Matrescencija: Duboka promena koju mnoge žene dožive posle rođenja deteta
Gubitak identiteta, dezorijentacija i tuga koje osećaju mnoge nove majke nisu znak da nešto nije u redu sa njima, već simptomi duboke promene.
Taj proces, poznat kao matrescencija, prirodna je razvojna faza koja je biološki, psihološki i društveno transformativna, a neuronauka potvrđuje da trajno menja strukturu mozga. Kroz ovu promenu, koja se često poredi sa adolescencijom, najlakše se prolazi uz stručnu podršku i terapijske pristupe koji majkama pomažu da integrišu svoj novi identitet, piše Rič Link, a prenosi Index.hr.
Šta je matrescencija?
Većina ljudi nikada nije čula za pojam matrescencija, iako on opisuje iskustvo kroz koje prolaze mnoge majke. Reč je o procesu postajanja majkom - velikoj biološkoj, psihološkoj i društvenoj promeni koja se često poredi sa adolescencijom.
Termin je 1973. godine uvela antropološkinja Dejna Rafael kako bi opisala transformaciju žene u majku, koja je do tada bila u senci samog rođenja deteta. Kasnije ga je dodatno razvila reproduktivna psihološkinja dr Oreli Atan, koja je matrescenciju definisala kao posebnu razvojnu fazu.
Važno je naglasiti da matrescencija nije dijagnoza niti poremećaj, već prirodan proces prilagođavanja novoj životnoj ulozi. Davanje imena ovom iskustvu pomaže majkama da bolje razumeju promene kroz koje prolaze i umanjuje osećaj da su same u svojim izazovima.
Poređenje sa adolescencijom
Postajanje majkom jednako je transformativno kao i adolescencija, a tu tvrdnju potvrđuju istraživanja iz neuronauke, endokrinologije i razvojne psihologije. Obe faze donose velike promene u mozgu, hormonima, identitetu i društvenim odnosima.
Tokom matrescencije mozak prolazi kroz proces prilagođavanja, a hormonske promene mogu da utiču na raspoloženje i emocionalne reakcije. Nove majke, poput adolescenata, prolaze kroz period redefinisanja identiteta i prilagođavanja novoj životnoj ulozi.
Iako adolescencija ima jasnije vremensko trajanje, matrescencija nema strogo određen kraj. Istraživanja pokazuju da se ključne promene posle porođaja mogu stabilizovati tokom nekoliko godina, zbog čega su osećaji nesigurnosti i prilagođavanja prirodan deo ovog procesa. Matrescencija nije samo životni događaj, već važna razvojna faza koja zahteva razumevanje i podršku.
Šta nauka kaže o mozgu
Decenijama su žene govorile da se posle porođaja osećaju drugačije i mentalno "zamagljeno", ali je nauka tek poslednjih godina počela detaljnije da proučava te promene. Istraživanje neuronaučnice Elseline Hukzeme iz 2017. godine pokazalo je da mozak novih majki prolazi kroz merljive strukturne promene.
Smanjenje zapremine sive mase u određenim regionima ne znači gubitak sposobnosti, već prilagođavanje mozga novoj ulozi. Promene se najviše odnose na oblasti povezane sa razumevanjem emocija i potreba drugih, što majkama pomaže da se povežu sa detetom.
Ove promene mogu da traju nekoliko godina nakon porođaja i potvrđuju da je majčinstvo složen razvojni proces. Osećaj takozvanog "majčinskog mozga" nije znak slabijeg funkcionisanja, već posledica prilagođavanja novim zahtevima i prioritetima.
Fizičke i neurološke promene
Telo posle porođaja nije samo telo koje je rodilo. Hormoni koji su bili povišeni tokom trudnoće naglo opadaju, što utiče na raspoloženje, energiju i kognitivne sposobnosti. Nedostatak sna narušava procese važne za pamćenje i regulaciju emocija.
Nervni sistem prelazi u stanje pojačane budnosti kako bi majka bila usklađena sa svakim zvukom i pokretom bebe. To je biološki korisno, ali znači da je osnovni nivo pobuđenosti organizma potpuno drugačiji nego pre.
Psihološke i emocionalne promene
Emocije koje nove majke doživljavaju retko su samo radost ili samo iscrpljenost. Ambivalentnost je jedan od najčešćih aspekata matrescencije. Moguće je istovremeno silno želeti dete i tugovati za životom koji ste imali pre njega, a ta osećanja se međusobno ne isključuju.
Česta je i fragmentacija identiteta - osećaj da osoba kakva ste nekada bili više ne postoji, dok nova još nije u potpunosti oblikovana. Tome doprinosi i pritisak mita o "dobroj majci", kulturnog ideala koji nijedna stvarna osoba ne može u potpunosti da ispuni.
Promene u odnosima
Matrescencija menja gotovo svaki odnos. Partnerski odnosi suočavaju se sa pritiskom jer se uloge menjaju, a teret brige o detetu postaje izvor napetosti. Prijateljstva sa ljudima koji nemaju decu mogu da oslabe zbog sve većih razlika u svakodnevnom životu.
Mnoge majke opisuju i poseban paradoks - osećaj duboke usamljenosti iako fizički gotovo nikada nisu same. Stalna blizina deteta nije isto što i bliskost sa drugim ljudima.
Koliko traje?
Jedno od najčešćih pitanja novih majki glasi: "Kada ću ponovo biti ona stara?" Iskren odgovor je da ne postoji tačno određen kraj. Matrescencija je prelaz koji se postepeno integriše u ličnost.
Neuronauka pokazuje da se ključne promene u mozgu stabilizuju između druge i šeste godine nakon porođaja.
Najizraženija kriza identiteta obično dostiže vrhunac tokom prve dve godine. Nakon toga većina majki opisuje postepeno smirivanje i sve snažniji osećaj celovitosti u onome što su postale. Svako naredno dete može ponovo da pokrene ovaj proces.
Kako proći kroz matrescenciju
Prolazak kroz matrescenciju ne znači da treba da se "popravite", već da razumete promene kroz koje prolazite i pronađete načine da sebi olakšate prilagođavanje. Podrška medicinski obrazovane osobe, poput perinatalnog terapeuta, može pomoći u prihvatanju novih emocija i promeni slike o sebi.
Važno je imati okruženje koje razume ovaj životni prelaz, kao i sa partnerom ponovo uskladiti uloge i očekivanja. Umesto povratka životu pre majčinstva, cilj je postepeno izgraditi novi identitet koji uključuje i novu ulogu majke.
Podrška tokom prelaza u majčinstvo
Ako se pitate da li prolazite kroz matrescenciju, obratite pažnju na promene u različitim oblastima života. To mogu biti hormonske promene, umor, poteškoće sa koncentracijom, promena osećaja identiteta, drugačiji odnosi sa ljudima oko vas ili osećaj udaljenosti od života koji ste ranije vodili.
Prepoznavanje tih promena može pomoći da bolje razumete sopstveno iskustvo i lakše prihvatite izazove koji prate ovu veliku životnu promenu.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Porodica i dom
Namirnice koje se preporučuju porodiljama nakon carskog reza
13.09.2026.•
0
Oporavak nakon carskog reza zahteva vreme, odmor i pažljivo praćenje zdravstvenog stanja, a važnu ulogu u tom procesu ima i ishrana.
Švajcarska će ukinuti bračni status "razveden"
12.09.2026.•
7
Švajcarska vlada želi da ukine bračni status "razveden", saopšteno je nakon što je podržala inicijativu liberalne poslanice Nadin Gobe.
Rođena beba čiji je embrion zamrznut pre više od 22 godine
10.09.2026.•
1
Beba, teška 3.490 grama, rođena je nakon što je embrion, koji je zamrznut metodom krioprezervacije 17. marta 2004. godine, prenet 23. decembra 2025. godine u jednoj privatnoj klinici u Atini.
Najskuplja brakorazvodna nagodba u istoriji Južne Koreje: Mora bivšoj supruzi da plati 1,8 milijardi dolara
10.09.2026.•
1
Južnokorejski sud je naložio biznismen Kvon Hjuk-binu da isplati svojoj bivšoj supruzi odštetu u iznosu od 1,87 milijardi dolara.
Vrtoglavica se često javlja tokom trudnoće: Jednostavni načini da se ona ublaži
06.09.2026.•
0
Trudnoća donosi brojne promene u organizmu, zbog čega se buduće majke često susreću sa različitim tegobama.
Sedam fraza koje ne bi trebalo govoriti roditeljima male bebe
06.09.2026.•
1
Mentalno zdravlje majki nakon porođaja može biti ozbiljan izazov.
Pet načina na koje zajedničko igranje video-igara može da bude dobro za vezu
06.09.2026.•
0
Video-igre mogu biti mnogo više od obične zabave. Za parove koji dele ovaj hobi one mogu da predstavljaju način da provode vreme zajedno, bolje komuniciraju i stvaraju zajedničke uspomene.
Singapur roditeljima daje više od 55.000 dolara po detetu kako bi povećao natalitet
06.09.2026.•
1
Singapur je najavio novi paket podrške porodicama koji će obezbediti gotovo 70.000 singapurskih dolara (55.153 američka dolara) direktne pomoći za svako dete do 17. godine.
Žena rodila blizance različitih bioloških roditelja
30.08.2026.•
0
Žena iz australijskog Kvinslenda rodila je blizance koji imaju različite biološke roditelje, u slučaju za koji se veruje da je prvi takav u Australiji i toliko redak da nije bio predviđen tamošnjim zakonima o surogatstvu
Uber uvodi novinu: Roditelji mogu uživo da prate vožnju tinejdžera
26.08.2026.•
0
Američka kompaniija Uber uvodi novu funkciju koja roditeljima omogućava da uživo prate vožnju svoje dece tinejdžerskog uzrasta putem video-prenosa sa prednje kamere vozačevog telefona.
Amerika pooštrava kontrolu viza: Više od 750 viza ukinuto zbog "porodiljskog turizma"
25.08.2026.•
2
Američki Stejt department ukinuo je više od 750 viza zbog sumnje na takozvani "porodiljski turizam", odnosno dolazak stranih državljanki u SAD prvenstveno radi porođaja i sticanja američkog državljanstva za dete.
Pet razloga zašto dete ne može da kontroliše svoj bes
24.08.2026.•
5
Deca još nisu u stanju da regulišu svoje emocije na isti način kao odrasli, jer se sposobnosti samokontrole, prilagođavanja i smirivanja razvijaju postepeno, kroz odnose, iskustva i ponovljenu pomoć odraslih.
Ostavio umornog sedmogodišnjeg sina samog na planini Fudži
24.08.2026.•
1
Muškarca koji je ostavio svog umornog sedmogodišnjeg sina da sam čeka na japanskoj planini Fudži dok je on nastavio uspon sa porodicom policija je ukorila.
Kada bebe treba da počnu da puze i smeju li da preskoče tu fazu?
24.08.2026.•
0
Prvo puzanje jedan je od velikih trenutaka u razvoju bebe.
Roditelji koriste telefone tokom obroka čak i više od dece
23.08.2026.•
0
Kada porodice redovno jedu zajedno, stručnjaci kažu da imaju brojne koristi - poput većeg emocionalnog zadovoljstva i zdravije ishrane.
Masačusets dopustio abortus posle 24. nedelje trudnoće - kakva je situacija u Srbiji?
23.08.2026.•
0
Ginekolog Vanja Milošević izjavio je, komentarišući odluku američke savezne države Masačusets da ukine zakonsku granicu od 24 nedelje za abortus, da prekid trudnoće u kasnoj fazi, nakon 24. nedelje, nosi velike rizike.
Kako pripremiti decu za školu i povratak obavezama? Batut objavio savete
23.08.2026.•
3
Institut za javno zdravlje "Dr Milan Jovanović Batut" objavio je savete za roditelje kako da pripreme decu za školu i vrate im radne navike.
Pred početak školske godine dobro znati: Koliko treba da su teške đačke torbe?
20.08.2026.•
2
Gradski zavod za javno zdravlje Beograda pre početka nove školske godine objavio je koliko bi školske torbe osnovaca najviše trebalo da teže, a da im ne nanese zdravstvenu štetu.
Najmanje 30 dece začeto sa pogrešnim donorima na Severnom Kipru
18.08.2026.•
1
Najmanje 30 dece, većinom iz Velike Britanije, možda je začeto korišćenjem pogrešnih donora sperme ili jajnih ćelija u postupcima vantelesne oplodnje na Severnom Kipru, pokazala je istraga BBC.
Masačusets dozvolio abortuse do kasne trudnoće
16.08.2026.•
1
Guvernerka Masačusetsa Maura Hili iz redova Demokratske stranke potpisala je zakon koji ženama dozvoljava da abortiraju do kasne trudnoće, neposredno pre rođenja deteta.
Da li šećer zaista menja ponašanje dece?
11.08.2026.•
1
Iako roditelji često veruju da šećer izaziva hiperaktivnost kod dece, naučna istraživanja pokazuju da ne postoji jasan dokaz da šećer direktno utiče na njihovo ponašanje ili kognitivne sposobnosti.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar