Ti visoki tonovi su podjednako prepoznatljivi koliko su i neizbežni - zahvaljujući fizici trenja. Ali iako se slični tonovi čuju daleko izvan NBA utakmica, ili kod škripanja guma, starih kočnica na biciklu i brisača vetrobrana, iznenađujuće je malo istraživanja o detaljnoj dinamici površina koje škripe, piše Popular Science.
Ono što istraživači znaju jeste da zvuci dolaze od trenja tipa "lepljenje-klizanje" (stick-slip) - redovnih ciklusa u kojima se dva objekta naizmenično lepe i pomeraju jedan u odnosu na drugi.
Međutim, to objašnjenje ne obuhvata u potpunosti svaki uticaj.
Da bi saznali više o dinamici, međunarodni istraživački tim je nedavno detaljno ispitao ove fizičke odnose. Njihovi nalazi, objavljeni sada u časopisu "Nature", otkrivaju do sada neviđenu dinamiku koja objašnjava osnovnu mehaniku škripanja, ali i otvara nove mogućnosti za pravljenje naprednijih materijala, pa čak i u seizmologiji.
"Ovaj projekat je počeo jednostavnim pitanjem: zašto košarkaške patike škripe?", rekao je Adel Dželuli, koautor studije i naučnik za materijale na Harvardovoj školi za inženjerstvo i primenjene nauke (SEAS).
Pronalaženje odgovora zahtevalo je da se Dželulijev tim osloni na naprednu tehnologiju, ali i da crpi inspiraciju ni od koga drugog do Leonarda da Vinčija. Među mnogim (mnogim) dostignućima tog kultnog polimata, mislilac iz 15. veka poznat je po osmišljavanju kosog uređaja koji je pomogao njegovim eksperimentima u istraživanju fizike trenja.
Oslanjajući se na više od 500 godina istraživanja trenja, tim je koristio snimanje unutrašnjeg odraza zajedno sa kamerama sposobnim da snimaju milion kadrova u sekundi kako bi dokumentovao promenljive kontaktne tačke između gumenih đonova patika i staklene površine. U međuvremenu, osetljivi instrumenti merili su zvuk proizveden tokom svakog, pa i najmanjeg škripanja.
Iznenađujuće, rezultati su bili u suprotnosti sa dugogodišnjim teorijama o događajima tipa lepljenje-klizanje. Umesto da se javljaju nasumično, frekvencije zvuka škripanja određene su brzinom ponavljanja talasa koji se šire. Ta brzina ponavljanja, zauzvrat, određena je krutošću i debljinom gumenog đona patike.
Dodatni eksperimenti sa gumenim blokovima ravnih stranica na staklu takođe su proizveli daleko složenije i nepravilnije impulse buke koji su ličili na šire, šuštave zvuke. To je pokazalo da je geometrija glavni faktor u načinu na koji se generiše škripanje usled trenja.
"Bili smo iznenađeni da sićušne karakteristike površine mogu tako snažno da reorganizuju kretanje trenja. Ovi rezultati dovode u pitanje pretpostavku da se trenje može u potpunosti objasniti pojednostavljenim jednodimenzionalnim modelima", dodao je koautor studije i naučnik za materijale sa Univerziteta u Notingemu Gabrijele Albertini.
Dželuli, Albertini i njihove kolege su na kraju toliko dobro razumeli ove odnose da su uspeli da rasporede gumene blokove na različitim visinama i rukom odsviraju temu Darta Vejdera iz "Ratova zvezda".
Slučajno, tim je otkrio još jednu posledicu trenja koja podseća na događaje u galaksiji daleko, daleko. Povremeno su talasi klizanja stvarali triboelektrična pražnjenja - u osnovi, sitne primere munje sile.
Osim razvoja tiših patika, nova otkrića će pomoći u unapređenju nekih od najnaprednijih inženjerskih materijala na svetu.
"Podešavanje ponašanja trenja u hodu dugo je bio inženjerski san. Ovaj novi uvid u to kako geometrija površine upravlja talasima klizanja otvara put ka prilagodljivim frikcionim metamaterijalima koji mogu da prelaze iz stanja niskog trenja u stanje visokog prianjanja na zahtev", objasnila je Katja Bertoldi, naučnica za materijale na SEAS-u i koautorka studije.
Posledice se dotiču i mnogo većih tema. Ista fizika talasa klizanja primećuje se tokom zemljotresa, kada tektonske raseline proizvode rupture velike brzine koje se ponekad kreću brže od brzine zvuka.
"Ovi rezultati povezuju dve oblasti koje su tradicionalno odvojene: tribologiju mekih materijala i dinamiku zemljotresa. Meko trenje se obično smatra sporim, a mi pokazujemo da škripanje patike može da se širi jednako brzo kao, ili čak brže od, pucanja geološke raseline, i da je njihova fizika zapanjujuće slična", rekao je fizičar Šmuel Rubinštajn.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Srebrni novčići stari više od 2.000 godina, izuzetni komadi nakita, praistorijski alat i fragment cigle iz rimskog doba sa otiskom pseće šape pronađeni su tokom iskopavanja u Sombathelju, na zapadu Mađarske.
Arheolozi su u severnom Sudanu otkrili pod velike hrišćanske saborne crkve i tako procenili razmere i arhitektonski značaj jedne od najvažnijih takvih građevina u tom delu sveta.
Slika američke umetnice Džordžije O'Kif, koja je decenijama bila držana iza kaputa i kutija u ormanu stana na Menhetnu u Njujorku, prodavaće se na aukciji iduće nedelje.
Svetlosni mač koji je Dart Vejder koristio u filmovima iz serijala "Ratovi zvezda" – "Imperija uzvraća udarac" i "Povratak džedaja" – prodat je na aukciji za skoro pet miliona dolara.
Kompanija Ministry of Fun okupila je ove nedelje svoju elitnu grupu profesionalnih izvođača koji glume Deda Mraza na završnoj, intenzivnoj obuci pred božićnu sezonu.
Ispod površine severnog Atlantika, na Farskim ostrvima, nalazi se neobičan kružni tok koji više podseća na umetničku instalaciju nego na saobraćajnu infrastrukturu.
Safir iz kolekcije Romanovih na narukvici sa dijamantima prodat je na aukciji za više od 4,1 miliona švajcarskih franaka, saopštila je aukcijska kuća Sotbi.
Igra Bingo, plišane igračke "Mece dobrići", kao i kartaška igra Pokemon i dečji tobogan primljeni su u Nacionalnu kuću slavnih igračaka u američkom gradu Ročesteru.
Naučnici su uspeli da izdvoje ljudsku DNK staru približno 22.000 godina iz male količine zemlje pronađene u pećini El Miron u Španiji, iako u tom sloju nisu otkriveni nikakvi ljudski ostaci.
Verika, vladarka Britanije u gvozdenom dobu, bila je žena, a ne muškarac, kako se do sada verovalo, pokazuje najnovije arheološko istraživanje, preneo je časopis "Popular Science".
Rumunija je oborila rekord za najmasovniju sadnju drveća na svetu i ušla je u Svetsku knjigu rekorda nakon što je više od 2.500 volontera, među kojima je bilo mnogo dece, istovremeno posadilo po jedno drvo.
Glasači u američkoj saveznoj državi Ajdaho ubedljivo su podržali pušku Vinčester model 1873 kao zvanično državno oružje, dajući joj prednost u odnosu na pet drugih modela.
Arheolozi su u Pompeji rekonstruisali ormar zapečaćen skoro 2.000 godina, u kojem su pronađeni nakit, novčići, parfem, posude za kuvanje, pružajući uvid u svakodnevni život stanovnika grada pre erupcije Vezuva.
Komentari 1
Marija
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar