VIDEO Ovo je jedna od naslađih životinja na svetu: Mazna i - otrovna

Ugroženi patuljasti lenji lori jedini je poznati otrovni primat na Zemlji.
VIDEO Ovo je jedna od naslađih životinja na svetu: Mazna i - otrovna
Foto: Screenshot (YouTube/CBS New York)
Kako se 2025. godina bližila kraju, u Zoološkom vrtu u Bronksu u Njujorku na svet je došla jedna od najslađih životinja koju možete da zamislite: patuljasti leni lori (Nycticebus pygmaeus), piše Popular science, prenosi N1.
 
Na fotografiji i snimku koju je zoo-vrt podelio, sićušna beba ugroženog primata gleda krupnim tamnim očima toliko intenzivno, da biste pomislili da je rođena otvorenih očiju.
I zaista, lenji loriji se tako rađaju, a pritom su i potpuno prekriveni krznom. Majke nose mladunce na stomaku, povremeno ih spuštajući na granu dok traže hranu.
 
Deluje da je fotografija uhvatila baš taj trenutak, dok se mladi patuljasti lenji lori drži za granu isto onako kako se dete nervozno drži za kolica u redu na kasi, dok mama juri nazad do treće police po zaboravljenu stvar.
Ipak, nema razloga za brigu. Vremenom će ovaj krzneni primat postati samostalniji i energičniji, a potpuno će prestati da sisa oko šestog meseca života.
 
Odrasli lenji loriji teški su tek oko pola kilograma. Što se tiče toga da li je beba mužjak ili ženka, to se još ne zna - biće otkriveno tokom prvog pregleda kod veterinara. Još uvek nema ni ime.
 
"Dok se prilagođava svom okruženju, novorođenče će ostati uz majku kako bi se podstakao zdrav rast i povezivanje majke i mladunca", rekao je Kit Lovet, direktor programa za životinje u Zoološkom vrtu Bronks, za Popular Science. 
 
 
Dodaje da su lenji loriji "jedini poznati otrovni primati" i da "proizvode toksičnu sekreciju iz žlezde koja postaje otrovna kada se pomeša sa njihovom pljuvačkom".
 
Patuljasti lenji lori je poreklom iz jugoistočne Azije, a životni vek mu je između 10 i 20 godina.
 
Prema proceni iz 2021. godine na Crvenoj listi ugroženih vrsta IUCN-a, vodi se kao ugrožena vrsta.
 
Njegova populacija trpi zbog gubitka staništa izazvanog ljudskim delovanjem i lova radi hrane, trgovine kućnim ljubimcima i "medicinskih" razloga.
 
Pretpostavlja se da je beba rođena u okviru Programa očuvanja vrste patuljastog lorija. Ovaj program razmnožavanja među zoo-vrtovima (u kojem učestvuje i Bronks zoo) čuva genetsku raznolikost unutar populacije.
Osim što je otrovan, ovaj primat je i noćna životinja. U Zoološkom vrtu Bronks posetioci imaju priliku da vide noćne životinje na delu, a da ne moraju da provedu noć tamo. 
 
Beba lorija prvi je primat rođen u njihovoj izložbi "Svet tame", prostoru koji tokom dana simulira noćni mrak, a noću dnevnu svetlost.
 
"Osoblje zaduženo za brigu o životinjama u Zoološkom vrtu Bronks nastaviće da pažljivo prati i brine o bebi koja raste u novoj izložbi 'Svet tame', a njen prvi veterinarski pregled trebalo bi da se obavi u narednih nekoliko meseci", zaključio je Lovet.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Zašto lešinari kruže?

Kada kruže, lešinari ne čekaju da umrete, već bi, prema rečima stručnjaka, njihov prizor zapravo trebalo da vam bude dobrodošao zbog koristi koje donose.

Antarktik sve topliji, pa se pingvini pare sve ranije

Neviđena promena u obrascima razmnožavanja pingvina, uočena tokom jedne decenije, bila je "u velikoj korelaciji" s porastom temperatura na zaleđenom kontinentu, rekao je glavni autor studije Ignacio Huarez Martinez.