Reč stručnjaka: Da li je važno koje probiotike unosimo?
Odavno već znamo da je naš organizam naseljen dobrim bakterijama i gljivicama - probioticima.
Foto: 021.rs (Sonja Stojiljković/Privatna arhiva)
Svi oni zajedno čine našu mikrobiotu, a uloga im je da nas čuvaju od loših mikroorganizama (virusa, bakterija, gljivica) koji nas napadaju. Važno je znati i da su svi ovi mikroorganizmi u ravnoteži – ima ih toliko da jedni drugima ne smetaju, a da mi, kao domaćini, imamo koristi od njih.
Nažalost, savremenim načinom života i uticajem različitih faktora ova prirodna ravnoteža se može poremetiti i dovesti do stanja disbioze. Sastav crevne mikrobiote podložan je stalnim promenama u skladu sa našom ishranom, unetim lekovima, našim imunitetom, starosnom dobi.
Mnoge bolesti, uključujući zapaljenjske bolesti creva (Kronova bolest, ulcerozni kolitis), ali i metabolički poremećaji kao što su gojaznost i dijabetes tipa II, takođe su povezani sa neravnotežom koja može dovesti do nepovoljnih zdravstvenih ishoda kako kratkoročno, tako i dugoročno, uz potencijalno povećanje rizika od raznih neinfektivnih bolesti i poremećaja, kao što su atopija (poput ekcema i astme), zapaljenske bolesti creva, neurološki poremećaji, pa čak i poremećaji ponašanja.
Novija istraživanja pokazuju da i povišen krvni pritisak, kao i neke vrste raka mogu u osnovi biti povezane sa disbiozom. Zato je važno da osobe koje imaju povišen krvni pritisak, pored terapije koju je propisao kardiolog ili internista, uzimaju i probiotski preparat i da na taj način očuvaju balans u crevima.
Kada je mikrobiota u ravnoteži, dobre bakterije se međusobno pomažu i sprečavaju da se u organizmu stvaraju supstance koje mogu izazvati zapaljenjsku reakciju. Ako se ova ravnoteža naruši, dolazimo u situaciju da se pojačava zapaljenje sluzokože ili kože, postajemo podložniji delovanju iritanasa, alergena i loših bakterija, što može imati ulogu u nastanku nekih alergijskih reakcija ili autoimunih bolesti.
Hrana i piće koju konzumiramo takođe utiču na mikrobiotu i mogu izazvati disbiozu. Hronična konzumacija hrane sa visokim procentom zasićenih masnih kiselina ili trans-masti, šećera, soli, proteina mesa, a sa druge strane smanjen unos dijetetskih vlakana sigurno dovodi do neravnoteže. Onda je jasno da savremeni način života, od koga ne možemo pobeći, zahteva da nekako reagujemo i pokušamo da se zaštitimo.
Za antibiotike je poznato da ubijaju loše ali i dobre bakterije i direktno mogu izazvati disbiozu. Ali i lekovi koje uzimamo zbog hroničnih bolesti, kao što su na primer inhibitori protonske pumpe, mogu nepovoljno uticati na sredinu u crevima u kojoj žive probiotske bakterije ili mogu smanjiti količinu prebiotika – supstanci kojima se one hrane. To takođe dovodi do neravnoteže.
Helicobacter pylori često je uzrok disbioze, a nedavne studije pokazale su da je terapija eradikacije ove bakterije mnogo uspešnija kada se koriste probiotici - Lactobacilli i Saccharomyces boulardii.
Ponovna ravnoteža crevne mikrobiote uspostavlja se mesecima nakon završenog tretmana antibioticima, uklanjanjem svih drugih iritativnih spoljašnjih faktora, odgovarajućom nutritivnom podrškom i kontinuiranom primenom probiotika.
AbelaPharm
A da li je važno koje probiotike unosimo?
Upotreba probiotika koji sadrže kombinaciju Saccharomyces boulardii i Lactobacilla dobila je značajnu preporuku stručne javnosti. Brojne studije i meta-analize potvrdile su njihovu efikasnost u lečenju i prevenciji dijareje povezane sa antibioticima kod dece i odraslih.
Značajna karakteristika Saccharomyces boulardii je to što je kvasnica, otporna na dejstvo svih antibiotika, što je čini posebno pogodnom za upotrebu tokom tretmana antibioticima kada su pacijenti u riziku od razvoja dijareje zbog disbioze.
Dokazi kažu da je pravovremenu primenu ovih probiotika idealno započeti kada i terapiju antibioticima ili unutar 48 sati, jer može efikasno ublažiti negativne efekte disbioze izazvane antibioticima. Ovaj pristup ne samo da pomaže u sprečavanju pojave dijareje, već takođe podržava oporavak i otpornost crevne mikrobiote.
U našoj zemlji postoji centar za naučno istraživački razvoj probiotika, Probiotic Excellence Center®. Usmeren je na istraživanje i razvoj probiotskih sojeva, kao i optimalnih kombinacija tih sojeva. Proizvod EnteroBiotik® je rezultat ovog istraživanja i predstavlja sinergističku kombinaciju probiotske gljivice Saccharomyces boulardii i probiotskih bakterija iz roda Lactobacilla. Efikasno rešava disbioze različitog uzroka, održava ravnotežu crevne flore i povećava otpornost na infekcije.
Autorka je mag. pharm. spec. Sonja Stojiljković.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
Dugo sedenje bez ustajanja može se povezati s većim rizikom od obolevanja od raka
04.09.2026.•
1
Zamena jednog sata neprekidnog sedenja laganom aktivnošću poput hodanja ili kućnih poslova povezana je s 12 odsto manjim rizikom od smrti od raka.
U Srbiji 18 obolelih od groznice Zapadnog Nila, sedam više nego prethodne sedmice
01.09.2026.•
2
U Srbiji je od 1. juna do 30. avgusta rеgistrоvаnо 18 slučајеvа grоznicе Zаpаdnоg Nilа, najnoviji su podaci Instituta zа јаvnо zdrаvljе Srbiје "Dr Milаn Јоvаnоvić Bаtut".
Trihotilomanija: Poremećaj zbog kog ljudi čupaju sopstvenu kosu
31.08.2026.•
4
Trihotilomanija, odnosno poremećaj čupanja kose, obrva, trepavica ili drugih dlaka, poznata je vekovima.
Naučnici identifikovali protein koji bi mogao da utiče na želju za masnom hranom
31.08.2026.•
0
Naučnici sa Metropolitanskog univerziteta u Osaki otkrili su da jedan protein u neuronima može značajno da utiče na sklonost prema masnoj hrani i povećanje telesne težine kod miševa.
Naučnici u hleb dodali spanać - to je znatno uticalo na insulin i osećaj gladi
31.08.2026.•
3
Naučnici su pronašli način da obogate beli hleb spanaćem, a prvo manje istraživanje pokazalo je da takav hleb može da utiče na odgovor organizma na insulin i osećaj gladi.
Sićušni kanali u vratu mogli bi da utiču na to kako mozak stari
30.08.2026.•
1
Sve više dokaza ukazuje na to da se sa godinama usporava rad limfnog sistema koji pomaže u uklanjanju tečnosti i otpadnih materija iz centralnog nervnog sistema.
Zaslađivač iz žvakaćih guma i pasti za zube povezan sa moždanim i srčanim udarima
30.08.2026.•
1
Zaslađivač ksilitol, koji se koristi u žvakaćim gumama i džemovima, povezan je sa moždanim i srčanim udarima, pokazala je najnovija studija, prenosi Gardijan.
Neobično stanje zbog kog se ljudi mogu izgubiti čak i u sopstvenom domu
30.08.2026.•
2
Neki ljudi mogu da prepoznaju zgrade i poznate orijentire i imaju sasvim uobičajene kognitivne sposobnosti, ali se ipak izgube na mestima koja poznaju godinama - u najtežim slučajevima čak i u sopstvenom domu.
Može li se Alchajmerova bolest preneti preko krvi?
30.08.2026.•
0
Alchajmerova bolest uglavnom se povezuje sa faktorima poput starosti, genetike i načina života.
Prvom pacijentu na svetu uklonjen tumor tokom operacije mozga uz pomoć AI
30.08.2026.•
1
Prvom pacijentu na svetu koji je podvrgnut operaciji mozga uz pomoć veštačke inteligencije u realnom vremenu uspešno je uklonjen tumor.
FDA odobrila novi lek za rak pankreasa: U ispitivanju gotovo udvostručio preživljavanje pacijenata
28.08.2026.•
0
Američka Uprava za hranu i lekove (FDA) odobrila je terapiju za kancer pankreasa koja je u kliničkim ispitivanjima gotovo udvostručila ukupno vreme preživljavanja pacijenata.
U Severnoj Makedoniji 50 slučajeva groznice Zapadnog Nila i šest preminulih
28.08.2026.•
0
U Severnoj Makedoniji registrovano je 50 zaraženih virusom Zapadnog Nila, od kojih je šest preminulo, objavio je Institut za javno zdravlje.
Zašto se leti osećamo umorno: Kako sačuvati energiju?
27.08.2026.•
0
Mnogi ljudi se žale da se leti osećaju umorno, da su pospani i da imaju slabu koncentraciju.
Dva radnika frankfurtskog aerodroma umrla od malarije, komarac stigao avionom
27.08.2026.•
2
Dvojica radnika frankfurtskog aerodroma umrla su od malarije nakon što se šest zaposlenih zarazilo tom ozbiljnom bolešću koju prenose komarci.
Jod i mozak: Može li nedovoljan unos uticati na pamćenje i koncentraciju?
25.08.2026.•
0
Zaboravnost, slabija koncentracija i osećaj da nam je "mozak u magli" često povezujemo sa stresom, nedostatkom sna i velikim brojem svakodnevnih obaveza.
U Srbiji od groznice Zapadnog Nila obolelo 11 ljudi, pet više nego prethodne sedmice
24.08.2026.•
0
U Srbiji je od 1. juna do sada registrovano 11 obolelih od groznice Zapadnog Nila, od čega je 10 slučajeva sa težim, neuroinvazivnim oblikom te bolesti.
Kardiolog: Srce posebno opterećeno tokom velikih vrućina
24.08.2026.•
1
Internista i kardiolog dr Snežana Bašić izjavila je da je srce posebno opterećeno tokom velikih vrućina, jer se na periferiji krvotoka zadrži veća količina krvi, a krv sporije dolazi do srca.
Studija: Napravljen proboj u lečenju metastaza jetre
24.08.2026.•
0
Belgijski istraživački tim je možda otkrio novi terapijski pristup jednom od najrasprostranjenijih i najtežih za lečenje oblika raka, preneo je portal Fokus na Belgiju.
Vaše srce može da napravi sopstveni bajpas nakon srčanog udara
24.08.2026.•
0
Kada dođe do srčanog udara, odnosno infarkta miokarda, koronarna arterija koja snabdeva srčani mišić postaje začepljena, čime se prekida dotok kiseonika i hranljivih materija.
Da li je opasno lizati aluminijumski poklopac pudinga ili čaše jogurta?
24.08.2026.•
4
Mnogi od detinjstva slušaju upozorenje da ne bi trebalo da ližu poklopac pudinga jer bi to moglo da bude štetno. Ali da li je ta navika zaista opasna po zdravlje?
U Severnoj Makedoniji pet osoba preminulo od groznice Zapadnog Nila
23.08.2026.•
0
U Severnoj Makedoniji registrovan je još jedan smrtni slučaj od groznice Zapadnog Nila, čime je ukupan broj preminulih od te bolesti u zemlji porastao na pet.