Bivši evropski čelnici protiv Starog kontinenta

Analizirajući Versajski ugovor posle Prvog svetskog rata, Džon Majnhard Kejs je u delu "Ekonomske posledice mira" ukazao da je uzrok mnogih nedaća, i onih najkrupnijih, nesposobna i(li) loša politička elita.

Slavni ekonomista je naglasio da loši lideri u vodećim svetskim državama povlače za sobom da se i u manjim na najvažnije pozicije etabliraju minorni ili pojedinci problematičnih namera. Izgleda da se ni sto godina kasnije na tom planu ništa nije promenilo.

Funkcioneri kao korporacijski lobisti

Pre nekoliko meseci Žoze Barozo, predsednik Evropske komisije u dva mandata, zaposlio se u Goldman Saks banci kao direktor filijale u Londonu i savetnik njujorške centrale, a Neli Kros, čak jedanaest godina evropska komesarka za konkurenciju, sada je u Uberu član Odbora za javnu politiku. Prevedeno na svakodnevni jezik, lobista.

Problem je što su interesi obe kompanije u predstojećem periodu umnogome suprotni interesima Evropske unije, državama članicama i što je najvažnije, građanima Starog kontinenta. Ne čudi da je protesnu peticiju potpisalo čak 136.000 evropskih birokrata, dobro upućenih šta je sve od službenih tajni Unije poznato doskorašnjim čelnicima, a biće im od ogromne koristi u predstojećim, odvojenim, pregovorima dve kompanije sa Evropskom unijom. Oboje će, naravno, savetovati suprotnu stranu.

Upozorenje ombudsmana

Pismeno je reagovala čak i Emili Orejli, evropski ombudsman, upozoravajući da je Barozo prešao kod Goldmana "u vremenima velikog iskušenja za EU" i zatražila je da se preispita pravilnik koji bivše funkcionere limitira samo odredbom da osamnaest meseci nakon isteka manadata ne mogu raditi na drugom mestu, a posle ovog roka nema nikakvih ograničenja. Tako je sve legalno, mada je i laiku vidljivo da je u pitanju ono što se naziva naplata političke pozicije i uticaja, ovoga puta od strane suprotnog interesa u odnosu na stranu gde je pojedinac stekao političko ime i spoznao brojne tajne, uspostavio značajne kontakte.

Nova bitna okolnost je "Bregzit" i predstojeći pregovori EU i Velike Britanije oko razdvajanja. Za Ujedinjeno kraljevstvo je od ključne važnosti očuvanje takozvanog "pasoškog pravila", po kome kompanija sa sedištem u Velikoj Britaniji može bez ikakavog ograničenja poslovati po celoj Uniji.

Ovo pravilo je i do sada bilo osporavano, posebno iz Frankfurta, Pariza i Amsterdama, tradicionalnih bankarskih centara, čija pozicija je tridesetak godina limitirana dominacijom Londona čijih 870.000 žitelja je zaposleno u finansijskoj industriji. Ceni se da se više od polovine evrounijskog bankarskog prometa odvija preko londonskog Sitija, sve kao posledica povlašćene pozicije britanske prestonice.

U Goldman Saksu oficijelno ističu da će "Barozovo viđenje, procene i saveti biti od dragocene pomoći Odboru", naročito u vezi sa predstojećim pregovorima Velike Britanije i Evropske unije.

Novac promenio Baroza

Izbor Baroza može biti pravi pogodak za veliku bankarsku kuću. Naime, odlukom aktuelnog predsednika Evropske komisije Žaka Junkera, čelni pregovarač Unije biće Mišel Barnije, Francuz koji je za mandata Baroza obavljao dužnost evropskog komesara za unutrašnje tržište.

Goldman Saks je prošle godine 27 odsto od 33,8 milijardi prihoda ostvarila u Londonu, pri čemu je profitna stopa na ovoj finansijskoj pijaci duplo veća nego profitna stopa banke u celini. Stoga su Barozu i dodelili mesečnu platu od 400.000 evra, neuporedivo više od 24.000 koliko je snalažljivi Portugalac imao kao predsednik Komisije, mada je i ova druga svota nezamislivo velika i za najviše funkcinere u najbogatijim zemljama Evropske unije.

Nakon toga, Barozo je otišao u penziju, a ona iznosi oko 10.000 evra. Više nego solidno za život u Lisabonu, u kome je prosečna plata 1.258, a prosečna penzija jedva 760 evra. Uzgred, u jeku globalne krize Barozo je isticao da je skandalozno koliko su bankari preplaćeni.

Podstrekač evropske dužnike krize

U pitanju je jedna od ključnih banaka za izbijanje svetskog sloma 2008. godine i evropske dužničke krize, a za razne forme nezakonitog i prerizičnog poslovanja, regulatorno telo SAD je banku kaznilo sa pet milijardi dolara. Spornost Barozovog poteza je tim veća što je reč o banci koja je svojevremeno pomogla grčkim funkcionerima da poslovne rezultate naštimaju tako da znatan deo spoljnog duga ostane nevidljiv.

Međutim, ima i onih koji podsećaju da nije prvi put kako Portugalac izaziva podozrenje. Bio je među retkim evropskim političarima koji je 2003. godine podržao američko- britansku intervenciju u Iraku.

Lobiranje i tokom mandata

Nešto pre Baroza novo uhlebljenje je našla i Neli Kros, jedanaest godina komesarka za konkurenciju. Isticala se time što je i poslednjih meseci mandata podržavala "ekonomiju deljenja", koja je u osnovi poslovanja Ubera.

Nedavno je i aktuelni saziv Evropske komisije, priča se na osnovu uticaja segmenta birokratskog aparata koji je formirala Krosova, dao punu podršku "ekonomiji deljenja", dodatno podstičući trvenja sa četiri petine država članica koje ovu formu rada smatraju nelojalnom konkurencijom tradicionalnim i mnogo lakše oporezivim oblicima aktivnosti.

Odskočna daska

Da "Uber" članove odbora za javnu politiku bira pre svega po mogućnostima kreiranja odluka povoljnim po sebe potvrđuje i činjenica da su u odbor izabani i bivša predsednica za konkurenciju Australije i bivši ministar za transport SAD, pa se mnogi pitaju jesu li javne funkcije samo prvi korak ka uključivanju u krupni biznis, odnosno štite li zvaničnici interes građana koji ih plaćaju ili je politička pozicija samo odskočna daska za kasniji odlazak u kompanije, često i na štetu poreskih obveznika.

Dosadašnje mere sprečavanja ovakvih rotacija su se pokazale nemoćne. Velike korporacije za dobro lobiranje mogu uvek platiti više i od odlične plate, a mnoge spoznaje, kontakti i poznanstva ostaju očuvani kanali uticaja mnogo duže od sada aktuelnih osamnaet meseci obaveznog "hlađenja". Potezi Barozoa i Krosova otvaraju pitanje koliko delovanje javnih funkcionera, dok su na funkciji, doprinosi budućem korporacijskom angažmanu i je li bilo na štetu javnog ili interesa poreskih obveznika.

  • Anonimus

    25.09.2016 12:35
    Baš neuobičajen i zanimljivo napisan prilog. Kejns je posebno pisao o nesposobnosti Vudri Vilsona i njegovom ključnom uticaju na surovi karakter Versajskih pregovora. Pobedila je pobednička zaslepljenost, umnogome kao izraz skromih mogućnosti lidera medju zemljama- pobednicama, a tekst nam kazuje da ni danas nije bolje. Pohvale autoru i redakciji sajta 021.rs
  • Emili

    25.09.2016 10:38
    Ema je odlicno postavila i analizirala ovaj tekst :) Mora da se uspavala, kad je jos nema da zvrlja po komentarima, tj. komenttarrima :)))

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.