
Bečki institut: Opada obim stranih investicija u istočnu i jugoistočnu Evropu
Obim direktnih stranih investicija bio je prošle godine u zemljama istočne i jugoistočne Evrope manji nego proteklih nekoliko godina iako je bilo izuzetaka među koje spadaju i zemlje Zapadnog Balkana.

Foto: Pixabay (ilustracija)
To pokazuje analiza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).
U odnosu na 2023. godinu direktne strane investicije su prošle godine u širem regionu opale za približno četvrtinu, sa oko 100 milijardi na malo više od 75 milijardi.
Ekonomistkinja WiiW i autorka izveštaja Olga Pinđuk ocenila je da su trendovi u širem regionu velikim delom posledica krize nemačke industrije i neizvesnosti oko politike američkog predsednika Donalda Trampa.
Istovremeno se ocenjuje da je u zemljama regiona došlo do strukturnih promena i da u njima dosadašnji model ulaganja u proizvodnju kao pridruženu radionicu zapadnih kompanija polako gubi na značaju kao motor privrednog rasta.
Kada je reč o investicijama, sa minusom od 24 odsto situacija je prošle godine bila loša i za članice Evropske unije u regionu.
Posebno je pogođena bila Poljska (minus 48 odsto), a minus od 15 odsto zabeležila je i Rumunija. U Ukrajini pad investicija je iznosio 26 odsto, ali se to može i objasniti i vanrednom situacijom zbog ruske agresije.
Države Zapadnog Balkana zabeležile su plus od 17,4 odsto, predvođene Srbijom i Severnom Makedonijom, a i Turska je imala 5,5 odsto više direktnih stranih investicija nego 2023. godine.
Pozitivni izuzeci su i Češka (plus 7,9 odsto), Hrvatska (plus 38,7 odsto), Mađarska (plus 5,1 odsto), Litvanija (plus 28,8 odsto) i Slovačka, u kojoj je obim stranih direktnih ulaganja bio oko deset puta veći nego u godini koja je prethodila.
Rast u tim zemljama može se, međutim, objasniti i pojedinačnim velikim projektima koji izvitoperuju statistiku. Primer za to su, kako navodi WiiW, ulaganja kineskih firmi u proizvodnju električnih automobila i e-baterija u Slovačkoj i Mađarskoj.
WiiW piše da, bez obzira na te izuzetke, ukupan trend pada stranih ulaganja ostaje nepromenjen.
Naime, novi podaci o stranim grinfild investicijama pokazuju da se situacija i ove godine dodatno pogoršala. To se odnosi kako na broj najavljenih novih projekata, koji se u odnosu na prvi kvartal prošle godine smanjio za 26 odsto, tako i na obećani kapital, čiji je iznos manji čak 55 odsto u odnosu na isto tromesečje prošle godine.
Trend u oblasti ugovorenih projekata i najavljenog kapitala iz prvih meseci ove godine, prema analizi WiiW, odnosi se na sve države Srednje, Istočne i Jugoistočne Evrope, uz nekoliko svetlih tačaka među koje spadaju Albanija, Kosovo, Ukrajina, Letonija i još neke.
Nemačke i austrijske firme, koje tradicionalni najviše ulažu u region su kad je reč o novim ulaganjima "stisle kočnicu". U prvom redu se to odnosi na Nemačku koja je u periodu od drugog kvartala 2024. pa do prvog kvartala ove godine obećala ulaganja od 5,4 milijardi evra, a u istom periodu od 2023. do 2024. gotovo dvostruko više - 10,6 milijardi. Broj najavljenih nemačkih grinfild projekata je pao za 21 odsto sa 257, na 203.
Krajnje oprezni su i investitori iz Austrije, čija su se ulaganja od 2023. godine jedva promenila i ostaju na oko 1,4 milijarde evra, piše WiiW.
Kina je, iako je kao i Nemačka gotovo prepolovila ulaganja, sa obećane 11,2 milijarde evra ostala najveći investitor u zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Evrope. Međutim, udeo Kine u ukupnim postojećim direktnim stranim investicijama iznosi svega 1 odsto, dok 70 odsto otpada na EU.
WiiW ocenjuje i da u ekonomskom smislu u celom regionu opada značaj stranih direktnih investicija za privredni rast, "što ukazuje na strukturne promene u zemljama koje su bile poznate po velikim direktnim stranim ulaganjima u proizvodni sektor, pre svega automobilsku industriju".
Dosadašnji model "produžene proizvodne trake" zapadnih koncerna, prema oceni WiiW, dugoročno neće biti dovoljan za održanje i uvećanje blagostanja u zemljama regiona. WiiW zato predlaže investitorima da više ulažu u obrazovanje, istraživanje, razvoj i u promišljenu, individualizovanu industrijsku politiku.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Marko Đuković: Kako domaći tim Schneider Electrica osvaja poverenje globalnog tržišta
14.08.2025.•
0
Zašto je novosadski Centar za istraživanje i inženjering (REC – Research and Engineering Center) prepoznat kao strateški inženjerski hub, kako privlači talente i šta znači voditi globalni razvoj iz lokalnog okruženja.
NBS: Trešnje skuplje čak 200 odsto nego pre godinu dana
13.08.2025.•
5
Trenutno, cene voća i povrća daju najveći doprinos inflaciji, rekao je direktor Sektora za ekonomska istraživanja i statistiku u Narodnoj banci Srbije Savo Jakovljević.
Radiće se studija o proceni uticaja izložbe "Ekspo 2027"
13.08.2025.•
0
Preduzeće "Ekspo 2027" objavilo je poziv za izradu studije procene uticaja te specijalizovane izložbe.
Struja iz kosmosa
13.08.2025.•
8
Pakleno je toplo ovih dana, maksimalne dnevne temperature prelaze i četrdeset stepeni Celzijusa.
Javni sektor duguje 53 milijarde dinara: Među najvećim dužnicima Klinički centar Vojvodine
13.08.2025.•
5
Neizmirene obaveze direktnih i indirektnih korisnika budžetskih sredstava Srbije, uključujući lokalne samouprave i ustanove u Vojvodini, dostigle su ukupan iznos od skoro 53 milijarde dinara.
Startap Perplexity AI nudi 34,5 milijardi dolara za Google Chrome
13.08.2025.•
0
Startap veštačke inteligencije Perplexity AI podneo je neformalnu ponudu vrednu 34,5 milijardi dolara za kupovinu Google-ovog internet pregledača Chrome, potvrdio je CNBC.
Tabaković: Inflacija do kraja godine iznad projekcije NBS, a manji rast BDP-a zbog blokada
13.08.2025.•
9
Guvernerka Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković izjavila je da će inflacija u Srbiji u narednim mesecima biti iznad projekcije centralne banke, a da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) biti manji od očekivanog.
NIS-ove pumpe u Bugarskoj postaju Avia, za kupovinu bio zainteresovan i Srbijagas
13.08.2025.•
1
Bugarska Komisija za zaštitu konkurencije saopštila je da je obaveštena o nameri kompanije Uni Energy OOD da preuzme NIS Petrol Bugarska, koja je podnela zahtev za odobrenje koncentracije.
Panevropski koridor Via Karpatija uskoro gotov - šta bi to moglo da znači za Srbiju?
13.08.2025.•
27
Roba koja putuje iz severne ili zapadne Evrope ka jugu kontinenta ili Bliskom istoku, i obratno, retko može da zaobiđe Srbiju drumskim putem.
Banke ublažile standarde kreditiranja za stanovništvo, a pooštrile uslove privredi
12.08.2025.•
2
Banke u Srbiji su u prvom tromesečju ove godine umereno pooštrile uslove po kojima su odobravale kredite privredi, dok su standardi za odobravanje pozajmica građanima ublaženi.
Ruska "Izvestija": Tri države razmatraju izgradnju novog gasovoda
12.08.2025.•
8
Moskva, Beograd i Budimpešta vrše finansijsku procenu izgradnje zajedničkog gasovoda, tvrdi ruski dnevni list "Izvestija".
RZS: Voće za godinu dana poskupelo za 81,4 odsto
12.08.2025.•
3
Cene poljoprivrednih i ribarskih proizvoda u junu su, u odnosu na jun prošle godine, povećane za 13,4 odsto, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
"Fijat" u Kragujevcu će zaposliti 800 ljudi iz Maroka i Nepala: Sindikalac o tome zašto ne domaće radnike
12.08.2025.•
18
U Fijatovoj fabrici u Kragujevcu biće zaposleno 800 radnika iz Nepala i Maroka, jer ih u Kragujevcu nema, prenela je Televizija Kragujevac, pozivajući se na izjavu gradskog većnika za privredu Radomira Erića.
Stručnjaci objasnili zašto Vučićeve najave o nižoj trgovačkoj marži i povoljnijim kreditima "ne piju vodu"
12.08.2025.•
46
Stručnjaci za trgovinu i finansije ocenili su da bi ograničavanje trgovačkih marži i obezbeđenje povoljnijih kredita sa nižim kamatama za građane sa manjim primanjima imalo kratkoročni efekat na standard građana.
SAD i Kina produžile trgovinsko primirje
11.08.2025.•
0
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp produžio je danas trgovinsko primirje sa Kinom.
Smanjena vrednost građevinskih radova u Srbiji u drugom kvartalu
11.08.2025.•
1
U Srbiji je u drugom kvartalu ove godine vrednost izvedenih građevinskih radova opala u tekućim cenama za 12,7 odsto, u odnosu na isti period 2024. godine.
Carine SAD: Kako će uticati na Srbiju?
11.08.2025.•
6
Amerikanci su uveli žestoku zaštitu na robu uvezenu iz Srbije i tako, praktično, doveli u pitanje međusobno poslovanje.
Devizne rezerve NBS na kraju jula 28,3 milijarde evra
11.08.2025.•
2
Bruto devizne rezerve Narodne banke Srbije su na kraju jula ove godine iznosile 28,3 milijarde evra, i u odnosu na kraj juna povećane su za 931,1 milion evra, saopštila je NBS.
Finansijski konsultant: Platu od 60.000 dinara ne bi trebalo opteretiti sa više od 30 odsto
10.08.2025.•
9
Mere koje Narodna banka Srbije priprema za smanjenje marži banaka trebalo bi pre svega da pomognu slojevima stanovništva sa najnižim primanjima.
Za njih nema krize: Neto dobit banaka u Srbiji u prvih šest meseci ove godine 775 miliona evra
10.08.2025.•
5
Poslovne banke u Srbiji su u prvom polugođu 2025. godine ostvarile profit od 90,7 milijardi dinara, odnosno 775 miliona evra, preneo je Danas.
Više od dva miliona evra iz budžetske rezerve za organizaciju Evropskog prvenstva u vaterpolu
10.08.2025.•
2
Vlada Srbije donela je odluku da prebaci više od dva miliona evra iz budžetske rezerve Ministarstvu sporta, za organizaciju Evropskog prvenstva u vaterpolu.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar