Ima li mesta za snižavanje poreza i doprinosa na plate

Ima osnova da preduzetnici, posebno iz male privrede, zahtevaju niže namete.

Piše: Živan Lazić

Na svakih sto dinara neto zarade radnika, državi na ime doprinosa i poreza plaćaju od 64 do 67 dinara, dok su njihovi konkurenti iz Hrvatske, Češke i Poljske opterećeni sa 55, Mađarske 51, Rumunije 53, a Bugarske samo 25 dinara, pa nije čudo da su u ovu zemlji poslednje tri godine investitori prosto okupirali.

Istina u Sloveniji i Crnoj Gori opterećenja su slična našim, dok su u razvijenim i bogatim zemljama poput Nemačke, Francuske ili Švedske uočljivo veća.

Preduzetnici ovakve mere iščekuju već deset godina; čini se da su u pravu: tokom 2008. i 2009. godine, kada je udar svetske krize bio najžešći, zatvoreno je oko 48.000 zanatskih radnji, mini i malih preduzeća, a još toliko u sedam potonjih godina. Očito, tada je bilo optimalno vreme da država shvati probleme malih i reaguje primerenom makroekonomskom politikom. Kako je država ostala inertna, siva ekonomija je dodatno uzela mah.

Upravo je i smisao snižavanje poreza i doprinosa da se neformalna (i neoporezovana) privreda prevede u regularno poslovanje. Druga dobit je što bi se vlasnicima omogućilo da višak dobiti reinvestiraju, time zaposle veći broj radnika, ili da povećaju u proseku niske zarade zaposlenima.

Nekadašnji dirketor Poreske uprave Đerđ Pap je veliki pristalica snižavanja nameta, tvrdeći da bi se sav vlasnicima oslobođen novac državi brzo vratio kroz uvećanje broja zaposlenih i rasta neto zarada.

Nema potražnje za jeftinim kreditima

Ipak,nisu svi toliko optimistični u pogledu efekta eventualnog snižavanja opterećenja rada.

Stručni konsultant Milan Kovačević podseća da su privrednici godinama kukali za jeftinim bankarskim kreditima. Sada, kada banke novac plasiraju uz istorijski najniže kamate, potražnje za investicionim kreditima nema ni za trećinu slobodnog novca.

Sa druge strane, sasvim je izvesno da bi umanjenje poreza značilo i, bar prvih godinu, dve dana, umanjenje državnih poreskih prihoda čak i da naši privrednici novooslobođeni novac investiraju na najbolji mogući način. Time bi se poremetio budžet.

Profesor Milojko Arsić upravo u činjenici da je dalje snižavanje budžetskog deficita ključna tačka ekonomske politike vidi i potrebu da se u fiskalnoj politici ne prave veliki rezovi, pogotovo ne krupnija popuštanja. Tim pre što je budžetski deficit i za narednu godinu procenjivan 1,7 odsto BDP, što je za zemlju sa izrazito visokim javnim dugom, a niskom privrednom aktivnošću i skromnim izvozom visok nivo.

Rašireno je mišljenje da dok se budžetski deficit ne spusti ispod 0,75 odsto BDP, nema mesta umanjivanju poreskih prihoda.

Skresati parafiskalne namete

Da će se i naredne godine strogo morati voditi računa o svakom budžetskom dinaru, ukazuje upravo struktura državnog proračuna za 2017. godinu. Čak i nakon oštrog snižavanja boljih penzija, od 544 milijadi dinara troškova Penzijskog fonda, čak 155, odnosno 28 odsto, biće usmereno iz budžeta. Namenski doprinosi su nedovoljni, a pre nekoliko godina jedva su dostizali 57 odsto potreba.

Isto tako su nedovoljni doprinosi za Zdravstveni fond, pa će sledeće sezone od 225 milijardi dinara rashoda (tri manje nego ove godine), čak 73 morati biti preusmereno iz državne kase.

Isto tako je nužno da se, kada se postigne minimalan budžetski deficit, potražnja podstiče. U tom slučaju, mnogo je bolje ne povećavati javnu potrošnju, već snižavanjem poreza i doprinosa podstaći investiranje, dodatno upošljavanje, odnosno rast zarada.

Bilo šta da odluči poslodavac, posledica je rast poreskih prihoda. Dakle, pre nego što se budžetski deficit ne približi nuli, previše je rizično na bilo koji način dovoditi u pitanje poreski prihod.

A kolika su opterećenja na zaradu zaposlenih?

Plaćamo porez na zaradu (10 odsto bruto plate), doprinose za penzijsko osiguranje 26 odsto, zdravstveno osiguranje 10,3 i za nezaposlenost 1,5 odsto. Pored toga, poslovanje je opterećeno sa oko 450 raznih parafiskalnih taksi i nadoknada. Naravno da nijedan preduzetnik ne plaća sve namete, već veći broj, zavisno od delatnosti i opštine u kojoj je registrovan ili u kojoj obavlja aktivnost.

Upravo bi ove takse prve i bile na udaru, a nedavno je u Hrvatskoj slično mnoštvo svedeno na upola manji broj, 235, što je tamošnjim gazdama dodatne namete sa 63 snizilo na 55 na svakih 100 kuna zarade radnika.

Previsoke akcize

Inicijative za snižavanje bilo je u nas još pre sedam godina. Tadašnja ministarka za finansije Dijana Dragutinović predlagala je niže doprinose, a poreske prihode nameravala je nadoknaditi uvećanjem PDV.

Oholi Mlađan Dinkić odbio je ovakav predlog. Slično je tokom kratkotrajnog ministrovanja zagovarao i Saša Radulović.

Problem i jeste u tome što poreske prihode valja nadomestiti, i to pre nego što pristigne novac od eventualne proširene investicije ili uvećanih zarada. Ukoliko bi se u sadašnjoj situaciji snizili porezi, jedini izvor nadoknade budžetu je rast poreza na dodatu vrednost.

A upravo je ovo fiskalna mera koja se najviše, čak surovo, reflektuje baš na najsiromašnije. Jeste da naš PDV nije visok, 20 odsto, međutim na ovako niske zarade, 380 evra u proseku, svako dodatno uvećanje bi čitave slojeve građana dovelo na ivicu siromaštva.

Podsetimo, PDV se plaća na svu robu i sve usluge, i one elementarne. Planovi da se prihodi nadoknade uvećanjem akciza padaju u vodu ako se zna da već sada akciza na gorivo i PDV, dakle državni prihodi, čine gotovo 62 odsto maloprodajne cene dok proizvođaču, distributeru i prodavcu zajedno pripadne jedva nešto više od trećine cene na malo.

Progresivan poreski sistem

Maštovitija i dinamičnija vlada možda bi pokušala da naš poreski sistem učini progresivnijim. Naime kod nas svi, radnici sa niskim zaradama, profesori i lekari sa višim primanjima, ali i funkcioneri ili bogataši sa izrazito visokim platama plaćaju iste stope poreza i doprinosa.

U Nemačkoj i Švedskoj, zapravo u skoro svim zapadnoevropskim državama, poreske i stope doprinosa su progresivne. Time bi se izbegla naša apsurdna situacija da su niske zarade izrazito visoko opterećene.

No, to je ozbiljan posao i morao bi biti usaglašen sa reformama u sistemu penzijskog i zdravstvenog osiguranja, ali i u administraciji i u radu javnih preduzeća, za šta ova vlada ne daje signala da je spremna.

  • Boris

    17.12.2016 14:15
    Oporezivanje
    A da se oporezuju oni što "promoviraju" luksuz, dakle folkeri,fotografisane droce sa FB i Instagrama, a ustvari su prostitutke, rijaliti i td
  • Privatnik

    15.12.2016 23:28
    Da razjasnimo stvari: od poreza i doprinosa koje uplaćuje privatni sektor ISPLAĆUJU SE BRUTO PLATE lekarima, profesorima i funkcionerima.
    Tako da od progresivnog oporezivanja njihovih plata koristi nema-ionako sve plaća država sa svog jednog računa na svoj drugi račun.
    To bi samo značilo da bi se privatnom sektoru dodatno povećali nameti-državi bi trebalo više para za bruto plate svojih uposlenika!
    Jedino rešenje je OTPUŠTANJE U JAVNOM SEKTORU i smanjenje poreza i doprinosa sa 68% na 45%SVIMA.
    Alo, neka ti profesori, lekari i funcioneri, rade privatno kao mali preduzetnici, kao i ja! Neka doprinesu punjenju budžeta , dosta su ga praznili.
  • Progresivno

    15.12.2016 23:16
    BB
    Sve si pomešao.Ne oporezuje se u Kanadi progresivno PLATA, tj prihod od RADA.
    Progresivno se oporezuje DOBIT NA ZARADU, koje ostvaruju velike firme!
    A kod nas obrnuto.
    Kod nas se plata oporezuje sa 68%,a dobit firmi sa 15%!
    Ako hoćeš da OPOREZUJEŠ BOGATE OPREZUJE SE DOBIT!
    Mi oporezujemo sirotinju koja RADI SA 68 %,a prihode od kapitala tj dobit sa 15%!

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.