Suptilan fizički znak koji bi mogao ukazivati na to da vaš pas ima demenciju
Demencija pogađa i pse, kao i ljude, a iako se kod pasa naziva drugačije, nije ništa manje teška za vlasnike voljenih ljubimaca.
Poznata kao sindrom kognitivne disfunkcije ili pseća kognitivna disfunkcija, smatra se da pogađa do 60 odsto pasa starijih od 11 godina.
Razlikovanje sindroma kognitivne disfunkcije od uobičajenog starenja može biti teško. Znaci mogu uključivati promene u obrascima spavanja i društvenom ponašanju psa, kao i zbunjenost ili gubljenje na poznatim mestima.
Sada novo istraživanje koje su predvodili naučnici sa Univerziteta Severna Karolina sugeriše da postoji jedan specifičan fizički znak koji može ukazivati na pseću demenciju: promena dužine koraka prednjih nogu.
Studija ne pokazuje da se na osnovu toga sama po sebi može postaviti dijagnoza pseće demencije. Na hod mogu uticati i drugi faktori, uključujući hronični bol, piše ScienceAlert.
Međutim, nalazi sugerišu da bi dužina koraka prednjih nogu mogla da posluži kao koristan, objektivan pokazatelj za praćenje starenja pasa, uz kognitivne upitnike i veterinarske preglede.
"Ovde pokazujemo da se dužina koraka prednjih nogu kod pasa smanjuje sa godinama, ali, što je još važnije, još više se smanjuje kod pasa sa kognitivnim oštećenjem. Zapravo, ustanovili smo da je uticaj kognitivnog opadanja veći od uticaja samog starenja", kaže veterinarska neurološkinja Nataša Olbi sa Univerziteta Severna Karolina.
Studija je zasnovana na analizi 88 starijih pasa, uključujući ženke i mužjake, kao i rasne pse i mešance. Da bi bili uključeni u istraživanje, psi su morali da dostignu najmanje 75 odsto očekivanog životnog veka, na osnovu svoje veličine i rase.
Analiziran je veliki broj različitih faktora.
Životinje su prošle fizičke, neurološke, fiziološke i ortopedske preglede kako bi se procenilo sve - od vida i sluha do pokretljivosti i fizičke snage.
Za deo istraživanja koji se odnosio na hodanje, a koji je sprovođen na svakih šest meseci tokom više godina, psi su puštani da hodaju stazom dugom pet metara sopstvenim tempom, bez verbalnog podsticanja ili poslastica.
Kraća dužina koraka bila je povezana sa lošijim rezultatima na testovima kognitivnih sposobnosti, čak i kada su uzeti u obzir starost i hronične bolesti - ali samo kada je reč o prednjim nogama.
"Fascinantno je videti da kognitivno opadanje različito utiče na prednje i zadnje noge. Kod pasa su zadnje noge važne za kretanje unapred, dok prednje noge služe i za promenu pravca i započinjanje kočenja", kaže Olbi.
Glatko hodanje nije samo pitanje mišića i zglobova. Ono zavisi i od sposobnosti mozga da integriše informacije koje dobija putem čula, planira pokrete i koordinira telo.
"Moždana kora integriše više senzornih informacija u nervne puteve koji stvaraju pokrete prednjih nogu, pa gubitak složene senzomotorne integracije na njih utiče drugačije", objašnjava Olbi.
Posmatranje promena u načinu na koji pas hoda između dve posete veterinaru - ili čak iz dana u dan kod kuće - moglo bi zato predstavljati koristan pokazatelj pseće demencije. Za to nije potrebna posebna oprema, već samo pažljivo posmatranje. Iako kraći koraci prednjih nogu nisu garancija da pas razvija demenciju, to je znak koji bi trebalo proveriti kod stručnjaka.
"Ovi nalazi podržavaju korišćenje dužine koraka prednjih nogu kao objektivne i lako primenljive mere funkcionalne pokretljivosti koja odražava promene povezane sa kognitivnim opadanjem i može predstavljati koristan alat za istraživanja i kliničko praćenje starenja pasa", navode istraživači u objavljenom radu.
Moguće je da nova saznanja o sindromu kognitivne disfunkcije kod pasa pomognu i istraživanjima demencije kod ljudi.
Studije su pokazale da osobe sa uznapredovalom Alchajmerovom bolešću obično hodaju sporije i prave kraće korake u poređenju sa ljudima koji imaju blaže kognitivne smetnje.
Kada je reč o psima, istraživači žele da ova merenja i zaključke provere na većim grupama pasa različitih uzrasta i sa različitim zdravstvenim stanjima.
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Frontiers in Veterinary Science".
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja
Rasprava u britanskom gradu oko korišćenja kontracepcije za golubove
18.08.2026.•
0
Odbornici stranke Zeleni u britanskom gradu Norviču razmatraju mogućnost korišćenja kontracepcije za smanjenje populacije golubova i problema sa njihovim izmetom, što je izazvalo polemiku u gradskom veću.
VIDEO: Delfini koriste školjke da love - i ovu veštinu prenose na svoje potomke
16.08.2026.•
0
Delfini kod obale Kvinslenda u Australiji snimljeni su kako koriste retko viđenu tehniku poznatu kao "shelling", odnosno lov pomoću školjki.
U Španiji ranjena ugrožena vrsta kita, pokrenuta istraga
16.08.2026.•
0
Špansko Ministarstvo zaštite životne sredine naredilo je istragu o sumnji na odstrele retke iberijske orke, koja je snimljena kako pliva sa ranama na leđnom peraju.
Kolonije mrava pulsiraju poput fizičkog sistema, a naučnici počinju da shvataju šta ih pokreće
16.08.2026.•
0
Mravinjak može da izgleda kao gomila sićušnih tela koja se kreću nezavisno, ali s vremena na vreme veliki deo kolonije gotovo istovremeno kreće u akciju.
Skoro 30 mrtvih ajkula pronađeno duž obale Nju Džersija
16.08.2026.•
0
Skoro 30 mrtvih malih ajkula pronađeno je na plaži u Si Ajl Sitiju u Nju Džersiju.
VIDEO: Babuni u Jemenu sve češće upadaju u domove i bašte i prave štetu
16.08.2026.•
0
Velika grupa babuna napala je selo u okrugu Lavdar u jemenskoj provinciji Abjan, a snimak događaja postao je viralan na društvenim mrežama, dok stanovnici pozivaju vlasti za pomoć, objavila je Al Džazira.
Brodskom sirenom probudio polarnog medveda, pa dobio kaznu
15.08.2026.•
1
Jedna osoba kažnjena je sa 50.000 kruna (oko 4.550 evra) zato što je brodskom sirenom za maglu namerno probudila usnulog polarnog medveda na norveškom arhipelagu Svalbard, saopštio je guverner te teritorije Lars Fauz.
Društvo za zaštitu ptica: Sprečiti upotrebu elektronskih vabilica u lovu na prepelice
14.08.2026.•
0
Društvo za zaštitu i proučavanje ptica Srbije saopštilo je da sa početkom sezone lova na prepelice počinje i nezakonito korišćenja elektronskih vabilica i pozvalo nadležne da to spreče.
Svojevrsna foto Nojeva barka: Napravio arhivu fotografija 18.000 životinjskih vrsta
11.08.2026.•
0
Fotograf National Geographica Džoel Sartori već 20 godina fotografiše životinje širom sveta u okviru projekta "Photo Ark" ("Foto-arka"), stvarajući ogromnu arhivu koja danas obuhvata više od 18.000 vrsta.
Jeleni godišnje ispuste milione tona metana u atmosferu
11.08.2026.•
5
Divlji preživari svake godine u atmosferu ispuste oko tri miliona tona metana, pri čemu više od polovine tih emisija potiče od jelena, pokazalo je novo istraživanje.
VIDEO Buba koja "čuje" požar: Neobični insekt leti pravo ka vatri i pomaže šumama da se oporave
11.08.2026.•
0
Dok većina životinja beži od šumskih požara, jedna neobična vrsta bube radi upravo suprotno.
Genetski modifikovani psi mogli bi biti rešenje za one koji su alergični
11.08.2026.•
1
Met Voker nije mogao ni da pomazi psa, a da ne počne da kija - sve dok on i drugi naučnici nisu primenili tehniku genetskog uređivanja i stvorili hipoalergenog bigla po imenu Bejli.
Na Svalbardu pronađeno 13 mrtvih irvasa, naučnici ne znaju šta ih je ubilo
09.08.2026.•
1
Pronalazak 13 mrtvih irvasa na Svalbardu zbunio je naučnike, a uzrok njihovog uginuća i dalje nije poznat, saopštio je visoki zvaničnik ovog norveškog arhipelaga.
Španija odustala od kontroverznog plana za prvu farmu hobotnica na svetu
09.08.2026.•
0
Planovi za izgradnju prve komercijalne farme hobotnica na svetu u Španiji su odbačeni.
Ženka delfina naučila celu grupu da prevare naučnike da bi dobili više ribe
09.08.2026.•
4
Početkom 2000-ih godina treneri u Institutu za proučavanje morskih sisara (IMMS) u Gulfportu, u američkoj saveznoj državi Misisipi, naučili su svoje delfine jednostavnom pravilu održavanja bazena.
VIDEO: Svaka glava dvoglavog gekona jede zasebno, a svaka ima i ime - Sajmon i Garfankel
09.08.2026.•
0
Kada se krajem juna u odgajivačnici u američkoj Pensilvaniji izlegao gekon sa dve glave, njegovi vlasnici mu nisu davali velike šanse za preživljavanje.
Mačke, kondomi i registarske tablice: Ajkule koje će pojesti gotovo sve
09.08.2026.•
0
Od antilopa do televizora, tigraste ajkule daleko su od izbirljivih kada je hrana u pitanju i spremne su čak da zaplivaju usred uragana kako bi došle do obroka.
Poljoprivrednici u Keniji poriču da su otrovali 16 slonova koji su im jeli paradajz
09.08.2026.•
0
U kenijskom Nacionalnom parku Amboseli je prošlog meseca uginulo 16 slonova koji su jeli paradajz u obližnjim povrtnjacima, a utvrđeno je da su otrovani cijanidom.
Mađarska zabranjuje divlje životinje u cirkusu
09.08.2026.•
1
Mađarska vlada će uvesti zabranu sticanja, uzgoja, držanja, dresure, prikazivanja ili korišćenja određenih vrsta divljih životinja u cirkuskim predstavama od 1. januara 2027. godine.
VIDEO: Milioni skakavaca prekrili nebo u Rusiji
09.08.2026.•
0
Prizori koji izazivaju jezu zabeleženi su u oblasti Kizljar u Dagestanu, na jugu Rusije, gde su milioni skakavaca bukvalno prekrili nebo.
VIDEO: Divlja svinja zalutala u metro stanicu u Budimpešti
08.08.2026.•
1
U metro stanici na Trgu Lajoša Košuta u Budimpešti tokom subotnjeg prepodneva odigravala se scena koju mađarski mediji ocenjuju kao dosad neviđenu u glavnom gradu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar