Španija odustala od kontroverznog plana za prvu farmu hobotnica na svetu

Planovi za izgradnju prve komercijalne farme hobotnica na svetu u Španiji su odbačeni.
Španija odustala od kontroverznog plana za prvu farmu hobotnica na svetu
Foto: Pixabay
Dok je ovaj kontroverzni projekat propao, nekoliko država već je počelo da zabranjuje uzgoj hobotnica i pre nego što je on zaživeo.
 
U zatamnjenoj prostoriji čuo se samo tihi žubor vode dok su hobotnice polako plutale jedna preko druge u zatvorenim bazenima. U istraživačkom centru kompanije Nueva Pescanova, koja je planirala prvu komercijalnu farmu hobotnica u Španiji, zvaničnici su još 2022. godine tvrdili da ovakav prizor pokazuje kako su životinje potpuno mirne u zatočeništvu i da su pogodne za masovni uzgoj. Pre odlaska direktor centra čak je pomazio jednu hobotnicu po glavi.
 
Međutim, iza naizgled mirne slike krila se velika međunarodna kontroverza. Od kada je projekat predstavljen 2021. godine, širom sveta organizovani su protesti, sve dok prošle nedelje kompanija Nueva Pescanova nije saopštila da definitivno odustaje od projekta, piše BBC.
Odluka je usledila nakon petogodišnjeg pravnog spora sa lučkom upravom Las Palmasa na ostrvu Gran Kanarija, gde je trebalo da bude izgrađeno postrojenje vredno 65 miliona evra.
 
Kompanija je saopštila da je projekat obustavljen "isključivo iz poslovnih i regulatornih razloga", ali nije isključila mogućnost da u budućnosti pokuša da ga realizuje na nekoj drugoj lokaciji.
 
Na dodatna pitanja BBC-ja nisu želeli da odgovore.
Aktivisti, koji su vest o odustajanju proslavili u Las Palmasu, smatraju da je ovo istorijska pobeda i prvi korak ka sprečavanju širenja komercijalnih farmi hobotnica širom sveta.
 
Tokom poslednje dve godine američke savezne države Vašington i Kalifornija preventivno su zabranile uzgoj hobotnica, dok su slični zakonski predlozi podneti i u Španiji, Meksiku i Čileu.
 
Veliki posao, ali još veći otpor
 
Ekonomski potencijal projekta bio je značajan. Globalna trgovina svežim i rashlađenim mesom hobotnice procenjena je na oko 198 miliona dolara tokom 2024. godine.
 
Ipak, od samog početka izgledalo je da će projekat naići na ozbiljan otpor.
 
Kompanija je plan da godišnje proizvodi 3.000 tona mesa hobotnice predstavila samo godinu dana nakon izlaska Netfliksovog dokumentarca "Moja učiteljica hobotnica", koji je osvojio Oskara. Film je prikazao neobično prijateljstvo između ronioca i ženke hobotnice, naglašavajući inteligenciju ove vrste i učinivši ideju njihovog masovnog uzgoja mnogima moralno neprihvatljivom.
 
Prema planovima, oko milion hobotnica, koje su inače usamljene i noćne životinje, trebalo je da zajedno borave u bazenima pod stalnim osvetljenjem, a zatim budu usmrćene zamrzavanjem na temperaturi od minus tri stepena Celzijusa.
 
Prema rečima Lindzi Hamilton, profesorke sa Univerziteta u Jorku, takvi planovi predstavljaju "ozbiljno moralno pitanje".
 
"Sve više istraživanja pokazuje da hobotnice osećaju bol i patnju i da poseduju osnovne oblike svesti. Zato treba razmisliti o tome da zapravo utičemo na životinje koje mogu da osećaju i razumeju šta im se događa", kaže ona.
 
 
Njeno mišljenje dodatno je potvrđeno izmenama britanskog Zakona o osećajnosti životinja, kojim su 2022. godine glavonošci uvršteni među životinje koje se smatraju svesnim, kao i procenom iz 2026. godine u kojoj je zaključeno da postoje "snažni dokazi o osećajnosti hobotnica".
 
