Pisonia stabla prepuno je cvetova oko kojih se skupljaju insekti. Kad ptica sleti po obrok, sok ploda je toliko lepljiv da se ptica zalepi za stablo tako da i sama postane plen drugim grabljivicama ili naprosto ugine od gladi.
Međutim, ostatke uginule ptice stablo koristi kao hranjivu materiju. Neke ptice ne uspevaju čak ni da slete na zemlju, zaglave se u granama i tu ostanu poput mumija.
Ove biljke se zovu Pisonia stabla, ili alternativno, "stabla pticolovci". Rastu u toplim krajevima na Pacifiku i Indijskom okeanu, a koreni i grane stabla umeju da budu prepuni ptičjih leševa.
Iako bi se moglo pretpostaviti da su ubojiti instinkti Pisonie samo prirodni oblik samoobrane ili možda jako grub, ali nužan način da se dođe do hrane, razlozi su mnogo jednostavniji. Istraživanje Alana Burgera, ekologa sa Univerziteta Viktorija, pokazuje da Pisonia nema očiglednu korist od ovakvog serijskog ubijanja.
Naravno, kada se ptica trajno zaplete u korenje ovog stabla, ono dobija nešto hranjivih materija, ali Burgerove studije pokazuju da one nisu ni približno iste u odnosu na ono što bi dobile od živih ptica, odnosno njihovog izmeta koje bi im poslužilo kao đubrivo. Dakle, za Pisoniu, čini se da je njihova 'želja za ubijanjem' toliko jaka da zapravo ubijaju ista ona stvorenja koja bi im obezbedila bolju hranu.
Zbog toga se postavlja pitanje zašto su Pisonijine semenke tako strašno lepljive iako bi stablo moglo bez problema da preživi i bez ubijanja ptica i insekata?
Burger se pita može li razlog biti da stablo želi da širi svoje semenke tako da ih zalepi za ptice koje bi trebalo dalje da ih odnesu, poput ptica selica, ukoliko prežive susret s drvetom?
Možda je najgora stvar u svemu tome da iz bilo kojeg razloga ptice, a posebno morske ptice, apsolutno obožavaju ovo demonsko stablo. Prema biologu Bet Flint, stabla Pisonie skoro uvek su prekrivene živim morskim pticama koje još nisu nasele na klopku koje im ovo stablo sprema. Druge pak, kao što su bele čigre, čak se igraju vatrom i polažu jaja u rupe nastale kad se odlome grane drveta.
Iako američka organizacija "Bird Conservancy" kaže da su morske ptice među najugroženijim pticama na svetu zbog krivolova i ribolova, stablo Pistonie gotovo da je za njih jednako pogubno.
Prema podacima do kojih je došao BBC, godišnje od ovog stabla ugine i do 100.000 morskih ptica. Na ostrvima kao što je Cousine na Sejšelima, čuvari su zaduženi za pronalaženje i oslobađanje ptica koje zarobi Pisonia. Posao im je da im pomognu da očiste perje od lepljive materije iz semenki.
Inače, Pisonijin cvet i plod cvatu tačno u vreme migracije morskih ptica i polaganja jaja pa tako potencijalno ugrožavaju i potomstvo ptičjih vrsta.
Ova stabla i dalje su velika misterija za naučnike i ljudi o njima moraju još mnogo toga da nauče.
Odgovor je biloška ravnoteža. Ptice na ovakvim pustim ostrvima verovatno nemaju prdatora koi bi ih lovili. Na ovaj način priroda reguliše prenamnoženost. To što čovek lovi ribu i smanjuje hranu pticama, ovo drvo još uvek ne shata. Sve se prebrzo odvija da bi priroda regulisala svoje tokove. Dovodimo egsitenciju svih živih bića na ovoj planeti u veliku opasnost, uključujući i nas same.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Lice dečaka od 11 godina, čija je lobanja uzidana u Ćele-kulu, digitalno je rekonstruisano, a antropološka analiza pokazala je da je stradao od udarca tupim predmetom u glavu.
Šestogodišnja Kineskinja postavila je novi svetski rekord u ženskoj konkurenciji u slaganju Rubikove kocke s prosečnim vremenom od nešto više od četiri sekunde po kocki.
Poštar iz Čapljine, koji je privukao pažnju regionalne javnosti, jer je sa penzijama ljudi otišao na Tajland, oglasio se povodom čitavog slučaja. Kaže da mu je žao zbog svega i da je imao "mali burnaut".
Sićušna pera pronađena u fosilizovanom izmetu mogla bi da pomognu naučnicima da objasne zašto su neke ptice preživele masovno izumiranje pre 66 miliona godina, dok druge nisu.
Naučnici su razvili novu tehniku koja im omogućava da u realnom vremenu posmatraju kako ćelije iz različitih delova živog organizma međusobno komuniciraju.
Jedna od najvećih zaplena u istoriji u slučaju pranja novca ostavila je vlasti Singapura pred pitanjem šta da rade sa automobilima, nekretninama i hiljadama luksuznih predmeta oduzetih tokom istrage.
Naučnici su u šumama zapadnog Tajlanda otkrili neobičnu biljku Thismia daemona, nazvanu "đavolji cvet" zbog gotovo crnog cveta, crvenkasto-narandžastih delova i tri dugačka izdanka nalik rogovima.
Tim naučnika je u američkoj državi Severnoj Dakoti otkrio prvi poznati niz otisaka stopala odraslog tiranosaurus reksa, dug oko sedam metara, prenosi "Gardijan".
Bela kuća uklonila je sa svog sajta igru "Build The Wall" ("Izgradi zid"), nekoliko dana nakon što je kompanija "The Tetris Company" izrazila zabrinutost zbog korišćenja izgleda njihove igre.
Škola na malom italijanskom vulkanskom ostrvu Stromboliju ponovo je otvorila vrata nakon više od 20 godina, a nastavu će za sada pohađati samo jedna učenica.
Špansko-egipatski arheološki tim otkrio je u Sakari grobnicu iz kasne Pete dinastije egipatskog Starog kraljevstva sa dve pogrebne kapele i reljefima koji su zadržali svoje originalne boje.
One su u izuzetno očuvanom stanju prikazuju pomorski grad iz prvog veka nove ere, a pronađene su u podzemnoj galeriji nekadašnjih Trajanovih termi u Rimu.
Donald Tramp ismejan je zbog svog novog dizajna uniformi Svemirskih snaga, a korisnici društvenih mreža uporedili su ih sa kostimima koje nose negativci iz naučne fantastike - pa čak i nacisti.
Selo Nižuhe nalazi se na dnu velikog kanjona reke Nižu u jugozapadnoj kineskoj provinciji Junan. Prva osnovna škola, Guandžai, nalazi se na vrhu planine, na nadmorskoj visini od 1.650 metara.
Studija koja je pratila starije osobe u Japanu tokom perioda do 28 godina pokazala je da ljudi imaju iznenađujuće dobar osećaj za sopstvenu dugovečnost.
Komentari 1
New
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar