničnih bolesti.
"Osobe koje boluju od hroničnih bolesti, poput visokog krvnog pritiska, dijabetesa, raka, artritisa, astme, gojaznosti, HIV-a, AIDS-a ili depresije, trebalo bi da budu posebno oprezne pri korištenju cimeta ili drugih dodataka ishrani. Najbolje je posavetovati se s lekarom pre uzimanja bilo kakvih dodataka ishrani uz propisane lekove. Po definiciji, dodaci ishrani nisu namenjeni lečenju, izlečenju ili ublažavanju bolesti", zaključuje dr Kan.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
"Paradoks fizičke aktivnosti": Način na koji vežbate utiče na rizik od demencije
07.09.2026.•
3
Fizička aktivnost je dobra za mozak, ali veliko novo istraživanje pokazuje da bi za rizik od demencije moglo biti važno ne samo koliko se krećemo, već i gde i zašto smo fizički aktivni.
Stručnjaci otkrivaju da li skandinavski način spavanja zaista funkcioniše
06.09.2026.•
1
Zamena jednog velikog prekrivača sa dva odvojena može nekim parovima doneti kvalitetniji san.
Jednom dozom novog leka prepolovljen loš holesterol
06.09.2026.•
0
Novi rezultati kliničkog ispitivanja, koje je predvodio tim iz Koordinacionog centra za klinička istraživanja Klinike Klivlend, pokazali su da jedna doza novog leka smanjuje loš holesterol za čak 52 odsto.
Pet razloga da uvrstite semenke bundeve u ishranu
06.09.2026.•
0
Od pasulja do kikirikija, postoji mnogo dobrih izvora biljnih proteina. Ako želite da povećate unos proteina iz biljnih namirnica, semenke bundeve mogu biti dobar izbor.
Svaki treći muškarac u tridesetim već ima ovu tihu bolest, a do 70. godine gotovo svi
06.09.2026.•
1
Ateroskleroza, postepeno nakupljanje naslaga u arterijama i jedan od glavnih uzroka kardiovaskularnih bolesti, može neprimetno da se razvija decenijama pre nego što izazove simptome.
Muškarci dijete doživljavaju kao "žensku stvar"
06.09.2026.•
0
Muškarcima je teško da izgube kilograme zbog nedostatka podrške i doživljavanja programa za mršavljenje kao "ženskog prostora", pokazalo je novo istraživanje.
Urolog otkriva koliko puta dnevno bi ljudi različitog uzrasta trebalo da mokre
06.09.2026.•
1
Učestalost mokrenja razlikuje se od osobe do osobe, ali promene navika mogu biti i pokazatelj opšteg zdravstvenog stanja.
Novi Zeland odobrio terapiju MDMA za lečenje teškog posttraumatskog stresa
06.09.2026.•
0
Dva psihijatra na Novom Zelandu dobila su odobrenje da pacijentima sa teškim posttraumatskim stresnim poremećajem (PTSP) propisuju farmaceutski MDMA (metilendioksimetamfetamin).
Šest načina da smanjite apetit bez lekova za mršavljenje
06.09.2026.•
1
Zašto nas neki obroci drže sitim satima, dok smo posle drugih ubrzo ponovo gladni?
Alergija na vežbanje zaista postoji
06.09.2026.•
1
Vežbanje je jedan od najvažnijih načina za očuvanje zdravlja, ali za mali broj ljudi fizička aktivnost može da predstavlja ozbiljan zdravstveni rizik.
Više od polovine stanovnika EU ima prekomernu težinu: U Srbiji gojazna svaka deseta osoba
06.09.2026.•
0
Prekomernu težinu u 2025. godini imalo je više od polovine stanovnika Evropske unije, saopštila je Evropska kancelarija za statistiku - Evrostat.
Radak: Moždani udar pokazuje simptome i sedam dana ranije, implementacija AI u medicini moguća na više načina
04.09.2026.•
2
Prve nesvestice, vrtoglavice i prolazne poremećaje vida ne treba zanemarivati, upozorio je vaskularni hirurg prof. dr Đorđe Radak.
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
2
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Sićušni kanali u vratu mogli bi da utiču na to kako mozak stari
30.08.2026.•
1
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Zaslađivač iz žvakaćih guma i pasti za zube povezan sa moždanim i srčanim udarima
30.08.2026.•
1
Zaslađivač ksilitol, koji se koristi u žvakaćim gumama i džemovima, povezan je sa moždanim i srčanim udarima, pokazala je najnovija studija, prenosi Gardijan.
Neobično stanje zbog kog se ljudi mogu izgubiti čak i u sopstvenom domu
30.08.2026.•
2
Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Može li se Alchajmerova bolest preneti preko krvi?
30.08.2026.•
0
Alchajmerova bolest uglavnom se povezuje sa faktorima poput starosti, genetike i načina života.
Komentari 1
Ispravka.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar