"Ovde žene zapovedaju!" kaže je Rigopula Pavlidis iz udaljenog sela na grčkom ostrvu Karpatosu, jednom od retkih matrijarhalnih društava u Grčkoj.
Foto: Pixabay
Sedeći za stolom na drugoj strani sobe, njen suprug Janis klimnuo je glavom.
"On ne može ništa bez mene, čak ni da ispuni svoj poreski obrazac", kaže Rigopula uz osmeh dok veze tradicionalnu haljinu u svojoj radionici. Za razliku od drugih delova patrijarhalne Grčke, žene u Olimposu imaju vodeću ulogu u selu.
Izolovano od ostatka ostrva, spektakularno brdsko selo očuvalo je ovu vekovnu tradiciju koja je preživela Osmansko carstvo u 16. veku i italijansku vladavinu u 20. veku.
Do 1980-ih nije bilo asfaltiranog puta do Olimposa.
Među tradicijama koje su opstale je i sistem nasleđivanja iz vizantijskog doba prema kojem se majčina imovina daje najstarijoj ćerki, rekao je lokalni istoričar Giorgos Kampanakis. Krojačica Rigopoula tako je nasledila 700 maslina svoje majke.
"Porodice nisu imale dovoljno imovine da podele među decom... A da smo ostavili nasleđe muškarcima, rasipali bi ga", rekla je.
Grčke žene tradicionalno su se selile u suprugov dom nakon venčanja. U Olimposu je suprotno. Važnost žena vidi se i u njihovim imenima.
"Najstarija ćerka nosila je ime po majčinoj baki, suprotno od ostatka Grčke, gde bi ga dobila po očevoj baki. Mnoge žene i dalje koriste prezime majke umesto prezimena supruga", rekao je Kampanakis.
Uloga žena u Olimposu dodatno je ojačala 1950-ih godina kada su seoski muškarci počeli da emigriraju zbog posla - uglavnom u Sjedinjene Američke Države i evropske zemlje - ostavljajući svoje supruge i ćerke da same upravljaju domaćinstvima.
"Nismo imale izbora nego da radimo. To nam je bio jedini način da preživimo", prisetila se 67-ogodišnja Ana Lentakis dok je brala artičoke blizu Olimposa.
Pre nekoliko godina Lentakis je vodila konobu u Olimposu. Sada je ta uloga prešla u ruke njene najstarije ćerke Marine.
"Ne znam da li smo bile rane feministkinje... Ali volim da kažem da je muškarac glava porodice, a žena vrat", rekla je Marina, koja ima četrdesetak godina. Marinina ćerka Ana ima samo 13 godina, ali zna da će jednog dana preuzeti palicu.
"To je ostavština moje bake i ponosno ću se brinuti o tome", rekla je.
Međutim, "feministički" nasledni sistem koristi samo najstarijoj deci, rekao je Alen Šabloc iz Geografskog društva u Ženevi, koji je proučavao ovu temu.
"Najmlađi sinovi bili su prisiljeni na izgnanstvo dok su najmlađe ćerke morale da ostanu na ostrvu da bi pomogle starijima. Stvorena je neka vrsta društvene kaste", rekao je.
Žene su "te koje održavaju tradiciju", rekao je Janis Hacivalis, lokalni kipar koji je izradio kultnu statuu žene iz Olimposa koja gleda u more, čekajući povratak svog muža.
Starije žene iz sela tradicionalno nose vezene nošnje koje se sastoje od kecelja s cvetovima, marame i kožnih čizama. Ovo dragoceno nasleđe ujedno je deo devojačkog miraza, dok nošnje mogu da koštaju i do 1.000 evra i zahtevaju sate rada.
Irina Hacipapa, 50-godišnja pekarka, najmlađa je žena s Olimposa koja još nosi nošnju svaki dan.
"Ćerku sam naučila da veze, ali osim za praznike, ne nosi nošnje jer nisu prilagođene modernom životu", rekla je. Na to se nadovezuje Irinina 70-godišnja majka: "Naša nošnja postaje samo folklor za praznike... Naš svet nestaje."
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Policija u britanskom okrugu Šropšir navela je da se dogodio "veliki incident" jer se prošle noći "otvorila zemlja" (sinkhole) i progutala deo rečnog kanala sa sve vodom od koje nema ni traga.
Hiljade ljudi okupilo se jutros pre zore oko Stounhendža u okrugu Viltšir na jugozapadu Engleske, da bi dočekali izlazak sunca iznad praistorijskog kamenog kruga na zimski solsticij.
Ronioci Ronilačkog centra "Amfora" postavili su novogodišnju jelku pod vodom u "Zalivu kostiju" na Ohridskom jezeru, simbolično obeležavajući predstojeće novogodišnje i božićne praznike.
Džinovska sekvoja na severoistoku Engleske proglašena je za najvišu prirodnu novogodišnju jelku na svetu, nakon što je ispunila kriterijume Ginisove knjige rekorda.
Filološko društvo "Reči" saopštilo je da je žiri tog društva za reč godine proglasio reč "studenti", za lažireč "studenti koji hoće da uče", a za novu reč godine "ćaci".
Nova studija dodaje se sve većem broju dokaza da psovanje može pomoći ljudima da oslobode svoju unutrašnju snagu, poboljšavajući fizičke performanse tako što im, izgleda, pomaže da probiju određene psihološke barijere.
Godišnju konferenciju za medije predsednika Rusije Vladimira Putina, koja je danas održana u Moskvi, obeležili su bizarni momenti i povremeni kritički tonovi, koje su uputili obični građani putem poruka.
Deda Mraz može u toku samo jednog dana da obiđe svu hrišćansku decu i podeli im paketiće, kako se to navodi u pričama i filmovima, saopštio je dortmundski fizičar Metin Tolan, pozivajući se na principe kvantne fizike.
Dva prijatelja u centralnoj Indiji pronašla su dijamant od 15,34 karata, čija se tržišna vrednost procenjuje na oko 55.000 dolara, u jednom od najpoznatijih regiona za vađenje dijamanata, Pani u državi Mađa Pradeš.
Italijanski paleontolozi otkrili su hiljade otisaka stopala dinosaurusa na gotovo potpuno strmoj steni na više od 2.000 metara nadmorske visine u Nacionalnom parku Stelvio.
Društvenim mrežama širi se viralan snimak iz Kine koji prikazuje kako tehnologija može rešiti jednu od najčešćih urbanih frustracija - borbu za parking mesto.
"Kandži" simbol za medveda izabran je za najreprezentativniji znak u jednom od zvaničnih pisama Japana koji odgovara društvenom raspoloženju u toj zemlji u 2025.
Pismo koje je napisala škotska kraljica Marija Stjuart nekoliko sati pre pogubljenja 1587. iduće će godine biti izloženo prvi put u gotovo 10 godina u sklopu izložbe u australijskom gradu Pertu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar