Bečki institut: Opada obim stranih investicija u istočnu i jugoistočnu Evropu
Obim direktnih stranih investicija bio je prošle godine u zemljama istočne i jugoistočne Evrope manji nego proteklih nekoliko godina iako je bilo izuzetaka među koje spadaju i zemlje Zapadnog Balkana.
To pokazuje analiza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).
U odnosu na 2023. godinu direktne strane investicije su prošle godine u širem regionu opale za približno četvrtinu, sa oko 100 milijardi na malo više od 75 milijardi.
Ekonomistkinja WiiW i autorka izveštaja Olga Pinđuk ocenila je da su trendovi u širem regionu velikim delom posledica krize nemačke industrije i neizvesnosti oko politike američkog predsednika Donalda Trampa.
Istovremeno se ocenjuje da je u zemljama regiona došlo do strukturnih promena i da u njima dosadašnji model ulaganja u proizvodnju kao pridruženu radionicu zapadnih kompanija polako gubi na značaju kao motor privrednog rasta.
Kada je reč o investicijama, sa minusom od 24 odsto situacija je prošle godine bila loša i za članice Evropske unije u regionu.
Posebno je pogođena bila Poljska (minus 48 odsto), a minus od 15 odsto zabeležila je i Rumunija. U Ukrajini pad investicija je iznosio 26 odsto, ali se to može i objasniti i vanrednom situacijom zbog ruske agresije.
Države Zapadnog Balkana zabeležile su plus od 17,4 odsto, predvođene Srbijom i Severnom Makedonijom, a i Turska je imala 5,5 odsto više direktnih stranih investicija nego 2023. godine.
Pozitivni izuzeci su i Češka (plus 7,9 odsto), Hrvatska (plus 38,7 odsto), Mađarska (plus 5,1 odsto), Litvanija (plus 28,8 odsto) i Slovačka, u kojoj je obim stranih direktnih ulaganja bio oko deset puta veći nego u godini koja je prethodila.
Rast u tim zemljama može se, međutim, objasniti i pojedinačnim velikim projektima koji izvitoperuju statistiku. Primer za to su, kako navodi WiiW, ulaganja kineskih firmi u proizvodnju električnih automobila i e-baterija u Slovačkoj i Mađarskoj.
WiiW piše da, bez obzira na te izuzetke, ukupan trend pada stranih ulaganja ostaje nepromenjen.
Naime, novi podaci o stranim grinfild investicijama pokazuju da se situacija i ove godine dodatno pogoršala. To se odnosi kako na broj najavljenih novih projekata, koji se u odnosu na prvi kvartal prošle godine smanjio za 26 odsto, tako i na obećani kapital, čiji je iznos manji čak 55 odsto u odnosu na isto tromesečje prošle godine.
Trend u oblasti ugovorenih projekata i najavljenog kapitala iz prvih meseci ove godine, prema analizi WiiW, odnosi se na sve države Srednje, Istočne i Jugoistočne Evrope, uz nekoliko svetlih tačaka među koje spadaju Albanija, Kosovo, Ukrajina, Letonija i još neke.
Nemačke i austrijske firme, koje tradicionalni najviše ulažu u region su kad je reč o novim ulaganjima "stisle kočnicu". U prvom redu se to odnosi na Nemačku koja je u periodu od drugog kvartala 2024. pa do prvog kvartala ove godine obećala ulaganja od 5,4 milijardi evra, a u istom periodu od 2023. do 2024. gotovo dvostruko više - 10,6 milijardi. Broj najavljenih nemačkih grinfild projekata je pao za 21 odsto sa 257, na 203.
Krajnje oprezni su i investitori iz Austrije, čija su se ulaganja od 2023. godine jedva promenila i ostaju na oko 1,4 milijarde evra, piše WiiW.
Kina je, iako je kao i Nemačka gotovo prepolovila ulaganja, sa obećane 11,2 milijarde evra ostala najveći investitor u zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Evrope. Međutim, udeo Kine u ukupnim postojećim direktnim stranim investicijama iznosi svega 1 odsto, dok 70 odsto otpada na EU.
WiiW ocenjuje i da u ekonomskom smislu u celom regionu opada značaj stranih direktnih investicija za privredni rast, "što ukazuje na strukturne promene u zemljama koje su bile poznate po velikim direktnim stranim ulaganjima u proizvodni sektor, pre svega automobilsku industriju".
Dosadašnji model "produžene proizvodne trake" zapadnih koncerna, prema oceni WiiW, dugoročno neće biti dovoljan za održanje i uvećanje blagostanja u zemljama regiona. WiiW zato predlaže investitorima da više ulažu u obrazovanje, istraživanje, razvoj i u promišljenu, individualizovanu industrijsku politiku.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
5
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
29
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
9
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
7
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Predsednica Venecuele: Energetski sporazum sa SAD će ostati na snazi 25 godina
30.08.2026.•
3
Privremena predsednica Venecuele Delsi Rodrigez izjavila je da će energetski sporazum sa Sjedinjenim Američkim Državama ostati na snazi 25 godina.
Maldivi uvode porez za strane turističke operatere
30.08.2026.•
0
Parlament Maldiva usvojio je zakon da strani turistički operateri moraju da se registruju kod poreske uprave te zemlje i plaćaju turistički porez.
Svetu preti novo poskupljenje hrane: Šta možemo da očekujemo u Srbiji?
30.08.2026.•
18
Hrana bi, tokom sledeće godine, mogla dodatno da poskupi na globalnom nivou, a jedan od ključnih razloga za to jeste nestašica đubriva.
Produžena zabrana izvoza i smanjenje akcize na gorivo
30.08.2026.•
0
Vlada Srbije je produžila odluke o zabrani izvoza naftnih derivata, kao i o smanjenju akcize na benzin i evrodizel.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar