Privrednici plaćaju 300 nameta, a za to ne dobijaju ništa

Ministarstvo finansija već nekoliko godina obećava da će okončati izradu nacrta zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara da bi se onemogućilo nekontrolisano uvođenje parafiskalnih nameta, ali dalje od obećanja nije se otišlo.

U Srbiji privrednici plaćaju gotovo 250 parafiskalnih nameta za koje ne dobijaju nikakvu uslugu ili onih za koje je cena previsoka. Na to dolazi i još stotinu nameta čija cena varira u zavisnosti od lokalne samouprave. Tako se, recimo, firmarina kreće od 40 do 640 dinara, u zavisnosti od opštine. Ili, drastično se razlikuju naknade za držanje motornih vozila, takse za korišćenje vode, komunalne takse... Došlo je do toga da zapravo parafiskalni nameti diktiraju mesto poslovanja.

Od sadašnjih gotovo 250 parafiskalnih nameta, svaki peti privrednik ne zna koliko će platiti sledeći put. Uz to, nameti se razlikuju od opštine do opštine, tako da obaveza privrednika zavisi od toga u kojoj lokalnoj samoupravi ima firmu ili namerava da je otvori.

U praksi se događa da jedan te isti namet, kao što je odnošenje smeća ili firmarina, poslodavci plaćaju različito, i to toliko da neke od njih deset i više puta skuplje košta to što su u jednoj opštini nego da istu fabriku imaju u drugoj. Zbog toga privrednici već duže traže ujednačavanje nameta, odnosno da on bude isti u svim opštinama da bi mogli predvideti troškove poslovanja. Ujedno, to bi ih, tvrde, stimulisalo da grade i u nekim drugim krajevima Srbije, a ne da prvo pitaju kolika je njihova obaveza prema lokalnoj samoupravi pa tek onda odlučuju da li će tu investirati ili ne.

Zbog nepostojanja zakona o naknadama za korišćenje javnih dobara koji bi na jedinstven način uredio namete privrednicima, parafiskalni nameti ih sada guše i sve više teraju u sivu zonu. Mreža za poslovnu podršku nedavno je poručila ministru privrede Goranu Kneževiću da od njega očekuje uvođenje kontrole nad brojnim nametima koje lokalne samouprave uvode privredi i određivanje jasnih kriterijuma za broj i visinu tih nameta.

Procenjuje se da neporeski nameti godišnje iznose oko 700 miliona dinara. Zbog toga je malo verovatno da će država i privreda, ocenio je ekonomista Jurij Bajec, ikada moći da se usaglase o visini poreza. Po njegovom mišljenju, trenutno su malo verovatne promene u poreskoj politici jer se, kako kaže, odmah postavlja pitanje – u redu, ali gde će se ti izgubljeni prihodi za državu namaknuti.

Opširnije o ovoj temi možete pročitati na sajtu Dnevnika.

OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
  • pera detlic

    20.09.2016 10:45
    bagra
    otvorim ja servis, sa terenskim radom, tj bez kancelarija, popravka velikh mašina...
    i stigne meni od komunalaca 4.000 dinara da platim za smeće, odem ja kod njih kažem šta je ovo, oni kažu dobro spustićemo vam kategoriju, sledeći ralun 2.000, odem ja opet kažem pa dobro ljudi moji koga vi zezate... sledeći račun opet 2.000, opet idem tamo, evo stiže račun od 750 dinara... pročitam ja malo neke odredbe i zakone, gde lepo kaže ta i ta šifra delatnosti nema poslovni prostor, te stoga ne može ni da ima djubreta.... odem ja opet u čistoću, oni kažu nema šanse da je tako, ajde dobro da pustim neka i bude onih 600-750 dinara, ali smanjite mi sve račune od prvog, od onog od 4.000... važi biće tako... u ta 4 mesece ode dug preko 10.000 dinara, sledeće mi stiže od čuvenog Ćurčića, plati i meni 17.000 za podmirivanje duga... ma goni te se u 3 lepe materine...

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

U aprilu najviše uvećani potrošački krediti

Ukupni krediti privrede, građana i preduzetnika na kraju aprila ove godine iznosili su oko 3.894 milijarde dinara, što je 1,4 odsto više nego u martu, objavilo je Udruženje banaka Srbije.

Inflacija u Švajcarskoj nula odsto

Inflacija u Švajcarskog prošlog meseca je bila 0 odsto, što je 0,3 odsto manje u odnosu na mart, saopštio je Zavod za statistiku Švajcarske.

Ohrabrenje sa Beogradske berze

Posle više od decenije totalne marginalnosti, Beogradska berza se nedavno ponovo našla u fokusu javnosti: po prvi put na njoj su emitovane korporativne obveznice, dužničke hartije od vrednosti.