Vraćate li kolica iz prodavnice na mesto? Evo šta to govori o vašoj ličnosti (prema psiholozima)
Malo koje navike u prodavnici izazivaju toliko strastvenu raspravu kao ono što radite sa svojim kolicima kada završite kupovinu.
Foto: Pixabay
Da li ih odgurate nazad do mesta predviđenog za njih ili ih ostavite na parkingu i odvezete se bez razmišljanja? Ova naizgled mala odluka podstakla je bezbroj onlajn rasprava poslednjih godina - od žustrih Reddit diskusija do čak čitavih naloga na društvenim mrežama posvećenih sramoćenju onih koji ostavljaju kolica.
Sa jedne strane, ljudi tvrde da je vraćanje kolica osnovni čin ljudske pristojnosti i odraz toga da li je neko dobar član društva. Sa druge, neki ističu da je skupljanje kolica nečiji posao.
Rasprava može delovati trivijalno, ali dotiče nešto dublje. Postavlja pitanja o karakteru, odgovornosti i o tome šta dugujemo jedni drugima kada niko ne gleda.
"Kolica iz prodavnice predstavljaju veće strahove koje imamo u vezi sa odgovornošću i moralnim propadanjem. Da li će drugi uraditi pravu stvar kada znaju da ih niko ne poziva na odgovornost", kaže psiholog Sanam Hafiz.
Šta je teorija kolica iz prodavnice?
Iako je ideja o Teoriji kolica iz prodavnice verovatno postojala neko vreme, tek pre nekoliko godina postala je centralna tema razgovora. Premisa je jednostavna: pošto nema nagrade za vraćanje kolica i nema kazne za njihovo ostavljanje, odluka da ih vratite predstavlja se kao čisto dobrovoljan čin građanske odgovornosti.
Prema "teoriji", koja nije prava naučna teorija, ljudi koji vraćaju kolica pokazuju spremnost da urade pravu stvar bez spoljašnje motivacije, dok se za one koji to ne rade kaže da otkrivaju fundamentalnu manu u svom karakteru.
Koncept je brzo postao viralan, iznedrivši mimove, Tiktok rasprave i autorske tekstove. Ali uprkos svojoj popularnosti, teorija nije potekla iz psihološke laboratorije.
"Recenzirana istraživanja u psihologiji nisu potvrdila Teoriju kolica iz prodavnice kao empirijski potkrepljen test karaktera. Ovaj izraz je započeo život kao mim na društvenim mrežama, a ne kao hipoteza proistekla iz kontrolisanog istraživanja", kaže Hafiz.
"Razumem zašto odjekuje. To je jednostavno, prepoznatljivo ponašanje koje deluje moralno obojeno jer zahteva malo truda, uglavnom je anonimno i uokvireno je kao 'prava stvar'", kaže Džudi Ho, klinička i forenzička neuropsihološkinja.
Drugim rečima, ima smisla što se ova ideja proširila - ali to ne znači da predstavlja pouzdanu meru toga ko ste vi.
Šta to govori o vašoj ličnosti
Dakle, ako Teorija kolica iz prodavnice nije potkrepljena recenziranim istraživanjima, da li vaše ponašanje sa kolicima uopšte govori nešto značajno o vama? Prema psiholozima, odgovor je: komplikovano je.
Ove svakodnevne radnje ponekad mogu odražavati šire osobine ličnosti poput savesnosti ili prijatnosti, ali izvlačenje dalekosežnih zaključaka na osnovu jednog trenutka na parkingu pojednostavljuje način na koji se ljudi zapravo ponašaju.
"Male odluke poput ovih mogu biti pokazatelji moralnog karaktera ako se posmatraju tokom vremena i kada su u pitanju stvarna empatija, trošak ili posledice. Jedna beznačajna odluka ne bi trebalo da se koristi protiv vas kao neka vrsta testa psihološke čistoće", kaže Hafiz.
"Ono što psihologija zaista podržava jeste nešto nijansiranije: mala prosocijalna ponašanja veoma su osetljiva na kontekst. Faktori poput društvenih normi, dizajna okruženja, kognitivnog opterećenja, vremenskog pritiska i anonimnosti igraju glavne uloge", kaže Ho.
Jednostavno rečeno, da li ćete vratiti kolica određenog dana može imati manje veze sa vašom moralnom suštinom, a više sa tim kakav vam je dan, koliko je daleko mesto za odlaganje i da li vas neko posmatra, piše Eating Well.
Prednosti vraćanja kolica
Iako vraćanje kolica možda nije velika izjava o vašem karakteru, to ne znači da nema razloga da to uradite. Na praktičnom nivou, vraćanje kolica pomaže da parking ostane uredan i sprečava oštećenja na tuđim automobilima. Ali osim jednostavne obzirnosti, može postojati i lična korist od obavljanja ovog malog zadatka.
"Neki se mogu poistovetiti sa savesnošću. Neki osećaju empatiju ili društvenu odgovornost, razmišljajući o zaposlenima ili sledećem korisniku. Drugi su internalizovali društvena pravila o javnim prostorima", kaže Hafiz.
Za mnoge ljude, jednostavno je prijatan osećaj završiti ono što su započeli.
Vraćanje kolica ne mora biti veliki moralni stav - može jednostavno biti mala, zadovoljavajuća navika koja koristi i vama i ljudima oko vas.
Zašto neko možda ne vrati kolica
Takođe je vredno razmotriti brojne opravdane razloge zbog kojih neko može ostaviti kolica, a koji nemaju nikakve veze sa lenjošću ili karakterom.
"Ograničenja sposobnosti su jedan razlog. Fizički invaliditeti vidljivi i nevidljivi, hronične bolesti, problemi sa bolom ili pokretljivošću ili ravnotežom, umor, oporavak od povrede", kaže Hafiz.
Bilo koji od ovih faktora može igrati ulogu.
"Roditelji mogu razumno odlučiti da ne ostavljaju dete bez nadzora u automobilu, čak ni nakratko. Bezbednosni rizici na slabo osvetljenim ili izolovanim parking prostorima, ili ekstremni vremenski uslovi takođe su važni. Ništa od toga nema veze sa moralom", kaže Ho.
To je važan podsetnik da ono što spolja izgleda kao jednostavan izbor često uključuje faktore koji nisu vidljivi prolazniku.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Na današnji dan: Počela bitka za Midvej, kineske vlasti tenkovima rasturile demonstracije na Tjenanmenu
04.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 4. jun.
Na današnji dan: Počele prve studentske demonstracije u Jugoslaviji, umrli Kafka i Muhamed Ali
03.06.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 3. jun.
Na današnji dan: U Novom Sadu otvorena prva knjižara, Tito i Hruščov normalizovali odnose
02.06.2026.•
0
Pregled najznačajnijih dešavanja kroz istoriju u svetu i kod nas na današnji dan, 2. jun.
Na današnji dan: Rođena je Merilin Monro
01.06.2026.•
0
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 1. jun.
Island ponovo najskuplja zemlja na svetu, pretekao i Švajcarsku
31.05.2026.•
5
Island je ponovo preuzeo titulu najskuplje zemlje na svetu, pretekavši Švajcarsku.
Na današnji dan: Prvi film prikazan na TV-u, počeo da radi Big Ben, rođen Volt Vitmen, umro Hajdn
31.05.2026.•
0
Pregled značajnih dešavanja u Srbiji i svetu na današnji dan, 31. maj.
Sud: Dodavanje Trampovog imena Kenedijevom centru je nelegalno
30.05.2026.•
0
Predsednik SAD Donald Tramp ilegalno je pridodao svoje ime nazivu Kenedijevog centra, odlučio je američki federalni sudija.
Na današnji dan: Jugoslaviji uvedene sankcije, spaljena Jovanka Orleanka
30.05.2026.•
0
Donosimo vam pregled najznačajnijih događaja kod nas i u svetu na današnji dan, 30. maj.
Poklon za svaku priliku: Ideje koje nikad ne izlaze iz mode
29.05.2026.•
0
Postoje pokloni koji su vezani za određeni trenutak, sezonu ili trend, a postoje i oni koji jednostavno uvek imaju smisla.
Na današnji dan: Ubijen Mihailo Obrenović, Edmund Hilari i Tenzing Norgaj prvi se popeli na Mont Everest
29.05.2026.•
0
Donosimo vam pregled najznačajnijih događaja kod nas i u svetu na dan 29. maj.
Na današnji dan: Milošević prihvatio uslove za prekid bombardovanja, Kusturica nagrađen u Kanu za "Podzemlje"
28.05.2026.•
2
Donosimo vam pregled najznačajnijih događaja kod nas i u svetu na dan 28. maj.
Tražila vodu sa česme uz večeru u Italiji: Završila na sudu i izgubila
27.05.2026.•
16
Duga i skupa sudska saga nakon što je turistkinji u restoranu hotela u italijanskim Dolomitima odbijen zahtev da dobije čašu vode završena je presudom da služenje vode sa slavine nije pravo potrošača.
Na današnji dan: Rođeni Šantić i Kisindžer, umro Paganini, otvoren most Golden gejt
27.05.2026.•
0
Pregled najvažnijih dešavanja u svetu i kod nas na današnji dan, 27. maj.
Na današnji dan: Uhapšen Ratko Mladić
26.05.2026.•
3
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 26. maj.
Na današnji dan: Rođen je drug Tito
25.05.2026.•
3
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan.
Planinar spasen nakon što je slomio kuk na planini Korab
24.05.2026.•
0
Jedan makedonski planinar uspešno je spasen nakon što je slomio kuk na nepristupačnom terenu planine Korab, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova Severne Makedonije.
Njujork deli 1.000 karata za Mundijal po ceni od 50 dolara
24.05.2026.•
1
Gradonačelnik Njujorka Zohran Mamdani najavio je da će stanovnici najvećeg američkog grada imati priliku da kupe 1.000 ulaznica po ceni od svega 50 dolara za utakmice predstojećeg Svetskog prvenstva u fudbalu.
Velika većina svetskih reka ubrzano gubi kiseonik
24.05.2026.•
0
Nivoi kiseonika smanjili su se u gotovo 80 odsto reka širom sveta, i nastaviće da gube ovaj dragoceni resurs ukoliko ne napravimo ozbiljne promene.
Ambalaža za hranu i piće najveći je izvor priobalnog plastičnog otpada
24.05.2026.•
1
Plastična ambalaža za hranu, flaše, poklopci i čepovi najčešći su otpad pronađen na obalama širom sveta, pokazalo je istraživanje Univerziteta u britanskom gradu Plimutu.
Škotski parlament na svom sajtu ukinuo pretragu poslanika po polu
24.05.2026.•
0
Škotski parlament uklonio je sa svog zvaničnog sajta opciju pretrage poslanika prema rodu, nakon što je ova funkcija izazvala političke i javne polemike, naročito posle izbora prvih transrodnih poslanika.
Lada prestala sa radom u Nemačkoj nakon više od 50 godina
24.05.2026.•
1
Kompanija "Lada Automobile GmbH" sa sedištem u gradu Bukstehudeu, nemački uvoznik ruskog autmobila "lada", koji je zapao u finansijske probleme, podnela je zahtev za stečaj.
Komentari 10
Гангула
Vuĺe
Matori Namćor
Ponašaš se kako treba i odmah sledi psiho analiza
Daleko smo dogurali
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar