Bečki institut: Opada obim stranih investicija u istočnu i jugoistočnu Evropu
Obim direktnih stranih investicija bio je prošle godine u zemljama istočne i jugoistočne Evrope manji nego proteklih nekoliko godina iako je bilo izuzetaka među koje spadaju i zemlje Zapadnog Balkana.
Foto: Pixabay (ilustracija)
To pokazuje analiza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).
U odnosu na 2023. godinu direktne strane investicije su prošle godine u širem regionu opale za približno četvrtinu, sa oko 100 milijardi na malo više od 75 milijardi.
Ekonomistkinja WiiW i autorka izveštaja Olga Pinđuk ocenila je da su trendovi u širem regionu velikim delom posledica krize nemačke industrije i neizvesnosti oko politike američkog predsednika Donalda Trampa.
Istovremeno se ocenjuje da je u zemljama regiona došlo do strukturnih promena i da u njima dosadašnji model ulaganja u proizvodnju kao pridruženu radionicu zapadnih kompanija polako gubi na značaju kao motor privrednog rasta.
Kada je reč o investicijama, sa minusom od 24 odsto situacija je prošle godine bila loša i za članice Evropske unije u regionu.
Posebno je pogođena bila Poljska (minus 48 odsto), a minus od 15 odsto zabeležila je i Rumunija. U Ukrajini pad investicija je iznosio 26 odsto, ali se to može i objasniti i vanrednom situacijom zbog ruske agresije.
Države Zapadnog Balkana zabeležile su plus od 17,4 odsto, predvođene Srbijom i Severnom Makedonijom, a i Turska je imala 5,5 odsto više direktnih stranih investicija nego 2023. godine.
Pozitivni izuzeci su i Češka (plus 7,9 odsto), Hrvatska (plus 38,7 odsto), Mađarska (plus 5,1 odsto), Litvanija (plus 28,8 odsto) i Slovačka, u kojoj je obim stranih direktnih ulaganja bio oko deset puta veći nego u godini koja je prethodila.
Rast u tim zemljama može se, međutim, objasniti i pojedinačnim velikim projektima koji izvitoperuju statistiku. Primer za to su, kako navodi WiiW, ulaganja kineskih firmi u proizvodnju električnih automobila i e-baterija u Slovačkoj i Mađarskoj.
WiiW piše da, bez obzira na te izuzetke, ukupan trend pada stranih ulaganja ostaje nepromenjen.
Naime, novi podaci o stranim grinfild investicijama pokazuju da se situacija i ove godine dodatno pogoršala. To se odnosi kako na broj najavljenih novih projekata, koji se u odnosu na prvi kvartal prošle godine smanjio za 26 odsto, tako i na obećani kapital, čiji je iznos manji čak 55 odsto u odnosu na isto tromesečje prošle godine.
Trend u oblasti ugovorenih projekata i najavljenog kapitala iz prvih meseci ove godine, prema analizi WiiW, odnosi se na sve države Srednje, Istočne i Jugoistočne Evrope, uz nekoliko svetlih tačaka među koje spadaju Albanija, Kosovo, Ukrajina, Letonija i još neke.
Nemačke i austrijske firme, koje tradicionalni najviše ulažu u region su kad je reč o novim ulaganjima "stisle kočnicu". U prvom redu se to odnosi na Nemačku koja je u periodu od drugog kvartala 2024. pa do prvog kvartala ove godine obećala ulaganja od 5,4 milijardi evra, a u istom periodu od 2023. do 2024. gotovo dvostruko više - 10,6 milijardi. Broj najavljenih nemačkih grinfild projekata je pao za 21 odsto sa 257, na 203.
Krajnje oprezni su i investitori iz Austrije, čija su se ulaganja od 2023. godine jedva promenila i ostaju na oko 1,4 milijarde evra, piše WiiW.
Kina je, iako je kao i Nemačka gotovo prepolovila ulaganja, sa obećane 11,2 milijarde evra ostala najveći investitor u zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Evrope. Međutim, udeo Kine u ukupnim postojećim direktnim stranim investicijama iznosi svega 1 odsto, dok 70 odsto otpada na EU.
WiiW ocenjuje i da u ekonomskom smislu u celom regionu opada značaj stranih direktnih investicija za privredni rast, "što ukazuje na strukturne promene u zemljama koje su bile poznate po velikim direktnim stranim ulaganjima u proizvodni sektor, pre svega automobilsku industriju".
Dosadašnji model "produžene proizvodne trake" zapadnih koncerna, prema oceni WiiW, dugoročno neće biti dovoljan za održanje i uvećanje blagostanja u zemljama regiona. WiiW zato predlaže investitorima da više ulažu u obrazovanje, istraživanje, razvoj i u promišljenu, individualizovanu industrijsku politiku.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Rusi jesu voljni da prodaju svoj deo NIS-a, ali će teško do novca zbog sankcija: Imaju više opcija
20.11.2025.•
4
Ruski vlasnici su pristali da prodaju svoj deo vlasništva u NIS-U, ali se nameće novo pitanje da li će Rusi moći da zaokruže transakciju zbog aktuelnih američkih i evropskih finansijskih sankcija.
Stižu rešenja za porez na oružje - i to izmenjen
20.11.2025.•
1
Poreska uprava saopštila je da je odredila nove iznose poreza na oružje za 2025. godinu, a nakon obrade podataka iz Ministarstva unutrašnjih poslova.
Dvojica srpskih preduzetnika preuzimaju Imlek
20.11.2025.•
9
Kompanija "Imlek" saopštila je da su investicioni holding preduzetnika Andreja Jovanovića, "AJFH", i aktuelni generalni direktor "Imleka" Bojan Radun potpisali sporazum o zajedničkoj kupovini "Imleka".
Ekonomista Drašković: Najava Rusa da prodaju svoj deo u NIS-u ne znači da je kriza prošla
20.11.2025.•
8
Ekonomista Božo Drašković ocenio je da prodaja većinskog dela Naftne industrije Srbije (NIS) trećoj strani ne znači da je energetska kriza rešena.
Brkić: Kupac ruskog udela u NIS-u najverovatnije šeik Muhamed bin Zajed i naftna kompanija Abu Dabija
19.11.2025.•
71
Nacionalna naftna kompanija Abu Dabija - ADNOC najverovatniji je kupac ruskog udela u Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Privredna komora Srbije: Profesionalni vozači na udaru šengenskih pravila
19.11.2025.•
7
Ograničen boravak profesionalnih vozača iz Srbije na teritoriji Evropske unije (EU), već ima, a tek će imati ozbiljne posledice na srpske vozače, lance snabdevanja, privredu i izvoz.
Tabaković o "specijalnoj operaciji" vezanoj za NIS: "O njoj se ne govori"
19.11.2025.•
18
Guverner Narodne banke Srbije Jorgovanka Tabaković je rekla da se o "specijalnoj operaciji" koju je pominjanaa na sednici Vlade Srbije o NIS-u ne govori kako se ne bi otkrivali dalji planovi i strategije.
Vlada na vanrednoj sednici odlučila: Osniva još jedno gasno preduzeće
19.11.2025.•
14
Vlada Srbije je na vanrednoj sednici odlučila da se upravljanje gasnom infrastrukturom poveri novom preduzeću, dok će Srbijagas nastaviti da snabdeva tržište gasom i to će mu biti glavna uloga.
Narodna banka Srbije dobila upozorenje zbog mogućih sekundarnih sankcija zbog NIS-a
19.11.2025.•
16
Guvernerka NBS Jorgovanka Tabaković izjavila je da je centralna banka Srbije dobila upozorenje o mogućnosti uvođenja tzv. sekundarnih sankcija zbog NIS-a.
Rusi pristali da prodaju svoj udeo u NIS-u: Ministarka ne kaže kome, ali ističe da se ništa ne krije
19.11.2025.•
41
Ruski vlasnici su pristali da prodaju svoj deo vlasništva u NIS-u koji iznosi 56,15 odsto.
Tabaković: Inflacija usporila zahvaljujući ograničenju trgovačkih marži, BDP će biti manji od očekivanog
19.11.2025.•
6
Usporavanje inflacije u Srbiji na 2,8 odsto u oktobru ove godine najvećim delom je rezultat primene uredbe o organičavanju trovačkih marži.
Moguće nove sankcije: Ako Tramp zbog Rusije uvede carine od 500 odsto, Srbija bi mogla da se nađe na udaru
19.11.2025.•
34
Sjedinjene Američke Države spremne su da pređu na radikalnije mere ukoliko diplomatski odnosi i dosadašnji pritisci na Rusiju na uspeju.
Vlada Srbije danas zaseda: Biće razmotren paket energetskih propisa
19.11.2025.•
3
Vlada Srbije danas će održati sednicu na kojoj će biti razmotren paket energetskih propisa.
NIS ponovo traži od SAD dozvolu da posluje tokom pregovora o promeni vlasničke strukture
19.11.2025.•
1
Naftna industrija Srbije podnela je 18. novembra Kancelariji za kontrolu strane imovine (OFAC) Ministarstva finansija SAD novi zahtev za izdavanje posebne licence.
Bajatović: Ruski kapital u NIS-u moraće da bude anuliran
19.11.2025.•
21
Direktor Srbijagasa Dušan Bajatović izjavio je da prodaju NIS-a Rusima 2008. ne vidi kao loš poslovni potez, ali da ruski kapital u toj kompaniji mora da bude anuliran, jer NIS mora da nastavi da radi.
Honda povukla više od 250.000 hibridnih vozila zbog softverske greške
19.11.2025.•
0
Japanski proizvođač automobila Honda povukao je sa tržišta SAD više od 256.600 svojih hibridnih vozila "akord".
Generalni direktor NIS-a: "Akcionari vode pregovore, kompanija nastavlja stabilno poslovanje"
18.11.2025.•
7
Generalni direktor Naftne industrije Srbije (NIS) Kiril Tjurdenjev obratio se večeras zaposlenima i obavestio ih da akcionari te kompanije "aktivno vode pregovore sa svim zainteresovanim stranama".
Macut i Đedović Handanović: Snabdevanje energentima stabilno, dopremaju se tone naftne, benzina i dizela
18.11.2025.•
5
Premijer Đuro Macut razgovarao je sa ministarkom rudarstva i energetike Dubravkom Đedović Handanović o situaciji u tom sektoru i merama koje država preduzima kako bi se ublažile posledice sankcija NIS-u.
Može li se sačuvati NIS?
18.11.2025.•
12
Teška su vremena, ratuje se na bezbroj lokacija širom globusa.
Kako bi izgledala nacionalizacija NIS-a - da li je uopšte moguća
18.11.2025.•
8
Rasplet u vezi sa sankcijama NIS-u morao bi uskoro da se reši, ali i dalje nema jasnih naznaka kako.
Mađarski ministar: MOL bi mogao da preuzme deo akcija NIS-a
17.11.2025.•
11
Ministar spoljnih poslova Mađarske Peter Sijarto je izjavio da bi mađarska naftna kompanija MOL mogla da preuzme deo Naftne industrije Srbije (NIS) koja je pod sankcijama SAD zbog ruskog vlasništva.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar