Suptilan fizički znak koji bi mogao ukazivati na to da vaš pas ima demenciju

Demencija pogađa i pse, kao i ljude, a iako se kod pasa naziva drugačije, nije ništa manje teška za vlasnike voljenih ljubimaca.
Suptilan fizički znak koji bi mogao ukazivati na to da vaš pas ima demenciju
Foto: Pixabay
Poznata kao sindrom kognitivne disfunkcije ili pseća kognitivna disfunkcija, smatra se da pogađa do 60 odsto pasa starijih od 11 godina.
 
Razlikovanje sindroma kognitivne disfunkcije od uobičajenog starenja može biti teško. Znaci mogu uključivati promene u obrascima spavanja i društvenom ponašanju psa, kao i zbunjenost ili gubljenje na poznatim mestima.
 
Sada novo istraživanje koje su predvodili naučnici sa Univerziteta Severna Karolina sugeriše da postoji jedan specifičan fizički znak koji može ukazivati na pseću demenciju: promena dužine koraka prednjih nogu.
Studija ne pokazuje da se na osnovu toga sama po sebi može postaviti dijagnoza pseće demencije. Na hod mogu uticati i drugi faktori, uključujući hronični bol, piše ScienceAlert.
 
Međutim, nalazi sugerišu da bi dužina koraka prednjih nogu mogla da posluži kao koristan, objektivan pokazatelj za praćenje starenja pasa, uz kognitivne upitnike i veterinarske preglede.
 
"Ovde pokazujemo da se dužina koraka prednjih nogu kod pasa smanjuje sa godinama, ali, što je još važnije, još više se smanjuje kod pasa sa kognitivnim oštećenjem. Zapravo, ustanovili smo da je uticaj kognitivnog opadanja veći od uticaja samog starenja", kaže veterinarska neurološkinja Nataša Olbi sa Univerziteta Severna Karolina.
Studija je zasnovana na analizi 88 starijih pasa, uključujući ženke i mužjake, kao i rasne pse i mešance. Da bi bili uključeni u istraživanje, psi su morali da dostignu najmanje 75 odsto očekivanog životnog veka, na osnovu svoje veličine i rase.
 
 
Analiziran je veliki broj različitih faktora.
 
Životinje su prošle fizičke, neurološke, fiziološke i ortopedske preglede kako bi se procenilo sve - od vida i sluha do pokretljivosti i fizičke snage.
 
Za deo istraživanja koji se odnosio na hodanje, a koji je sprovođen na svakih šest meseci tokom više godina, psi su puštani da hodaju stazom dugom pet metara sopstvenim tempom, bez verbalnog podsticanja ili poslastica.
 
Kraća dužina koraka bila je povezana sa lošijim rezultatima na testovima kognitivnih sposobnosti, čak i kada su uzeti u obzir starost i hronične bolesti - ali samo kada je reč o prednjim nogama.
 
"Fascinantno je videti da kognitivno opadanje različito utiče na prednje i zadnje noge. Kod pasa su zadnje noge važne za kretanje unapred, dok prednje noge služe i za promenu pravca i započinjanje kočenja", kaže Olbi.
 
Glatko hodanje nije samo pitanje mišića i zglobova. Ono zavisi i od sposobnosti mozga da integriše informacije koje dobija putem čula, planira pokrete i koordinira telo.
 
"Moždana kora integriše više senzornih informacija u nervne puteve koji stvaraju pokrete prednjih nogu, pa gubitak složene senzomotorne integracije na njih utiče drugačije", objašnjava Olbi.
 
Posmatranje promena u načinu na koji pas hoda između dve posete veterinaru - ili čak iz dana u dan kod kuće - moglo bi zato predstavljati koristan pokazatelj pseće demencije. Za to nije potrebna posebna oprema, već samo pažljivo posmatranje. Iako kraći koraci prednjih nogu nisu garancija da pas razvija demenciju, to je znak koji bi trebalo proveriti kod stručnjaka.
"Ovi nalazi podržavaju korišćenje dužine koraka prednjih nogu kao objektivne i lako primenljive mere funkcionalne pokretljivosti koja odražava promene povezane sa kognitivnim opadanjem i može predstavljati koristan alat za istraživanja i kliničko praćenje starenja pasa", navode istraživači u objavljenom radu.
 
Moguće je da nova saznanja o sindromu kognitivne disfunkcije kod pasa pomognu i istraživanjima demencije kod ljudi.
 
Studije su pokazale da osobe sa uznapredovalom Alchajmerovom bolešću obično hodaju sporije i prave kraće korake u poređenju sa ljudima koji imaju blaže kognitivne smetnje.
 
Kada je reč o psima, istraživači žele da ova merenja i zaključke provere na većim grupama pasa različitih uzrasta i sa različitim zdravstvenim stanjima.
 
Istraživanje je objavljeno u časopisu "Frontiers in Veterinary Science".
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

VIDEO: Ovako izgleda trka više od 100 jazavičara

U Minhenu je nedavno održana trka jazavičara koja je okupila više od stotinu pasa i njihovih vlasnika, a ovom prilikom golf teren "Dackel Open" pretvoren je u zabavne trkačke staze uz navijanje i poslastice.

Krali mačke namenjene za ljudsku ishranu u Vijetnamu

Više od 400 mačaka namenjenih za nelegalno klanje i ljudsku ishranu u Vijetnamu spaseno je nakon što su vlasti razbile lanac kradljivaca mačaka, saopštila je grupa za zaštitu životinja Humani svet za životinje.