Proteini ključni za mozak: Održavaju fokus, raspoloženje i mentalnu energiju
Proteini, pored ostalog, imaju ključnu ulogu i u zdravlju mozga jer pokreću brojne procese koji održavaju um oštrim.
Foto: Pixabay (ilustracija)
Iako se proteini danas dodaju gotovo svemu, većina ljudi ih i dalje doživljava prvenstveno kao nutrijent za izgradnju mišića.
Međutim, proteini igraju ključnu ulogu i u zdravlju mozga jer pokreću brojne procese koji održavaju um oštrim. Kada je unos proteina prenizak, posledice se mogu osetiti na više načina.
Zašto su proteini ključni za mozak
Mozak se oslanja na proteine iz ishrane kako bi izgradio i održavao strukture i sisteme koji ga čine funkcionalnim, prenosi Index.hr.
"Proteini iz hrane imaju ključnu ulogu u zdravlju mozga jer obezbeđuju aminokiseline, gradivne elemente koje mozak koristi za proizvodnju važnih hemikalija", kaže za Real Simple dijetetičarka Džudi Čodirker.
Ona dodaje da nekoliko neurotransmitera, odnosno ćelijskih glasnika, uključujući dopamin, serotonin i noradrenalin, nastaje iz tih aminokiselina.
"Ako je unos proteina konstantno nizak, telo možda neće moći da podrži optimalnu proizvodnju neurotransmitera, što utiče na mentalnu energiju i emocionalno stanje", kaže dijetetičarka.
Važno je i vreme unosa. To što ste uneli dovoljno proteina pre nekoliko dana ne znači da ste "pokriveni".
"Kako telo ne može da skladišti aminokiseline za kasniju upotrebu, oslanja se na redovan dnevni unos kvalitetnih proteina", objašnjava dijetetičarka Olivia Hamilton.
Kako navodi, kada je količina ili kvalitet proteina neadekvatan, telu nedostaju materijali za ključne funkcije, što može dovesti do gubitka mišićne mase, oslabljenog imuniteta i poremećene obnove ćelija.
Osim proizvodnje neurotransmitera, dugoročni manjak proteina može otežati održavanje mentalne oštrine i fokusa. Poremećena obnova ćelija može uticati na sposobnost mozga da se oporavlja, što može dovesti do slabije koncentracije i sporijeg razmišljanja.
Posledice nedovoljnog unosa proteina
"Kada nemate dovoljno proteina, telo i mozak ne mogu pravilno da obavljaju vitalne funkcije", kaže Hamilton.
To može uticati na raspoloženje i svakodnevno funkcionisanje, i kratkoročno i dugoročno.
Kratkoročne posledice
Već nakon nekoliko dana nedovoljnog unosa proteina mogu se javiti promene raspoloženja.
"Osobe mogu primetiti pad motivacije, veću glad i izraženiju želju za hranom, jer proteini pomažu u regulaciji hormona apetita", objašnjava Čodirker.
To se može manifestovati kao razdražljivost, umor i anksioznost.
Možete primetiti i slabiji fokus.
"Manjak proteina može dovesti do promena u kognitivnim sposobnostima – takozvana 'moždana magla' biće češća, koncentracija slabija, a razmišljanje sporije", kaže Hamilton.
Takođe, može doći do promena u socijalnom ponašanju. Niži unos triptofana povezan je sa lošijom stabilnošću raspoloženja, pa osoba može biti nervoznija, gubiti nit u razgovoru ili se povlačiti iz društva.
Dugoročne posledice
Hroničan nedostatak proteina tokom meseci ili godina predstavlja ozbiljan rizik za zdravlje mozga.
"Kada proteini nisu dostupni iz hrane, telo počinje da razgrađuje mišiće kako bi dobilo aminokiseline za ključne funkcije, uključujući i rad mozga", kaže Čodirker.
Ovo može značajno uticati na kognitivne sposobnosti, a starije osobe su posebno ugrožene.
"Dugoročno postoji povećan rizik od demencije i teške depresije", upozorava Hamilton.
U nekim slučajevima posledice je teško potpuno preokrenuti.
"Bez dovoljno aminokiselina, može doći do neurodegeneracije, ozbiljnijih mentalnih poremećaja i strukturnih promena u mozgu", dodaje ona.
Ipak, ako se problem prepozna na vreme, moguće je ublažiti ili delimično preokrenuti posledice uz adekvatan unos proteina i uravnoteženu ishranu. Mozak ima sposobnost oporavka kada dobije potrebne nutrijente.
Koliko proteina je dovoljno?
Potrebe za proteinima razlikuju se u zavisnosti od starosti, pola i nivoa aktivnosti. Opšte preporuke kažu da zdravim odraslim osobama treba između 1,2 i 1,6 grama proteina po kilogramu telesne težine dnevno.
Osobe koje redovno vežbaju mogu imati veće potrebe. Stručnjaci savetuju da se proteini rasporede tokom dana – da budu deo svakog obroka i užine, idealno oko četvrtine tanjira.
Važan je i kvalitet proteina. Kombinacija izvora poput mesa, mahunarki, ribe, jaja i mlečnih proizvoda obezbeđuje raznovrstan spektar aminokiselina.
Ipak, više nije uvek bolje. Za većinu zdravih osoba gornja granica unosa je oko dva grama proteina po kilogramu telesne težine dnevno.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Život - Zdravlje
VIDEO Veliko istraživanje sugeriše: Vejping bi mogao da izazove rak
31.03.2026.•
1
Vejping nikotina verovatno izaziva rak pluća i usne duplje, zaključio je sveobuhvatan pregled više od 100 studija.
Post i jod: Nutrijent na koji se često zaboravlja
31.03.2026.•
0
Tokom posta, ishrana se svodi na biljne namirnice, ribu i jednostavnije obroke, što za organizam može biti rasterećenje, ali i izazov.
Skriveni hormon mogao bi da bude razlog zašto krvni pritisak ne opada
30.03.2026.•
0
Povišen nivo hormona kortizola mogao bi da objasni zašto kod velikog broja ljudi krvni pritisak ostaje visok uprkos terapiji, pokazuje novo istraživanje sprovedeno u Sjedinjenim Američkim Državama.
Ministarstvo zdravlja nije prihvatilo nijedan predlog za poboljšanje Zakona o presađivanju organa
30.03.2026.•
3
Ministarstvo zdravlja nije prihvatilo nijedan od predloga više od 20 organizacija civilnog društva, među kojima je oko 10 udruženja i saveza pacijenata, za unapređenje transplantacionog sistema u Srbiji.
VIDEO: Besplatan botoks u tržnom centru u Nemačkoj, ljudi satima čekali u redu
30.03.2026.•
1
Otvaranje estetske ordinacije u tržnom centru u Duizburgu izazvalo je polemike nakon što je ta ordinacija ponudila besplatne botoks tretmane u prva dva sata rada, dok lekari upozoravaju na rizike.
Nepridržavanje plana lečenja jedan od najvećih izazova u oblasti javnog zdravlja
29.03.2026.•
1
Loša adherenca, odnosno nepridržavanje propisanog plana lečenja, jedan je od najvećih izazova javnog zdravlja posebno kod hroničnih, često asimptomatskih bolesti kao što su hipertenzija, dislipidemija i dijabetes.
Jedenje istih obroka svakog dana može imati iznenađujući efekat na gubitak težine
29.03.2026.•
0
Doslednost je ključ za izgradnju zdravih navika, a naši svakodnevni izbori obroka možda nisu izuzetak.
VIDEO: Jedna krvna grupa nosi veći rizik od dijabetesa tipa 2
29.03.2026.•
0
Ljudi sa krvnom grupom B možda treba da budu malo oprezniji od drugih kada je reč o faktorima načina života povezanim sa rizikom od dijabetesa.
Studija sugeriše: Kofein može da preokrene gubitak pamćenja izazvan nedostatkom sna
29.03.2026.•
0
Mnogi od nas uživaju u šoljici kafe kao jutarnjem razbuđivanju, ali moći kofeina mogle bi ići daleko dalje od samog povećanja budnosti.
Parovi dele iznenađujući procenat crevnih bakterija
29.03.2026.•
2
Kada živite sa partnerom, možda delite više od istog doma, načina života i interesovanja. Možda delite i različite mikroskopske organizme koji žive na i u vama.
Četiri ređa tipa demencije za koje većina ljudi ne zna da postoje
29.03.2026.•
0
Ono na šta većina ljudi pomisli kada čuje reč "demencija" jesu problemi sa pamćenjem i zaboravnost.
Zabeleženo 159 smrtnih slučajeva od meningitisa u Velikoj Britaniji
29.03.2026.•
0
Naučnici sa Univerziteta u Vašingtonu objavili su izveštaj u kojem su naveli da je u Velikoj Britaniji u periodu od godinu dana od meningitisa preminulo 159 osoba.
Tuga nakon završetka video-igre je stvaran problem: Šta je post-game depresija?
29.03.2026.•
4
Istraživači sa Univerziteta SWPS i Akademije primenjenih nauka Stefana Batorija u Poljskoj proučavali su osećaj gubitka koji se javlja nakon završetka video-igre.
Od meningitisa godišnje umre više od 250.000 ljudi širom sveta
28.03.2026.•
0
Više od 250.000 ljudi širom sveta svake godine umre od meningitisa, a od toga su više od trećine deca mlađa od pet godina, najčešće u Africi, navodi se u najnovijoj britanskoj studiji prenetoj danas u časopisu Lanset.
Višak masnog tkiva i smanjena mišićna masa dokazano vrlo opasni po zdravlje
28.03.2026.•
0
Imati višak masnog tkiva u predelu stomaka i istovremeno smanjenu mišićnu masu može povećati rizik od smrti za čak 83 odsto, pokazuje novo istraživanje.
Da li je magnezijum zdrav za sve?
28.03.2026.•
0
Magnezijum je svuda. Na policama apoteka, u preporukama nutricionista, u grupama na društvenim mrežama gde ljudi dele iskustva o boljem snu, manje grčeva i stabilnijem raspoloženju.
Ova ishrana je dobra za vaše arterije
27.03.2026.•
0
Kada je reč o različitim upalama u organizmu, mnoge osobe ozbiljnije shvataju savete lekara, a jedna od mogućih upala je upala arterija na koju je bitno obratiti pažnju.
Jedna dijeta mogla bi usporiti starenje vašeg mozga za više od dve godine
26.03.2026.•
0
Prilagođena verzija mediteranske dijete nazvana MIND dijeta povezana je sa sporijim starenjem mozga, pokazuje novo istraživanje.
Neki ljudi ne podnose miris slanine, evo šta o tome kaže nauka
26.03.2026.•
0
Slanina je namirnica u kojoj se uživa vekovima, ali početkom 2010-ih njena popularnost dostigla je gotovo kultni status.
Vaša krv krije 10 znakova koliko zapravo brzo starite
26.03.2026.•
0
Iako svi slavimo rođendane svakih 12 meseci (naše hronološko doba), to se ne poklapa uvek sa brzinom kojom se naše telo troši (naše biološko doba).
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar