Bečki institut: Opada obim stranih investicija u istočnu i jugoistočnu Evropu
Obim direktnih stranih investicija bio je prošle godine u zemljama istočne i jugoistočne Evrope manji nego proteklih nekoliko godina iako je bilo izuzetaka među koje spadaju i zemlje Zapadnog Balkana.
Foto: Pixabay (ilustracija)
To pokazuje analiza Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WiiW).
U odnosu na 2023. godinu direktne strane investicije su prošle godine u širem regionu opale za približno četvrtinu, sa oko 100 milijardi na malo više od 75 milijardi.
Ekonomistkinja WiiW i autorka izveštaja Olga Pinđuk ocenila je da su trendovi u širem regionu velikim delom posledica krize nemačke industrije i neizvesnosti oko politike američkog predsednika Donalda Trampa.
Istovremeno se ocenjuje da je u zemljama regiona došlo do strukturnih promena i da u njima dosadašnji model ulaganja u proizvodnju kao pridruženu radionicu zapadnih kompanija polako gubi na značaju kao motor privrednog rasta.
Kada je reč o investicijama, sa minusom od 24 odsto situacija je prošle godine bila loša i za članice Evropske unije u regionu.
Posebno je pogođena bila Poljska (minus 48 odsto), a minus od 15 odsto zabeležila je i Rumunija. U Ukrajini pad investicija je iznosio 26 odsto, ali se to može i objasniti i vanrednom situacijom zbog ruske agresije.
Države Zapadnog Balkana zabeležile su plus od 17,4 odsto, predvođene Srbijom i Severnom Makedonijom, a i Turska je imala 5,5 odsto više direktnih stranih investicija nego 2023. godine.
Pozitivni izuzeci su i Češka (plus 7,9 odsto), Hrvatska (plus 38,7 odsto), Mađarska (plus 5,1 odsto), Litvanija (plus 28,8 odsto) i Slovačka, u kojoj je obim stranih direktnih ulaganja bio oko deset puta veći nego u godini koja je prethodila.
Rast u tim zemljama može se, međutim, objasniti i pojedinačnim velikim projektima koji izvitoperuju statistiku. Primer za to su, kako navodi WiiW, ulaganja kineskih firmi u proizvodnju električnih automobila i e-baterija u Slovačkoj i Mađarskoj.
WiiW piše da, bez obzira na te izuzetke, ukupan trend pada stranih ulaganja ostaje nepromenjen.
Naime, novi podaci o stranim grinfild investicijama pokazuju da se situacija i ove godine dodatno pogoršala. To se odnosi kako na broj najavljenih novih projekata, koji se u odnosu na prvi kvartal prošle godine smanjio za 26 odsto, tako i na obećani kapital, čiji je iznos manji čak 55 odsto u odnosu na isto tromesečje prošle godine.
Trend u oblasti ugovorenih projekata i najavljenog kapitala iz prvih meseci ove godine, prema analizi WiiW, odnosi se na sve države Srednje, Istočne i Jugoistočne Evrope, uz nekoliko svetlih tačaka među koje spadaju Albanija, Kosovo, Ukrajina, Letonija i još neke.
Nemačke i austrijske firme, koje tradicionalni najviše ulažu u region su kad je reč o novim ulaganjima "stisle kočnicu". U prvom redu se to odnosi na Nemačku koja je u periodu od drugog kvartala 2024. pa do prvog kvartala ove godine obećala ulaganja od 5,4 milijardi evra, a u istom periodu od 2023. do 2024. gotovo dvostruko više - 10,6 milijardi. Broj najavljenih nemačkih grinfild projekata je pao za 21 odsto sa 257, na 203.
Krajnje oprezni su i investitori iz Austrije, čija su se ulaganja od 2023. godine jedva promenila i ostaju na oko 1,4 milijarde evra, piše WiiW.
Kina je, iako je kao i Nemačka gotovo prepolovila ulaganja, sa obećane 11,2 milijarde evra ostala najveći investitor u zemlje Srednje, Istočne i Jugoistočne Evrope. Međutim, udeo Kine u ukupnim postojećim direktnim stranim investicijama iznosi svega 1 odsto, dok 70 odsto otpada na EU.
WiiW ocenjuje i da u ekonomskom smislu u celom regionu opada značaj stranih direktnih investicija za privredni rast, "što ukazuje na strukturne promene u zemljama koje su bile poznate po velikim direktnim stranim ulaganjima u proizvodni sektor, pre svega automobilsku industriju".
Dosadašnji model "produžene proizvodne trake" zapadnih koncerna, prema oceni WiiW, dugoročno neće biti dovoljan za održanje i uvećanje blagostanja u zemljama regiona. WiiW zato predlaže investitorima da više ulažu u obrazovanje, istraživanje, razvoj i u promišljenu, individualizovanu industrijsku politiku.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Đedović Handanović: Do kraja ove nedelje biti usaglašeno 90 odsto stavova oko NIS-a
22.04.2026.•
0
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je da su održani sastanci sa operativnim i pravnim timovima MOL-a u vezi sa preuzimanjem ruskog udela u NIS-u.
Gorivo sve skuplje: EU beleži nagli rast cena, Nemačka na vrhu
21.04.2026.•
7
Cena goriva i maziva za lični trasport u Evropskoj uniji značajno je porasla u martu ove godine i to 12,9 odsto u poređenju sa istim mesecom prošle godine, saopštila je danas Evropska kancelarija za statistiku Eurostat.
Folksvagen smanjuje proizvodnju za još milion vozila
21.04.2026.•
3
Generalni direktor Folksvagena Oliver Blume najavio je danas značajno smanjenje proizvodnih kapaciteta za još milion vozila, pošto je naveo da su raniji planovi prodaje postali nerealni u aktuelni tržišnim okolnostima.
Mali pregled: Trenutne cene goriva u regionu i kako se Srbija kotira
21.04.2026.•
6
Srbija je i dalje među skupljim zemljama za one koji voze benzince, ali su je prema cenama na pumpama pretekle Hrvatska, Mađarska i Rumunija.
Iako akcize na gorivo nisu snižene 60 odsto kako je obećano: Mesečno koštaju budžet 34 miliona evra
21.04.2026.•
10
Početkom februara ove godine, Vlada je u okviru redovnog usaglašavanja sa prosečnom inflacijom iz 2025. povećala akcize na gorivo koje su za bezolovni benzin utvrđene na 72 a za dizel na 74,04 dinara po litru.
Srbija priprema nova pravila o preuzimanju firmi
20.04.2026.•
5
Ministarstvo finansija pokrenulo je javnu raspravu o Nacrtu zakona o preuzimanju akcionarskih društava, koji donosi promene u načinu na koji se kompanije preuzimaju na domaćem tržištu kapitala, objavio je portal eKapija.
Ministarka Đedović Handanović rekla da "postoje crvene linije" za NIS: Šta su čije obaveze?
20.04.2026.•
2
Ministarka energetike Dubravka Đedović Handanović objavila je posle sastanka sa prvim čovekom MOL-a da "dogovori o prodaji NIS nisu laki" i da postoje crvene linije "koje ne možemo da pređemo".
Produžen rok za prijave za Mixx Awards 2026
20.04.2026.•
0
IAB Serbia je produžio rok za prijave radova za Mixx Awards tako da agencije, brendovi i izdavači mogu prijaviti svoje radove do 5. maja u 23:59.
Nedeljnik: Idea prodata za 40 miliona evra, DIS za 50 miliona
20.04.2026.•
25
Novoosnovana kompanija Alta retail vlasnika Davora Macure platila 40 miliona evra za Idea markete i još četiri firme koje su u Srbiji poslovale pod okriljem hrvatske Fortenova grupe, piše danas Nedeljnik.rs.
I dalje ništa od Vučićevog obećanja o smanjenju akciza na gorivo za 60 odsto: Ovo su mogući razlozi
20.04.2026.•
18
Da li je ikada postojala namera da se akcize na naftne derivate smanje za 60 odsto kako je to predsednik Srbije Aleksandar Vučić nedvosmisleno ustvrdio 20. marta? Navodeći, pritom, da će se to desiti koliko odmah.
Države se plaše da oporezuju ultrabogataše - zašto?
20.04.2026.•
9
Rastuća nejednakost u prihodima i javno demonstriranje moći milijardera podstiču zahteve za uvođenje novih poreza za najbogatije pojedince na svetu. Može li se bogatstvo ikada pravedno oporezovati?
Građani sve zaduženiji: "Anomalija da najveći deo čine keš krediti, ljudi su u jednom začaranom krugu"
19.04.2026.•
12
Građani Srbije nastavili su da se zadužuju i u martu, pa je njihov ukupni dug prema bankama, prema izveštaju Kreditnog biroa, dostigao 2.006,7 milijardi dinara.
Miodrag Zec: Kinezima su strane investicije služile da steknu znanje, a mi smo odabrali motanje kablova
19.04.2026.•
45
Ključni ekonomski problem je što kao država nismo znali šta hoćemo, pa su se umesto ulaganja u poslove koji donose tehnički progres privlačile strane investicije koje su razvijale takozvane doradne ili periferne poslove.
Isporuke iPhone-a u Kinu skočile za čak 20 odsto od početka godine
19.04.2026.•
1
Isporuke iPhone-a u Kinu, najveće svetsko tržište pametnih telefona, skočile su za čak 20 odsto međugodišnje u prvom kvartalu 2026, pokazuju podaci istraživačke agencije "Counterpoint Research".
MMF za Srbiju predvideo inflaciju od sedam odsto u decembru: "Imaćemo eroziju kupovne moći"
19.04.2026.•
24
Talas inflacije iz 2022. i 2023. godine nije čestito ni prošao, a već nam se, po svoj prilici, "smeši" sledeći.
Đedović Handanović: Pregovori sa MOL-om o NIS-u nisu laki, postoje crvene linije preko kojih ne idemo
19.04.2026.•
9
Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je posle sastanka u Beogradu sa predsednikom i izvršnim direktorom MOL grupe Hernadijem Žoltom da pregovori o prodaji NIS-a nisu laki.
Šta sledi za NIS: Licenca produžena, bliži se rok za konačan dogovor
18.04.2026.•
2
Produžetak operativne licence američke Kancelarije za kontrolu strane imovine (OFAK) Naftnoj industriji Srbije za 60 dana, do 16. juna, dolazi u jeku pregovora o mogućoj promeni vlasništva.
OFAC produžio licencu Janafu za transport nafte NIS-u
18.04.2026.•
3
Kancelarija američke vlade za kontrolu strane imovine (OFAC) izdala je licencu Jadranskom naftovodu (Janaf) za nastavak transporta nafte Naftnoj industriji Srbije do 16. juna, sapšteno je iz sedišta hrvatske kompanije.
Petković: Mali proizvođači pod pritiskom "makaza cena", moguća propadanja
18.04.2026.•
2
Predlog zakona o trgovinskim praksama, koji je u skupštinskoj proceduri, prema najavama Vlade trebalo bi da uredi odnose na tržištu i utiče na formiranje cena.
Porasla cena zlata nakon vesti o otvaranju Ormuskog moreuza
18.04.2026.•
0
Cena zlata porasla je za nešto manje od dva odsto, na više od 4.850 dolara po unci, nakon objava o smirivanju situacije oko sukoba na Bliskom istoku.
Komentari 0
Nema komentara na izabrani dokument. Budite prvi koji će postaviti komentar.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar