Vraćate li kolica iz prodavnice na mesto? Evo šta to govori o vašoj ličnosti (prema psiholozima)
Malo koje navike u prodavnici izazivaju toliko strastvenu raspravu kao ono što radite sa svojim kolicima kada završite kupovinu.
Foto: Pixabay
Da li ih odgurate nazad do mesta predviđenog za njih ili ih ostavite na parkingu i odvezete se bez razmišljanja? Ova naizgled mala odluka podstakla je bezbroj onlajn rasprava poslednjih godina - od žustrih Reddit diskusija do čak čitavih naloga na društvenim mrežama posvećenih sramoćenju onih koji ostavljaju kolica.
Sa jedne strane, ljudi tvrde da je vraćanje kolica osnovni čin ljudske pristojnosti i odraz toga da li je neko dobar član društva. Sa druge, neki ističu da je skupljanje kolica nečiji posao.
Rasprava može delovati trivijalno, ali dotiče nešto dublje. Postavlja pitanja o karakteru, odgovornosti i o tome šta dugujemo jedni drugima kada niko ne gleda.
"Kolica iz prodavnice predstavljaju veće strahove koje imamo u vezi sa odgovornošću i moralnim propadanjem. Da li će drugi uraditi pravu stvar kada znaju da ih niko ne poziva na odgovornost", kaže psiholog Sanam Hafiz.
Šta je teorija kolica iz prodavnice?
Iako je ideja o Teoriji kolica iz prodavnice verovatno postojala neko vreme, tek pre nekoliko godina postala je centralna tema razgovora. Premisa je jednostavna: pošto nema nagrade za vraćanje kolica i nema kazne za njihovo ostavljanje, odluka da ih vratite predstavlja se kao čisto dobrovoljan čin građanske odgovornosti.
Prema "teoriji", koja nije prava naučna teorija, ljudi koji vraćaju kolica pokazuju spremnost da urade pravu stvar bez spoljašnje motivacije, dok se za one koji to ne rade kaže da otkrivaju fundamentalnu manu u svom karakteru.
Koncept je brzo postao viralan, iznedrivši mimove, Tiktok rasprave i autorske tekstove. Ali uprkos svojoj popularnosti, teorija nije potekla iz psihološke laboratorije.
"Recenzirana istraživanja u psihologiji nisu potvrdila Teoriju kolica iz prodavnice kao empirijski potkrepljen test karaktera. Ovaj izraz je započeo život kao mim na društvenim mrežama, a ne kao hipoteza proistekla iz kontrolisanog istraživanja", kaže Hafiz.
"Razumem zašto odjekuje. To je jednostavno, prepoznatljivo ponašanje koje deluje moralno obojeno jer zahteva malo truda, uglavnom je anonimno i uokvireno je kao 'prava stvar'", kaže Džudi Ho, klinička i forenzička neuropsihološkinja.
Drugim rečima, ima smisla što se ova ideja proširila - ali to ne znači da predstavlja pouzdanu meru toga ko ste vi.
Šta to govori o vašoj ličnosti
Dakle, ako Teorija kolica iz prodavnice nije potkrepljena recenziranim istraživanjima, da li vaše ponašanje sa kolicima uopšte govori nešto značajno o vama? Prema psiholozima, odgovor je: komplikovano je.
Ove svakodnevne radnje ponekad mogu odražavati šire osobine ličnosti poput savesnosti ili prijatnosti, ali izvlačenje dalekosežnih zaključaka na osnovu jednog trenutka na parkingu pojednostavljuje način na koji se ljudi zapravo ponašaju.
"Male odluke poput ovih mogu biti pokazatelji moralnog karaktera ako se posmatraju tokom vremena i kada su u pitanju stvarna empatija, trošak ili posledice. Jedna beznačajna odluka ne bi trebalo da se koristi protiv vas kao neka vrsta testa psihološke čistoće", kaže Hafiz.
"Ono što psihologija zaista podržava jeste nešto nijansiranije: mala prosocijalna ponašanja veoma su osetljiva na kontekst. Faktori poput društvenih normi, dizajna okruženja, kognitivnog opterećenja, vremenskog pritiska i anonimnosti igraju glavne uloge", kaže Ho.
Jednostavno rečeno, da li ćete vratiti kolica određenog dana može imati manje veze sa vašom moralnom suštinom, a više sa tim kakav vam je dan, koliko je daleko mesto za odlaganje i da li vas neko posmatra, piše Eating Well.
Prednosti vraćanja kolica
Iako vraćanje kolica možda nije velika izjava o vašem karakteru, to ne znači da nema razloga da to uradite. Na praktičnom nivou, vraćanje kolica pomaže da parking ostane uredan i sprečava oštećenja na tuđim automobilima. Ali osim jednostavne obzirnosti, može postojati i lična korist od obavljanja ovog malog zadatka.
"Neki se mogu poistovetiti sa savesnošću. Neki osećaju empatiju ili društvenu odgovornost, razmišljajući o zaposlenima ili sledećem korisniku. Drugi su internalizovali društvena pravila o javnim prostorima", kaže Hafiz.
Za mnoge ljude, jednostavno je prijatan osećaj završiti ono što su započeli.
Vraćanje kolica ne mora biti veliki moralni stav - može jednostavno biti mala, zadovoljavajuća navika koja koristi i vama i ljudima oko vas.
Zašto neko možda ne vrati kolica
Takođe je vredno razmotriti brojne opravdane razloge zbog kojih neko može ostaviti kolica, a koji nemaju nikakve veze sa lenjošću ili karakterom.
"Ograničenja sposobnosti su jedan razlog. Fizički invaliditeti vidljivi i nevidljivi, hronične bolesti, problemi sa bolom ili pokretljivošću ili ravnotežom, umor, oporavak od povrede", kaže Hafiz.
Bilo koji od ovih faktora može igrati ulogu.
"Roditelji mogu razumno odlučiti da ne ostavljaju dete bez nadzora u automobilu, čak ni nakratko. Bezbednosni rizici na slabo osvetljenim ili izolovanim parking prostorima, ili ekstremni vremenski uslovi takođe su važni. Ništa od toga nema veze sa moralom", kaže Ho.
To je važan podsetnik da ono što spolja izgleda kao jednostavan izbor često uključuje faktore koji nisu vidljivi prolazniku.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Magazin
Poljska planira zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina
01.03.2026.•
0
Poljska planira da uvede novi zakon kojim bi zabranila društvene mreže za decu mlađu od 15 godina i učiniće platforme odgovornim za proveru starosti.
Vatrogasci spasili 400 retkih knjiga sa litice koja će se survati zbog klizišta
01.03.2026.•
0
Vatrogasci na Siciliji spasili su oko 400 retkih knjiga iz biblioteke u Nišemiju, koja se nalazi na ivici litice pogođene klizištem.
Mapa podele bogatstva u Evropi: Gde su ljudi najbogatiji, a gde najsiromašniji?
01.03.2026.•
1
Prosečno i medijalno bogatstvo po odrasloj osobi značajno varira širom Evrope.
Generacija Z u Srbiji: Oprezna, pragmatična i racionalna, neće da "gine za posao"
01.03.2026.•
3
Ako možemo da sudimo po rezultatima istraživanja sprovedenog u Srbiji tokom 2025/26. godine na uzorku od 1.100 ispitanika, može se reći da je Generacija Z oprezna, pragmatična i racionalna.
Amerikance sve više brine Trampovo mentalno zdravlje
01.03.2026.•
8
Donald Tramp pobedio je na predsedničkim izborima 2024. godine nakon što se njegov protivkandidat, tadašnji predsednik Džozef Bajden, povukao zbog zabrinutosti u vezi sa godinama i mentalnom oštrinom.
Na današnji dan: Srbija zvanično postala kandidat za članstvo u EU, prvi vasionski brod na Veneri
01.03.2026.•
1
Pregled dešavanja na današnji dan, 1. mart, u svetu i kod nas.
NASA menja progam Artemis za ponovno sletanje na Mesec uvođenjem nove misije
28.02.2026.•
0
Američka svemirska agencija NASA saopštila je da će uvesti još jednu Artemis misiju sa astronautima pre no što bude pokušala visokorizično sletanje sa ljudskom posadom na Mesec - prvi put posle pedesetak godina.
Bolivija: Policija rasteruje ljude posle udesa aviona koji je prevozio novac
28.02.2026.•
0
Teretni avion koji je u Boliviji prevozio novac raspao se posle udesa na polju blizu aerodroma, pri čemu je poginulo 15 ljudi, a novčanice su se rasule unaokolo.
Na današnji dan: Završen Zalivski rat, ubijen Ulof Palme, osnovana Narodna biblioteka Srbije
28.02.2026.•
0
Pregled dešavanja na današnji dan, 28. februar, u svetu i kod nas.
Na današnji dan: Rođen Konstantin Veliki
27.02.2026.•
1
Donosimo vam pregled događaja koji su se dogodili na današnji dan, 27. februara.
Novi zakon u Crnoj Gori: Za očeve dva meseca rodiljskog odsustva
26.02.2026.•
3
Vlada Crne Gore utvrdila je amandmane na izmene Zakona o radu, kojima se uvodi roditeljsko odsustvo u trajanju od 14 meseci od dana rođenja deteta.
Zagrevanje okeana dovodi do zapanjujućeg i zabrinjavajućeg smanjenja broja riba
26.02.2026.•
1
Zagrevanje mora i okeana dovodi do zapanjujućeg i zabrinjavajućeg pada morskog života.
Na današnji dan: Rođen prota Mateja Nenadović, umro Deda Avram, Srbija ukinula smrtnu kaznu
26.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 26. februar, u svetu i kod nas.
Majka i ćerka otkrile najveću koloniju korala na Velikom koralnom grebenu
25.02.2026.•
0
Majka i ćerka iz Australije identifikovale su najveću do sada poznatu koloniju korala vrste Pavona clavus na Velikom koralnom grebenu.
U Švajcarskoj se na tajnoj lokaciji testira kompostiranje ljudskih tela
25.02.2026.•
1
Švajcarski Institut za forenzičku tafonomiju (SHIFT) pokrenuo je pionirski projekat ljudskog kompostiranja na tajnoj i zaštićenoj lokaciji u švajcarskoj frankofonoj oblasti.
Na današnji dan: Ubijen Stanoje Glavaš, umro Josif Pančić, Muhamed Ali postao prvak sveta
25.02.2026.•
0
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 25. februar, u svetu i kod nas.
Direktorka Luvra podnela ostavku nakon krađe nakita vrednog 88 miliona evra
24.02.2026.•
0
Francuski predednik Emanuel Makron danas je prihvatio ostavku direktorke muzeja Luvr koja je bila na meti kritika posle pljačke francuskog kraljevskog nakita u tom muzeju.
Na današnji dan: Šešelj se predao Hagu, Raul Kastro došao na čelo Kube, Rusija napala Ukrajinu
24.02.2026.•
1
Pregled najznačajnijih događaja na današnji dan, 24. februar, u svetu i kod nas.
Sporazum Grčke s kolekcionarom o preuzimanju slika streljanja Grka tokom Drugog svetskog rata
23.02.2026.•
0
Belgijski kolekcionar koji je nedavno objavio onlajn aukciju fotografija iz Drugog svetskog rata potpisao je preliminarni sporazum da ih ustupi Grčkoj, te ih je povukao iz prodaje, objavilo je grčko Ministarstvo kulture.
Izvučen Loto džoker: Dobitniku skoro 50 miliona dinara
23.02.2026.•
6
U večerašnjem izvlačenju u 15. kolu Loto 5 igre izvučen je JOKER 6 dobitak.
Komentari 3
Liqudator
Kod nas to kada radiš prvo te gledaju ko gore navedene ljude u problemima a onda se krste i prave čitave rasprave o tome,
Mi prvo moramo da rešimo mnogo J stvari od ovoga na celu sa neneormalnim cenama i kvalitetom proizvoda u lancima marketa koji imaju totalno druge običaje robu kvalitet par desetina km u drugoj zemlji ali članici Ojroa gde nema labavo i nesto je sasvim normalno i nije za psihologa nego se podrazumeva.
Б.б
Flundra
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar