Pisonia stabla prepuno je cvetova oko kojih se skupljaju insekti. Kad ptica sleti po obrok, sok ploda je toliko lepljiv da se ptica zalepi za stablo tako da i sama postane plen drugim grabljivicama ili naprosto ugine od gladi.
Foto: Screenshot
Međutim, ostatke uginule ptice stablo koristi kao hranjivu materiju. Neke ptice ne uspevaju čak ni da slete na zemlju, zaglave se u granama i tu ostanu poput mumija.
Ove biljke se zovu Pisonia stabla, ili alternativno, "stabla pticolovci". Rastu u toplim krajevima na Pacifiku i Indijskom okeanu, a koreni i grane stabla umeju da budu prepuni ptičjih leševa.
Iako bi se moglo pretpostaviti da su ubojiti instinkti Pisonie samo prirodni oblik samoobrane ili možda jako grub, ali nužan način da se dođe do hrane, razlozi su mnogo jednostavniji. Istraživanje Alana Burgera, ekologa sa Univerziteta Viktorija, pokazuje da Pisonia nema očiglednu korist od ovakvog serijskog ubijanja.
Naravno, kada se ptica trajno zaplete u korenje ovog stabla, ono dobija nešto hranjivih materija, ali Burgerove studije pokazuju da one nisu ni približno iste u odnosu na ono što bi dobile od živih ptica, odnosno njihovog izmeta koje bi im poslužilo kao đubrivo. Dakle, za Pisoniu, čini se da je njihova 'želja za ubijanjem' toliko jaka da zapravo ubijaju ista ona stvorenja koja bi im obezbedila bolju hranu.
Zbog toga se postavlja pitanje zašto su Pisonijine semenke tako strašno lepljive iako bi stablo moglo bez problema da preživi i bez ubijanja ptica i insekata?
Burger se pita može li razlog biti da stablo želi da širi svoje semenke tako da ih zalepi za ptice koje bi trebalo dalje da ih odnesu, poput ptica selica, ukoliko prežive susret s drvetom?
Možda je najgora stvar u svemu tome da iz bilo kojeg razloga ptice, a posebno morske ptice, apsolutno obožavaju ovo demonsko stablo. Prema biologu Bet Flint, stabla Pisonie skoro uvek su prekrivene živim morskim pticama koje još nisu nasele na klopku koje im ovo stablo sprema. Druge pak, kao što su bele čigre, čak se igraju vatrom i polažu jaja u rupe nastale kad se odlome grane drveta.
Iako američka organizacija "Bird Conservancy" kaže da su morske ptice među najugroženijim pticama na svetu zbog krivolova i ribolova, stablo Pistonie gotovo da je za njih jednako pogubno.
Prema podacima do kojih je došao BBC, godišnje od ovog stabla ugine i do 100.000 morskih ptica. Na ostrvima kao što je Cousine na Sejšelima, čuvari su zaduženi za pronalaženje i oslobađanje ptica koje zarobi Pisonia. Posao im je da im pomognu da očiste perje od lepljive materije iz semenki.
Inače, Pisonijin cvet i plod cvatu tačno u vreme migracije morskih ptica i polaganja jaja pa tako potencijalno ugrožavaju i potomstvo ptičjih vrsta.
Ova stabla i dalje su velika misterija za naučnike i ljudi o njima moraju još mnogo toga da nauče.
Odgovor je biloška ravnoteža. Ptice na ovakvim pustim ostrvima verovatno nemaju prdatora koi bi ih lovili. Na ovaj način priroda reguliše prenamnoženost. To što čovek lovi ribu i smanjuje hranu pticama, ovo drvo još uvek ne shata. Sve se prebrzo odvija da bi priroda regulisala svoje tokove. Dovodimo egsitenciju svih živih bića na ovoj planeti u veliku opasnost, uključujući i nas same.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Slovački poslanik objasnio je da za pešake neće važiti ograničenje brzine kretanja trotoarima, nakon što je politička rasprava u utorak poslepodne rezultirala zbrkom i ismevanjem.
Poruke u boci koje su napisala dva australijska vojnika nekoliko dana nakon njihovog odlaska brodom na front u Francuskoj tokom Prvog svetskog rata pronađene su više od jednog veka kasnije na obali Australije.
Slovački parlament usvojio je amandman na zakon o saobraćaju kojim se od 1. januara 2026. godine uvodi ograničenje brzine od šest km/h za pešake, bicikliste, skejtere i trotinete na trotoarima.
Arheolozi su otkrili vojnu tvrđavu staru 3.500 godina u severnoj pustinji Sinaj, nedaleko od mediteranske obale, saopštilo je egipatsko Ministarstvo turizma i antikviteta.
Izdavačka kuća Kosmos je u nemačkom gradu Esenu organizovala popularnu društvenu igru kartama Katan, u kojoj je istovremeno učestvovalo 1.170 osoba, čime je postignut novi svetski rekord, prenosi Špigel.
Aukcijska kuća Sotebi saopštila je da je u okviru svoje "Kraljevske i plemićke rasprodaje" ponudila na prodaju broš francuskog cara Napoleona, koji nema nikakve veze sa spektakularnom pljačkom u muzeju Luvr.
U Grčkoj od 2009. godine postoji stranka koja se intenzivno bori za prava pušača, a reč je o političkoj partiji naziva Κ.Ο.Τ.Ε.Σ. (Pušačka grupa za umetnost i vizuelnu umetnost).
Trojica fotografa na Novom Zelandu uspela su da snime "crvene vilenjake" ili crvene munje, jedan od najređih svetlosnih fenomena na svetu, tokom kog se na nebu pojavljuju bljeskovi grimizne boje.
Veliki, izgoreli metalni objekat pronađen u pustinji Pilbara najverovatnije je deo svemirskog otpada koji je pao na Zemlju, saopštila je Policija Zapadne Australije, prenosi ScienceAlert.
Na kakvom istorijskom blagu leži Beograd, saznajemo onda kada se u gradu nešto gradi. Svaki put kad bageri počnu da kopaju, postoji mogućnost da se otkrije vredan arheološki lokalitet.
Pikasov portret njegove dugogodišnje muze i partnerke Dore Mar koji nije bio viđen u javnosti više od osam decenija prodat je na aukciji za 27 miliona evra.
Zbog "krađe" načete čokolade iz salona na spratu na kom se nalazi kabinet gradonačelnnice Rijeke Ive Rinčić, delu zaposlenih je zabranjen pristup bez najave ili posebnog poziva.
Argentinski naučnici pronašli su u lancu Anda gotovo potpuno očuvan skelet nove vrste dinosaurusa koji je živeo pre oko 230 miliona godina, što ga čini jednim od najstarijih na svetu, objavio je institut Koniset.
Paleontolozi su u kamenolomu u Oksfordširu otkrili jednu od najdužih staza dinosaurusa ikada pronađenih, koja se proteže na 220 metara i pruža uvid u život dinosaurusa pre 166 miliona godina.
Saudijska Arabija je krajem 2024. godine započela izgradnju "Mukaaba", monumentalne strukture u Rijadu, koja je oblikovana kao kolosalna kocka i namenjena da postane najveća građevina na Zemlji.
Komentari 1
New
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar