Ljudi u Andima razvili neobičnu genetsku sposobnost - ima veze sa arsenom u vodi
Hiljadama godina, ljudi koji žive visoko u argentinskim Andima pili su vodu koja bi većinu ljudi učinila smrtno bolesnima.
Tamo, prirodno prisutan arsen u vulkanskom stenovitom tlu ispira se u podzemne vode, zagađujući lokalni izvor vode nivoima ovog toksičnog metaloida koji bi predstavljali ozbiljne zdravstvene rizike za većinu ljudi.
Ali za jednu grupu u severnoj Argentini prirodna selekcija je možda obezbedila neobičnu genetsku prednost.
Prema analizi DNK ljudi širom zapadne Južne Amerike, jedna populacija u argentinskim Andima nosi varijantu gena koja verovatno pomaže da bezbednije metabolišu arsen.
"Adaptacija pokreće genomske promene; međutim, dokazi o specifičnim adaptacijama kod ljudi ostaju ograničeni. Naši podaci pokazuju da je adaptacija na toleranciju arsena verovatno dovela do povećanja učestalosti zaštitnih varijanti AS3MT, pružajući prvi dokaz ljudske adaptacije na toksičnu hemikaliju", napisao je tim predvođen evolutivnim biolozima Karin Šlebuš i Lusi Gatepaj sa Univerziteta u Upsali.
Argentinski grad San Antonio de los Kobres nalazi se na nadmorskoj visini od oko 3.775 metara.
Uz dovoljno vremena i dovoljno blago izlaganje opasnosti, život je pokazao izuzetnu sposobnost da se prilagodi raznim ekstremnim uslovima - od ekstremne toplote do potpunog nedostatka kiseonika do opasnih nivoa radijacije.
Međutim, relativno malo se zna o tome kako se ljudske populacije prilagođavaju toksičnim hemikalijama u svom okruženju. Arsen je veoma toksičan, povezan sa rakom, oštećenjima kože, urođenim manama i ranom smrću. Takođe je prirodno prisutan u visokim koncentracijama u podzemnim vodama mnogih regiona širom sveta.
Trenutno preporučena granica za arsen u pijaćoj vodi, koju je postavila Svetska zdravstvena organizacija, iznosi 10 mikrograma po litru, piše ScienceAlert.
Sve dok nije instaliran sistem za filtraciju 2012. godine, udaljeni grad na velikoj nadmorskoj visini San Antonio de los Kobres, na argentinskoj visoravni Puna de Atakama, imao je pijaću vodu koja je sadržala oko 200 mikrograma arsena po litru - oko 20 puta više od preporučene doze.
Ipak, region je bio naseljen hiljadama godina – najmanje 7.000 godina, a možda i čak 11.000.
Ova očigledna sposobnost da se podnesu opasno visoki nivoi arsena zbunjivala je naučnike decenijama. Godine 1995, naučnici su primetili da žene iz argentinskih Anda imaju jedinstvenu sposobnost da metabolišu arsen, što je potvrđeno metabolitima u njihovom urinu.
Kada arsen uđe u telo, enzimi ga pretvaraju u nekoliko hemijskih oblika. Jedan od tih međufaznih oblika, nazvan monometilisani arsen (MMA), posebno je toksičan. Kasniji oblik, dimetilisani arsen (DMA), lakše se izlučuje iz tela putem urina.
Ljudi u San Antonio de los Kobres imali su tendenciju da proizvode manje ovog toksičnog međuproizvoda i više oblika koji se lako izlučuje, što sugeriše da su njihova tela bila neobično efikasna u obradi arsena.
Zaintrigirani, Šlebuš, Gatepaj i njihove kolege želeli su da reše ovu zagonetku na genetskom nivou.
Tim je prikupio DNK od 124 žene u San Antonio de los Kobres pomoću briseva obraza, čiji su uzorci urina pokazali isti profil metabolita arsena kao u studiji iz 1995. godine. Zatim su analizirali milione genetskih markera širom genoma.
Da bi utvrdili da li je varijanta gena jedinstvena za argentinsku populaciju, istraživači su uporedili svoje rezultate sa javno dostupnim genomskim podacima iz Perua i Kolumbije, preuzetim iz međunarodnog projekta "1000 Genomes".
Prethodna istraživanja pokazala su da enzim nazvan arsen (+3 oksidaciono stanje) metiltransferaza (AS3MT) može igrati ključnu ulogu u metabolizmu arsena, pa su se istraživači fokusirali na to.
Ono što su pronašli bio je skup genetskih varijanti u blizini gena AS3MT koje snažno utiču na način na koji telo obrađuje arsen. Ove varijante bile su mnogo češće kod ljudi iz San Antonio de los Kobres nego kod genetski sličnih populacija u Peruu i Kolumbiji.
Čini se da ove varijante čine telo efikasnijim u pretvaranju arsena u oblike koji se mogu bezbedno izlučiti putem urina, smanjujući nakupljanje najtoksičnijih međuproizvoda - rezultat koji se lepo poklapa sa ranijim studijama metabolita arsena u urinu.
Iako je zagađenje arsenom uobičajeno širom sveta, vrlo malo zajednica je živelo sa tako visokim nivoima izloženosti tokom dugih vremenskih perioda.
U San Antonio de los Kobres ljudi su živeli sa arsenom u podzemnim vodama hiljadama godina, dovoljno dugo da prirodna selekcija favorizuje osobine koje smanjuju ranjivost na toksične efekte arsena.
Kasnija istraživanja sugerišu da se slični genetski signali mogu pojaviti i u drugim andskim populacijama izloženim arsenu generacijama, podržavajući nalaze da dugotrajna izloženost može pokrenuti genetsku toleranciju i nagoveštavajući da bi ova adaptacija mogla biti šire rasprostranjena u regionu.
"S obzirom na ozbiljne štetne zdravstvene efekte arsena i kod dece i kod odraslih, pojedinci koji nose haplotip tolerancije na arsen mogli bi imati veoma snažnu selektivnu prednost u okruženjima sa visokim nivoima arsena", napisali su istraživači.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Molecular Biology and Evolution".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Zabava - Zanimljivosti
Srebrni novčići, nakit i drugi artefakti iz doba Kelta pronađeni u Mađarskoj
18.11.2026.•
0
Srebrni novčići stari više od 2.000 godina, izuzetni komadi nakita, praistorijski alat i fragment cigle iz rimskog doba sa otiskom pseće šape pronađeni su tokom iskopavanja u Sombathelju, na zapadu Mađarske.
"Pikac" u Skupštini Srbije
17.11.2026.•
8
U trenutku dok traje pauza u Skupštini Srbije, na televiziji Klasik reprizira se epizoda serije "Vratiće se rode" u kojoj umire Pikac.
Iskopava se hrišćanska saborna crkva u Sudanu, nalik Aja Sofiji
16.11.2026.•
0
Arheolozi su u severnom Sudanu otkrili pod velike hrišćanske saborne crkve i tako procenili razmere i arhitektonski značaj jedne od najvažnijih takvih građevina u tom delu sveta.
Slika Džordžije O'Kif, skrivena decenijama u ormanu, iduće nedelje na aukciji
15.11.2026.•
0
Slika američke umetnice Džordžije O'Kif, koja je decenijama bila držana iza kaputa i kutija u ormanu stana na Menhetnu u Njujorku, prodavaće se na aukciji iduće nedelje.
Skelet dinosaurusa mesoždera star 167 miliona godina postaje deo zbirke Pariskog muzeja
15.11.2026.•
0
Skelet dinosaurusa mesoždera, star 167 miliona godina, postaće deo zbirki Nacionalnog prirodnjačkog muzeja u Parizu.
Zahvaljujući
Kako bi Zemlja izgledala da na njoj nikada nije nastao život?
15.11.2026.•
1
Zemlja bi možda ostala planeta pogodna za život čak i da se na njoj nikada nisu pojavili živi organizmi, pokazuje novo istraživanje.
Onlajn prodavnica nemačke vojske pala zbog popularnosti: Rasprodata gumena patkica sa puškom
15.11.2026.•
1
Nemačka vojska Bundesver otvorila je onlajn prodavnicu u kojoj prodaje odeću, suvenire i predmete za svakodnevnu upotrebu sa vojnim obeležjima.
Ljubitelji Rokija oborili Ginisov rekord
14.11.2026.•
2
Publika i dalje voli i dobro poznaje filmsku priču o bokseru Rokiju Balboi koja govori o otpornosti, čvrstini i istrajnosti uprkos svim preprekama.
Mač Darta Vejdera prodat za pet miliona dolara
14.11.2026.•
1
Svetlosni mač koji je Dart Vejder koristio u filmovima iz serijala "Ratovi zvezda" – "Imperija uzvraća udarac" i "Povratak džedaja" – prodat je na aukciji za skoro pet miliona dolara.
VIDEO Kako postati Deda Mraz? U Londonu uče sve, od najtraženijih igračaka do čuvenog "ho, ho, ho"
14.11.2026.•
3
Kompanija Ministry of Fun okupila je ove nedelje svoju elitnu grupu profesionalnih izvođača koji glume Deda Mraza na završnoj, intenzivnoj obuci pred božićnu sezonu.
VIDEO Ispod Atlantika nalazi se neobičan kružni tok: Izgleda kao prizor iz naučnofantastičnog filma
12.11.2026.•
3
Ispod površine severnog Atlantika, na Farskim ostrvima, nalazi se neobičan kružni tok koji više podseća na umetničku instalaciju nego na saobraćajnu infrastrukturu.
Safir iz kolekcije Romanovih prodat za četiri miliona švajcarskih franaka
12.11.2026.•
4
Safir iz kolekcije Romanovih na narukvici sa dijamantima prodat je na aukciji za više od 4,1 miliona švajcarskih franaka, saopštila je aukcijska kuća Sotbi.
Od tobogana do Pokemona: Ovo su igračke koje su ušle u Kuću slavnih
08.11.2026.•
0
Igra Bingo, plišane igračke "Mece dobrići", kao i kartaška igra Pokemon i dečji tobogan primljeni su u Nacionalnu kuću slavnih igračaka u američkom gradu Ročesteru.
Naučnici pronašli ljudsku DNK staru 22.000 godina u zemlji iz pećine
08.11.2026.•
0
Naučnici su uspeli da izdvoje ljudsku DNK staru približno 22.000 godina iz male količine zemlje pronađene u pećini El Miron u Španiji, iako u tom sloju nisu otkriveni nikakvi ljudski ostaci.
Možda konačno utvrđeno zašto leva strana mozga kontroliše desnu stranu tela i obrnuto
08.11.2026.•
0
Zašto leva strana mozga kontroliše desnu stranu tela, dok desna kontroliše levu?
Iskustva bliske smrti prate neobična pravila oblika i boja
08.11.2026.•
1
Ljudi koji su doživeli iskustvo bliske smrti često opisuju kretanje kroz mračni tunel prema zaslepljujućoj svetlosti.
Afantazija: Neki ljudi ne mogu da zamisle slike dok su budni, ali ih vide u snovima
08.11.2026.•
1
Neki ljudi nisu u stanju da u mislima stvore sliku čak ni osobe koju veoma dobro poznaju.
Na čelu Britanije u vreme rimskog osvajanja bila kraljica Verika
08.11.2026.•
0
Verika, vladarka Britanije u gvozdenom dobu, bila je žena, a ne muškarac, kako se do sada verovalo, pokazuje najnovije arheološko istraživanje, preneo je časopis "Popular Science".
VIDEO Rumunija oborila svetski rekord: Više od 2.500 volontera posadilo po jedno drvo
08.11.2026.•
6
Rumunija je oborila rekord za najmasovniju sadnju drveća na svetu i ušla je u Svetsku knjigu rekorda nakon što je više od 2.500 volontera, među kojima je bilo mnogo dece, istovremeno posadilo po jedno drvo.
Građani Ajdaha glasali za zvaničnu pušku države
08.11.2026.•
1
Glasači u američkoj saveznoj državi Ajdaho ubedljivo su podržali pušku Vinčester model 1873 kao zvanično državno oružje, dajući joj prednost u odnosu na pet drugih modela.
Ormar iz Pompeje zapečaćen pre 2.000 godina otkriva detalje svakodnevnog života pre erupcije Vezuva
05.11.2026.•
0
Arheolozi su u Pompeji rekonstruisali ormar zapečaćen skoro 2.000 godina, u kojem su pronađeni nakit, novčići, parfem, posude za kuvanje, pružajući uvid u svakodnevni život stanovnika grada pre erupcije Vezuva.
Komentari 3
Dule
Lenka
trebalo bi
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar