
Kupi mi, tata, jedan mali rat
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.

Foto: Beta (Jeff McIntosh/The Canadian Press/AP)
Do sada Brisel, praktično, nije ulagao u fabrike oružja i municije, tako nešto nije bilo predviđeno osnivačkim aktima EU. No, vremena su se promenila, pa će se ubuduće finansirati rakete, topovi, automati...
Predviđa se da se od 150 do 200 milijardi investira na osnovu zajedničkog zaduženja svih 27 članica Unije, što, direktnije kazano, znači da će teret otplate pasti samo na bogatije članice.
Drugim rečima, ovako osmišljen plan zajedničkog kredita znači da će bogatiji pokloniti siromašnijim članicama određenu svotu novca, ali samo pod uslovom da je ulože namenski, u naoružanje.
Militaristički naboj
Mada su nadležnosti Brisela kada je reč o militarijama minimalne, nađen je nekakav način da se ubuduće novac usmeri ka vojsci. Nije preterano iznenađenje, suviše dugo se iz Evrope podstiče pretnja, a u kontinentalnim političkim centrima je zavladala prava rusofobija.
Militaristički naboj i okretanje naoružanju dešava se i na nivou članica Unije. Tako je Nemačka već u startu sukoba u Ukrajini dodatnih 100 milijardi evra odvojila za vojne potrebe, dok je Poljska izdvajanja za vojsku povećala na čak 4,7 odsto nacionalnog BDP-a.
Nemali deo rekordnog budžetskog deficita Francuske od preko šest odsto dolazi od vanredno finansirane vojne proizvodnje. Kako Pariz nema novca, ušlo se u iznimno veliki budžetski deficit i pored toga što je javni dug države veći od 130 odsto BDP-a.
Grčki slučaj
Problem je, izgleda, baš u tome što Francuska nije jedina evropska država koja nema prihoda ni blizu dovoljnih za potrebnu javnu potrošnju. Stanje putne i pružne mreže u najrazvijenijoj EU državi Nemačkoj je veoma loše, potrebne su goleme investicije.
Slično je i u Italiji, Španiji, Poljskoj... ali privreda evropskih država odavno usporava, te nema ni novca u budžetu. Logično je odlučiti se na pozajmice, međutim u Uniji je dugo važio normativ da deficit ne sme preći tri odsto budžeta, niti javni dug 60 odsto nacionalnog BDP-a.
Vratimo se desetak godina unazad i setimo se kako su Evropljani pritiskali Grčku da ne povećava svoj inače izrazito visok javni dug. Zamalo je nisu izbacili iz Unije, najveći pritisak dolazio je baš iz Nemačke i Francuske čije su banke bili glavni kreditori i grčke države i grčke ekonomije.
Novoformirana takozvana Trojka, koju su činili predstavnici Unije, Evropske centralne banke i MMF-a je, praktično, od grčke vlade preuzela upravljanje javnim finansijama. I pored strogih evropskih mera usmerenih na smanjenje zaduženosti, grčki javni dug je i danas iznad 160 odsto nacionalnog BDP-a i teško da će se u narednih četvrt veka smanjiti.
Brz zaborav
Sada kada su se gotovo sve evrounijske države našle u novčanoj oskudici, brzo i zajednički su zaboravili na još važeća finansijska pravila i odlučili da do nedostajućeg novca dođu pozajmicom. Nemačka je ukinula ustavnu odredbu koja joj je zabranjivala da za budžet uzima kredit. U državnu kasu je decenijama mogao da se sliva samo novac iz prihoda.
No danas su drugačija vremena i mnoge evropske države, mada već visoko zadužene, masovno potežu za novim pozajmicama. Novac im je potreban za poboljšanje infrastrukture, jačanje ekonomije, prevazilaženje sve većeg zaostajanja u digitalizaciji i razvoju veštačke inteligencije.
I Unija se odlučila da novac nameni ekonomiji, ali tako što će razvijati industriju naoružanja, nadajući se da će proizvodnja najnovijih tipova brodova, aviona i satelita za sobom povući i razmah pratećih delatnosti.
Učinila je to ne samo ignorišući još postojeća sopstvena pravila, već i zbunjujući kako sopstvene građane tako i svetsku javnost time što industriji naoružanja daje prednost u odnosu na najmodernije tehnologije.
OBRATI PAŽNJU! Osvežili smo platformu sa muzičkim kanalima, a preko koje možete slušati i Radio 021. Preporučujemo vam novu kategoriju - LOUNGE, za baš dobar užitak i relax tokom dana. Vaš 021!
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Više rata u Ukrajini, manje gasa u EU
14.06.2025.•
7
Mada se već nekoliko godina, najmanje otkad je počeo sukob u Ukrajini, stanovnici Evropske unije prilagođavaju manjku gasa, nevolje se neprekidno uvećavaju.
Psihodrama
13.06.2025.•
25
Neko je na Tviteru pametno napisao: Ako vratite da pogledate emisiju OKO na RTS-u pre koji dan pogrešili ste, ako je ne pogledate isto ste pogrešili.
Piše Siniša Tucić: Lajk, spin, pendrek
10.06.2025.•
14
Memorandum SANU. Černobilj, Niko ne sme da vas bije. Osma sednica, Gazimestan. Jogurt revolucija.
"Sudija koja tuži"
10.06.2025.•
2
Novinar Stevan Dojčinović je u više intervjua govorio o promeni ponašanja sudija od 2021. godine, kada sudije u slučaju KRIK-a, počinju da presuđuju slobodi govora i slobodi medija.
Majne ćazzi, ko je naci?
06.06.2025.•
31
Ako želiš da postaneš heroj u Srbiji 2025. godine, ne moraš da spasiš dete iz požara, niti da izmisliš lek za rak.
Kraj rata (ni)je blizu
04.06.2025.•
1
Početkom juna bi trebalo da započne nova runda pregovora o zaustavljanju rata u Ukrajini.
Imate li kutiju?
30.05.2025.•
14
Imam taj neki deo u ormanu, vitrini, regalu, kako god se zvalo, gde uglavnom držim sve "važno" što mi nikad ne treba.
Afera Fajzergejt: Opšti sud EU protiv Ursule fon der Lajen
21.05.2025.•
1
Priča o poslu od 35 milijardi evra, Ursuli fon der Lajen, direktoru "Fajzera" i novinarskoj upornosti.
Vrhunac nebitnosti Evrovizije
19.05.2025.•
5
Evrovizijska nedelja je za nama. Mnogi bi rekli nikad dosadnija, ali ponajviše nikad besmislenija.
Slučaj novosadskih aktivista: Skaredan sudski postupak
15.05.2025.•
2
Pošteno suđenje podrazumeva da dokazi moraju da ispunjavaju dva uslova.
Uloga strica Alberta u rušenju nedemokratskih režima
08.05.2025.•
2
Stric Albert u "Mućkama" je svoje, najčešće izmišljene priče, koje Del i Rodni nisu želeli da slušaju, počinjao sa "During the war…".
Sto kila krivice
08.05.2025.•
4
Sedele smo nedavno nas tri, drugarice, onako dugo, ispijajući litre kafe i dangubeći najjače.
Da li su izbori izlaz iz političke krize?
06.05.2025.•
16
Već pola godine u Srbiji traju masovni protesti. Bune se dominantno mladi, studenti i srednjoškolci.
Tužilaštvo i sud pod nadstrešnicom
01.05.2025.•
3
Sudija Apelacionog suda u Novom Sadu u penziji Savo Đurđić iznosi svoja zapažanja o dosadašnjem postupku u vezi sa padom nadstrešnice Železničke stanice u Novom Sadu.
Srećan 1. maj, Pravdo
01.05.2025.•
3
Drage kolege, zaposleni u pravosudnim institucijama, srećan nam Prvi maj.
Izložbe u Novom Sadu kao poziv na promišljanje
01.05.2025.•
1
Ljubitelji umetnosti u Novom Sadu ovih majskih dana imaju jedinstvenu priliku da se upoznaju sa radovima stvaralaca koji se razlikuju od onoga u šta su posetioci decenijama zadivljeno upirali pogled.
Sistemski mikrodozing
25.04.2025.•
4
U vodi iz gradskog vodovoda ponovo su pronađeni crvi. Zvaničan odgovor nadležnih institucija bio je: sve je u redu, nisu opasni, ima ih u malom broju, ne brinite.
REM, RTS i preduslov demokratije u Srbiji
22.04.2025.•
1
Savet REM bira Upravne odbore javnih medijskih servisa.
Svi ti klimači glavom
21.04.2025.•
3
Narod ovde ne traži vođu zato što je slab, nego zato što je tako naučen.
Sedite malo, odmorite
14.04.2025.•
7
Ne umem da sedim. Bukvalno. Ako nemam telefon u ruci, daljinski u vidokrugu i nešto da "skeniram" pogledom (najčešće spisak obaveza koje neću obaviti), ustajem.
Komentari 2
Anonimus
Jelena ns
A moj tata inteligentan čovek.
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar