Posle odbrane, trgovina: Koliko daleko će EU ići da bi umirila Trampa?
Pod pritiskom da obezbede trgovinski sporazum sa SAD, Evropljani traže formulu za umirivanje američkog predsednika, nakon što su se složili sa istorijskim povećanjem vojne potrošnje sa NATO-om.
Nemački kancelar Fridrih Merc je po dolasku u Brisel rekao da podržava Evropsku komisiju u svim njenim naporima da brzo postigne trgovinski sporazum.
Lider najveće evropske ekonomije insistira na brzom delovanju. Čak i ako to znači prihvatanje asimetričnog sporazuma u kojem bi Evropljani pristali na određene carine, bez kompenzacije.
Niko u Briselu ne veruje da je evropski cilj "nultih carina" dostižan.
Prema rečima nekoliko evropskih diplomata, cilj je pre da se Trampu omogući da proglasi pobedu bez žrtvovanja suštine.
Jedan od njih je pokrenuo mogućnost sporazuma "švajcarskog sira", sa brojnim rupama u zakonu: opšta taksa na evropski uvoz, ali sa nizom izuzeća za ključne sektore kao što su čelik, automobili, farmaceutski proizvodi i aeronautika.
To je manje zlo za kompanije koje trenutno u velikoj meri pate od poreza koje je već uvela američka administracija - 25 odsto na čelik i automobile i 10 odsto na većinu ostalih proizvoda.
Merc je u ponedeljak kritikovao pregovaračku strategiju Komisije, nazivajući je "previše komplikovanom", zahtevajući da se fokusira na četiri ili pet ključnih sektora.
O ovom pitanju će se raspravljati na večeri za šefove država i vlada. Predsednica Komisije Ursula fon der Lajen, koja vodi pregovore, iskoristiće priliku da testira crvene linije.
Vreme ističe kako se približava rok do 9. jula koji je postavio Donald Tramp, nakon čega, u odsustvu sporazuma, on preti da će udvostručiti podrazumevanu stopu na uvoz iz EU na 20 odsto.
"Nećemo biti provocirani, ostaćemo mirni", rekao je belgijski premijer Bart De Vever, pozivajući na izbegavanje trgovinskog rata sa SAD.
"Pregovaramo i nadamo se da ćemo postići sporazum, ali ako to ne bude slučaj, očigledno ćemo preduzeti kontramere", upozorio je on.
Francuski predsednik Emanuel Makron podigao je glas u sredu nakon samita NATO-a, tokom kojeg su Evropljani pristali na povećanje vojne potrošnje na pet odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), kako je zahtevao Tramp.
"Ne možemo, među saveznicima, reći da moramo da trošimo više na odbranu a zatim da vodimo trgovinski rat unutar NATO-a, to je apsurd", rekao je Makron.
Mađarski premijer Viktor Orban ima drugačiji stav rekavši da na američkog strani postoji izvanredni pregovarač, dok EU ima nesposobne lidere. Orban tvrdi da je blizak Trampu, kao i njegova italijanska koleginica Đorđa Meloni.
EU je početkom maja zapretila da će uvesti carine vredne 95 milijardi evra na američki uvoz, uključujući automobile i avione, ako trgovinski pregovori sa Trampom propadnu. Od tada je ublažila ovu pretnju.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija
Apple suočen s tužbom od 2,3 milijarde evra u Britaniji zbog pravila o praćenju korisnika
06.09.2026.•
2
Kompanija Apple suočena je sa tužbom vrednom dve milijarde funti (oko 2,3 milijarde evra), koja je podneta britanskom sudu u ime proizvođača aplikacija.
Folksvagen otpušta 50.000 radnika
06.09.2026.•
3
Nadzorni odbor Folksvagena jednoglasno je odobrio plan restrukturiranja do 2030. godine, kojim će nemački automobilski gigant u narednim godinama smanjiti broj zaposlenih širom sveta za do 50.000 radnika.
Da li je naftovod Novi Sad - Mađarska dovoljan za energetsku stabilnost Srbije?
06.09.2026.•
3
Izgradnja naftovoda Srbija-Mađarska predstavlja važan korak ka većoj energetskoj bezbednosti Srbije, ocenio je predsednik Skupštine Saveza energetičara Srbije Milun Babić.
Rajaner: Avio-karte će osetno poskupeti ako potraju visoke cene nafte
05.09.2026.•
1
Niskobudžetna avio-kompanija Rajaner upozorila je da bi cene kratkih evropskih letova mogle značajno da porastu ukoliko visoke cene nafte potraju do leta 2027, dok bi pojedini prevoznici mogli da se suoče i sa bankrotom.
Frankfurter rundšau: Kupovna moć utiče na prag bogatstva u Evropi - Srbija na začelju
05.09.2026.•
5
U Evropskoj uniji su primanja od 71.000 evra neto godišnje prosek iznad kojeg se tročlano domaćinstvo smatra bogatim.
Borba za kvalitet kukuruza u Srbiji
04.09.2026.•
6
Ovogodišnja žestoka suša je snažno pogodila poljoprivredu, naročito ratarstvo.
Novo poskupljenje goriva
04.09.2026.•
31
Objavljene su nove cene goriva koje će važiti od danas u 15 časova.
Folksvagen gasi Seat do 2029. godine
04.09.2026.•
14
Folksvagen grupa planira da najkasnije do kraja 2029. godine postepeno ugasi špansku automobilsku marku Seat.
Radovi na Nacionalnom stadionu drastično kasne: Prošle godine potrošen samo delić planiranog novca za gradnju
03.09.2026.•
11
Za izgradnju Nacionalnog stadiona u Surčinu, u 2025. godini, iz budžeta Srbije utrošeno oko 21,5 miliona evra. Iako to na prvi može delovati kao mnogo novca, prvobitno je budžetom planirana drastično veća potrošnja.
Električna vozila daleko od vozača u Srbiji
03.09.2026.•
15
Prošlo je više od pola decenije otkako je u Srbiji živnula priča o napuštanju vozila na fosilna goriva i počela kupovina električnih automobila.
Uber otpušta 3.300 zaposlenih
03.09.2026.•
1
Američka kompanija Uber saopštila je danas da će otpustiti 10 odsto svojih zaposlenih, odnosno ukinuti oko 3.300 radnih mesta.
Šta sve nemamo zbog Nacionalnog stadiona?
02.09.2026.•
13
Nacionalni stadion u Surčinu jedan je od projekata kojima se vlast posebno ponosi, dok ga građani vide kao preskupu investiciju od koje neće imati gotovo nikakvu korist, uz ogroman račun koji će na kraju oni platiti.
Fabrika dronova Srbije i Izraela najavljena za septembar: Šta se do sada zna o njoj
02.09.2026.•
8
Pre nešto manje od mesec dana, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će u septembru biti otvorena srpsko-izraelska fabrika za proizvodnju vojnih dronova u Srbiji.
Građani i privreda bankama duguju 4.757,19 milijardi dinara
02.09.2026.•
5
Građani i privreda su 31. avgusta na ime kredita bankama u Srbiji dugovali 4.757,19 milijardi dinara, od čega je dug stanovništva 2.161,30 milijardi, pravnih lica 2.493,62 milijarde dinara, a ostalo je dug preduzetnika.
Stelantis obustavlja proizvodnju hibridnog "fijata 500"
02.09.2026.•
5
Stelantis je objavio da će ove nedelje obustaviti proizvodnju hibridnog "fijata 500" u fabrici Mirafijori u Torinu zbog nestašice komponenti za motore, pošto je prema navodima firme potražnja veća nego što se očekivalo.
Američka firma preuzima naftna polja u Venecueli
01.09.2026.•
9
Američka naftna kompanija North American Blue Energy Partners (NABEP) preuzeće deo naftnih polja u Venecueli kojima su ranije upravljale kineske kompanije i jedna ruska firma.
Poljoprivrednici: Prinosi prepolovljeni, cene minimalne, ako zakasne i subvencije slede protesti
01.09.2026.•
12
Prinosi suncokreta i kukuruza su prepolovljeni, otkupne cene su minimalne, gubitak u proizvodnji je ogroman, pa ako se ne isplati drugi deo subvencije pre jesenje setve protesti su neminovni, kažu poljoprivrednici.
Evropska komisija neće menjati šengenska pravila
01.09.2026.•
7
Evropska komisija poručila je danas da se šengenska pravila neće promeniti.
NLB Komercijalna banka promenila ime u NLB Banka
01.09.2026.•
4
NLB Komercijalna banka od danas posluje pod poslovnim imenom NLB Banka.
Prosvetni radnici će, ovim tempom, uskoro biti na minimalcu
31.08.2026.•
30
Prosvetni radnici u Srbiji počinju novu školsku godinu sa platama koje su niže od republičkog proseka, bez najava koliko bi one mogle da budu povećane od 1. januara sledeće godine.
Kad se Kinez i Nemac bore za tržište, srpski poreski obveznik plaća ceh: Milioni evra za auto-delove
31.08.2026.•
6
Srbija je u poslednjih deset godina izdvojila oko 650 miliona evra za subvencije kompanijama koje proizvode različite komponente za automobilsku industriju, pokazuju javno dostupni podaci o zaključenim ugovorima.
Komentari 2
Zamenik zamenika
Često sam pokušavao da shvatim šta je u glavama ljudi koji zarad
putinovog interesa odbijaju da žive
kao deo evropskog prostora bez
granica, prostora na kome će se
slobodno kretati, raditi, obrazovati,
gde će im biti dostupni fondovi
za razvoj privede, poljoprivrede,
energetike. Zašto odbijaju da duplo
bolje žive za veoma kratko vreme.
Zašto odbijaju da svojoj deci otvore
perspektivu života koji je daleko
iznad standarda ostatka sveta.
Nisam našao odgovor, sem onaj
najjednostavniji. Ti ljudi su samo
intelektualno zapušteni a onda je
kgb svojom propagandom u takve
glave istovario najgori kancerogeni
otpad.
ЕУ
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar