
Reč stručnjaka: Da li je važno koje probiotike unosimo?
Odavno već znamo da je naš organizam naseljen dobrim bakterijama i gljivicama - probioticima.

Foto: 021.rs (Sonja Stojiljković/Privatna arhiva)
Svi oni zajedno čine našu mikrobiotu, a uloga im je da nas čuvaju od loših mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica) koji nas napadaju. Važno je znati i da su svi ovi mikroorganizmi u ravnoteži – ima ih toliko da jedni drugima ne smetaju, a da mi, kao domaćini, imamo koristi od njih.
Nažalost, savremenim načinom života i uticajem različitih faktora ova prirodna ravnoteža se može poremetiti i dovesti do stanja disbioze. Sastav crevne mikrobiote podložan je stalnim promenama u skladu sa našom ishranom, unetim lekovima, našim imunitetom, starosnom dobi.
Mnoge bolesti, uključujući zapaljenjske bolesti creva (Kronova bolest, ulcerozni kolitis), ali i metabolički poremećaji kao što su gojaznost i dijabetes tipa II, takođe su povezani sa neravnotežom koja može dovesti do nepovoljnih zdravstvenih ishoda kako kratkoročno, tako i dugoročno, uz potencijalno povećanje rizika od raznih neinfektivnih bolesti i poremećaja, kao što su atopija (poput ekcema i astme), zapaljenske bolesti creva, neurološki poremećaji, pa čak i poremećaji ponašanja.
Novija istraživanja pokazuju da i povišen krvni pritisak, kao i neke vrste raka mogu u osnovi biti povezane sa disbiozom. Zato je važno da osobe koje imaju povišen krvni pritisak, pored terapije koju je propisao kardiolog ili internista, uzimaju i probiotski preparat i da na taj način očuvaju balans u crevima.
Kada je mikrobiota u ravnoteži, dobre bakterije se međusobno pomažu i sprečavaju da se u organizmu stvaraju supstance koje mogu izazvati zapaljenjsku reakciju. Ako se ova ravnoteža naruši, dolazimo u situaciju da se pojačava zapaljenje sluzokože ili kože, postajemo podložniji delovanju iritanasa, alergena i loših bakterija, što može imati ulogu u nastanku nekih alergijskih reakcija ili autoimunih bolesti.
Hrana i piće koju konzumiramo takođe utiču na mikrobiotu i mogu izazvati disbiozu. Hronična konzumacija hrane sa visokim procentom zasićenih masnih kiselina ili trans-masti, šećera, soli, proteina mesa, a sa druge strane smanjen unos dijetetskih vlakana sigurno dovodi do neravnoteže. Onda je jasno da savremeni način života, od koga ne možemo pobeći, zahteva da nekako reagujemo i pokušamo da se zaštitimo.
Za antibiotike je poznato da ubijaju loše ali i dobre bakterije i direktno mogu izazvati disbiozu. Ali i lekovi koje uzimamo zbog hroničnih bolesti, kao što su na primer inhibitori protonske pumpe, mogu nepovoljno uticati na sredinu u crevima u kojoj žive probiotske bakterije ili mogu smanjiti količinu prebiotika – supstanci kojima se one hrane. To takođe dovodi do neravnoteže.
Helicobacter pylori često je uzrok disbioze, a nedavne studije pokazale su da je terapija eradikacije ove bakterije mnogo uspešnija kada se koriste probiotici - Lactobacilli i Saccharomyces boulardii.
Ponovna ravnoteža crevne mikrobiote uspostavlja se mesecima nakon završenog tretmana antibioticima, uklanjanjem svih drugih iritativnih spoljašnjih faktora, odgovarajućom nutritivnom podrškom i kontinuiranom primenom probiotika.

AbelaPharm
A da li je važno koje probiotike unosimo?
Upotreba probiotika koji sadrže kombinaciju Saccharomyces boulardii i Lactobacilla dobila je značajnu preporuku stručne javnosti. Brojne studije i meta-analize potvrdile su njihovu efikasnost u lečenju i prevenciji dijareje povezane sa antibioticima kod dece i odraslih.
Značajna karakteristika Saccharomyces boulardii je to što je kvasnica, otporna na dejstvo svih antibiotika, što je čini posebno pogodnom za upotrebu tokom tretmana antibioticima kada su pacijenti u riziku od razvoja dijareje zbog disbioze.
Dokazi kažu da je pravovremenu primenu ovih probiotika idealno započeti kada i terapiju antibioticima ili unutar 48 sati, jer može efikasno ublažiti negativne efekte disbioze izazvane antibioticima. Ovaj pristup ne samo da pomaže u sprečavanju pojave dijareje, već takođe podržava oporavak i otpornost crevne mikrobiote.
U našoj zemlji postoji centar za naučno istraživački razvoj probiotika, Probiotic Excellence Center®. Usmeren je na istraživanje i razvoj probiotskih sojeva, kao i optimalnih kombinacija tih sojeva. Proizvod EnteroBiotik® je rezultat ovog istraživanja i predstavlja sinergističku kombinaciju probiotske gljivice Saccharomyces boulardii i probiotskih bakterija iz roda Lactobacilla. Efikasno rešava disbioze različitog uzroka, održava ravnotežu crevne flore i povećava otpornost na infekcije.
Autorka je mag. pharm. spec. Sonja Stojiljković.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
U Srbiji 800.000 ljudi sa dijabetesom, njih 250.000 ni ne zna da ima tu bolest
14.05.2025.•
1
Dijabetološki savez Srbije saopštio je da je pokrenuo višenedeljnu kampanju "Javnost treba da zna" o podizanju svesti o tom zdravstvenom problemu sa kojim u Srbiji živi oko 800.000 ljudi.
Vreme je alergija: Doktorka o tome šta treba da znate
14.05.2025.•
0
Da li vi pripadate polovini Evropljana koji boluju od nekog vida alergije? Da li ste vi jedan od 100 miliona u Evropi koji već ima dijagnozu alergijske kijavice?
Svakog dana u Srbiji od raka pluća umre 13 osoba
13.05.2025.•
4
U Srbiji svakog dana umre 13 ljudi obolelih od karcinoma pluća, bolesti koja je vodeći uzrok smrtnosti od svih maligniteta u svetu i u Srbiji, a broj obolelih raste svake godine.
Efikasno uklanjanje mladeža i bradavica bez ožiljaka - radio-talasi u službi zdravlja kože
12.05.2025.•
0
Radiotalasna metoda uklanjanja mladeža, bradavica i drugih promena sa kože zauzima važno mesto u savremenoj dermatologiji i estetskoj medicini.
Saveti doktorke: Muči vas nadutost - evo nekoliko preporuka
12.05.2025.•
0
Nadutost je čest simptom koji se javlja kod osoba sa funkcionalnim poremećajem digestivnog sistema, organskih bolesti, ali i kod potpuno zdravih ljudi.
Istraživanje pokazalo: Deca će pojesti mnogo više nakon što su gledala reklame za brzu hranu
12.05.2025.•
2
Deca će pojesti znatno više kalorija u jednom danu nakon što odgledaju samo pet minuta reklama za brzu hranu, pokazalo je istraživanje u Velikoj Britaniji.
Nova studija o ultra-prerađenoj hrani: Čips i instant nudle kao okidač za preranu smrt
11.05.2025.•
1
Novo istraživanje sugeriše da su ljudi koji konzumiraju više ultra-prerađenih namirnica izloženi većem riziku od prevremene smrti.
U Srbiji 6.000 teško obolelih od astme, u upotrebi biološka terapija
11.05.2025.•
0
U Srbiji je 6.000 teško obolelih od astme, ali pacijenata sa blažim oblicima te bolesti je mnogo više, izjavila je pulmolog dr Olivera Ostojić.
Da li postoji idealno vreme za večeru?
11.05.2025.•
1
Zaboravite na univerzalno "pravilno" vreme za večeru. Iako smo često čuli da je idealno večerati između 17 i 19 časova, nutricionisti poručuju - to ne važi za sve.
Samo sedam crnih maslina dnevno je sasvim dovoljno za vaše zdravlje
11.05.2025.•
0
Crne masline često se smatraju pogodnim prilogom uz sir i meso, ali naučna istraživanja potvrdila su njihove brojne zdravstvene prednosti, posebno za žene koje prolaze kroz hormonske promene.
Međunarodni dan fizičke aktivnosti: "Po zdravlje hodajte ka reci, a ne ka apoteci"
10.05.2025.•
0
Danas se obeležava Međunarodni dan fizičke aktivnosti koji ima za cilj da promoviše svakodnevne umerene fizičke aktivnosti.
Najmanje pet osoba u Holandiji zamalo umrlo od posledica vejpovanja
08.05.2025.•
0
Najmanje pet osoba, uključujući tri tinejdžera, zamalo su umrla od posledica vejpovanja u Holandiji u poslednjih nekoliko meseci.
Zatražena hitna zabrana pušenja u svim zatvorenim prostorima
05.05.2025.•
24
Nacionalna inicijativa nepušača Srbije (NINS) pozvala je na hitno usvajanje izmena i dopuna zakona o zaštiti stanovništva od duvanskog dima.
Stižu prolećne alergije - sudar polena i drveća, uz dominaciju breze
04.05.2025.•
2
Promenljivo vreme i proleće nekima je donelo i otežano disanje i kašalj, a procenjuje se da u Srbiji sa astmom živi svaka deseta osoba, dok u svetu taj zdravstveni problem ima oko 260 miliona ljudi.
Deca ne bi trebalo da jedu spanać više puta dnevno
04.05.2025.•
1
Spanać je namirnica bogata vitaminima i vlaknima, a njegova visoka koncentracija oksalata može predstavljati rizik za decu ukoliko se konzumira više puta dnevno.
Ne, ne pričinjava vam se: Kosa zaista više opada u ovo doba godine
04.05.2025.•
1
Proleće je stiglo, temperature su prijatnije, alergije su se možda pojačale, a raspoloženje se menja. Postoji još jedna pojava koju mnogi primećuju upravo u ovo doba godine - pojačano ispadanje kose.
Jedan popularan začin može smanjiti delotvornost lekova
04.05.2025.•
1
Cimet bi mogao smanjiti delotvornost važnih lekova, upozoravaju naučnici.
FOTO: Jedan bol za većinu ljudi najgori mogući, evo kako njegov uzrok izgleda pod mikroskopom
04.05.2025.•
2
Kada se govori o ekstremnom bolu, mnogi najpre pomisle na porođaj ili snažan udarac u prepone.
Otkriće britanskih naučnika: 35% ljudi koji dožive moždani udar bolje pevaju nego što pričaju
03.05.2025.•
0
Istraživanje Udruženja za moždani udar u Velikoj Britaniji pokazalo je da 35 odsto osoba koje prežive moždani udar može bolje da peva nego da govori u nedeljama i mesecima nakon moždanog udara.
Osećaj gladi može da utiče na naš imunitet: Evo kako
03.05.2025.•
0
Osećaj gladi nas ne tera samo da posegnemo za užinom - on može i da promeni naš imuni sistem.