Stres, agresija i kanibalizam
 
Komercijalni uzgoj hobotnica otvara i druga pitanja.
 
Držanje većeg broja jedinki u zajedničkim bazenima izaziva stres i agresiju, navodi Hamilton.
 
U jednom istraživačkom centru u mestu Sisal u Meksiku zabeležen je čak i ozbiljan problem kanibalizma među hobotnicama.
 
Kada su predstavnici kompanije Nueva Pescanova 2022. godine odgovarali na kritike, tvrdili su da je rasprava o uzgoju hobotnica "veštački stvorena" i da niko ne protestuje zbog stotina hiljada tona druge ribe i morskih plodova koje industrija proizvodi svake godine.
 
Tokom obilaska njihovog Biomorskog centra, od sale za sastanke preko prodavnice suvenira do laboratorija sa ogromnim cevima punim algi, insistirali su da hobotnice nisu ništa manje pogodne za uzgoj od drugih morskih organizama. Takođe su tvrdili da bi razvoj akvakulture mogao da smanji pritisak na divlje populacije, iz kojih se danas godišnje ulovi oko 420.000 tona hobotnica.
 
Neka istraživanja zaista pokazuju da mali tradicionalni ribolov hobotnica može biti održiv.
 
Međutim, prekomerni izlov i destruktivne metode ribolova ozbiljno ugrožavaju njihove prirodne populacije. Koćarenje ima velike posledice po životnu sredinu, dok čak i lov udicom može biti štetan ako se ulove ženke koje čuvaju jaja.
 
Sve više zabrana širom sveta
 
Pokušaji uzgoja hobotnica za ishranu postojali su i u Japanu, Australiji, Kini i Čileu.
 
Međutim, kako su se razvijala istraživanja, tako je rasla i svest javnosti o negativnim posledicama ovakvog uzgoja, kaže Strom Piterson, poslanik iz savezne države Vašington koji je predložio zabranu uzgoja hobotnica. Njegov zakon usvojen je 2024. godine mnogo brže nego što je očekivao.
 
"Mislio sam da će biti potrebno nekoliko godina da ljudi prihvate tu ideju, ali vest se neverovatno brzo proširila i međunarodno", rekao je on.
Piterson kaže da su mu podršku pružali ljudi od Velike Britanije do Meksika i Portugala, a mnogi su čak prikupljali novac za njegovu kampanju.
 
"Sve se poklopilo sa periodom nakon uspeha filma 'Moja učiteljica hobotnica', pa je postojalo snažno osećanje da ove životinje zaslužuju zaštitu."
 
Kalifornija je šest meseci kasnije postala druga američka savezna država koja je zabranila uzgoj hobotnica, a zabrana je stupila na snagu u januaru 2025. godine.
 
Sličan zakon uskoro bi mogao da usvoji i Njujork, gde se čeka samo potpis guvernerke Keti Hokul.
 
O zabrani trenutno raspravljaju i druge američke savezne države, dok je u Kongresu predložen dvostranački zakon kojim bi uzgoj hobotnica bio zabranjen na nivou cele zemlje.
 
U martu je i Meksiko predložio zakon kojim bi se zabranio uzgoj glavonožaca na nacionalnom nivou, dok se slični predlozi razmatraju u Čileu i Španiji.
 
Iako je Nueva Pescanova kao razlog odustajanja navela regulatorne prepreke, sve snažniji talas zakonskih zabrana širom sveta mogao bi predstavljati ozbiljnu prepreku budućim projektima uzgoja hobotnica.
 
Hamilton kaže da pozdravlja odluku kompanije, ali upozorava da i dalje postoji mogućnost da neko drugi pokuša da realizuje sličan projekat.
OGLASI RADNO MESTO!

Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.

Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.

Komentari 0

    Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Život - Svet životinja

Praistorijski ljudi su ciljano lovili ženke mamuta

Analizom genetskih podataka iz kostiju pronađenih na 11 arheoloških nalazišta u Poljskoj, Austriji, Češkoj, Nemačkoj i Rusiji, naučnici su otkrili da su praistorijski ljudi ciljano lovili ženke vunastih mamuta.