
Kupi mi, tata, jedan mali rat
Deluje gotovo neverovatno, ali do 2030. godine iz budžeta Evropske unije će se čak 800 milijardi evra uložiti u razvoj vojne industrije.
Do sada Brisel, praktično, nije ulagao u fabrike oružja i municije, tako nešto nije bilo predviđeno osnivačkim aktima EU. No, vremena su se promenila, pa će se ubuduće finansirati rakete, topovi, automati...
Predviđa se da se od 150 do 200 milijardi investira na osnovu zajedničkog zaduženja svih 27 članica Unije, što, direktnije kazano, znači da će teret otplate pasti samo na bogatije članice.
Drugim rečima, ovako osmišljen plan zajedničkog kredita znači da će bogatiji pokloniti siromašnijim članicama određenu svotu novca, ali samo pod uslovom da je ulože namenski, u naoružanje.
Militaristički naboj
Mada su nadležnosti Brisela kada je reč o militarijama minimalne, nađen je nekakav način da se ubuduće novac usmeri ka vojsci. Nije preterano iznenađenje, suviše dugo se iz Evrope podstiče pretnja, a u kontinentalnim političkim centrima je zavladala prava rusofobija.
Militaristički naboj i okretanje naoružanju dešava se i na nivou članica Unije. Tako je Nemačka već u startu sukoba u Ukrajini dodatnih 100 milijardi evra odvojila za vojne potrebe, dok je Poljska izdvajanja za vojsku povećala na čak 4,7 odsto nacionalnog BDP-a.
Nemali deo rekordnog budžetskog deficita Francuske od preko šest odsto dolazi od vanredno finansirane vojne proizvodnje. Kako Pariz nema novca, ušlo se u iznimno veliki budžetski deficit i pored toga što je javni dug države veći od 130 odsto BDP-a.
Grčki slučaj
Problem je, izgleda, baš u tome što Francuska nije jedina evropska država koja nema prihoda ni blizu dovoljnih za potrebnu javnu potrošnju. Stanje putne i pružne mreže u najrazvijenijoj EU državi Nemačkoj je veoma loše, potrebne su goleme investicije.
Slično je i u Italiji, Španiji, Poljskoj... ali privreda evropskih država odavno usporava, te nema ni novca u budžetu. Logično je odlučiti se na pozajmice, međutim u Uniji je dugo važio normativ da deficit ne sme preći tri odsto budžeta, niti javni dug 60 odsto nacionalnog BDP-a.
Vratimo se desetak godina unazad i setimo se kako su Evropljani pritiskali Grčku da ne povećava svoj inače izrazito visok javni dug. Zamalo je nisu izbacili iz Unije, najveći pritisak dolazio je baš iz Nemačke i Francuske čije su banke bili glavni kreditori i grčke države i grčke ekonomije.
Novoformirana takozvana Trojka, koju su činili predstavnici Unije, Evropske centralne banke i MMF-a je, praktično, od grčke vlade preuzela upravljanje javnim finansijama. I pored strogih evropskih mera usmerenih na smanjenje zaduženosti, grčki javni dug je i danas iznad 160 odsto nacionalnog BDP-a i teško da će se u narednih četvrt veka smanjiti.
Brz zaborav
Sada kada su se gotovo sve evrounijske države našle u novčanoj oskudici, brzo i zajednički su zaboravili na još važeća finansijska pravila i odlučili da do nedostajućeg novca dođu pozajmicom. Nemačka je ukinula ustavnu odredbu koja joj je zabranjivala da za budžet uzima kredit. U državnu kasu je decenijama mogao da se sliva samo novac iz prihoda.
No danas su drugačija vremena i mnoge evropske države, mada već visoko zadužene, masovno potežu za novim pozajmicama. Novac im je potreban za poboljšanje infrastrukture, jačanje ekonomije, prevazilaženje sve većeg zaostajanja u digitalizaciji i razvoju veštačke inteligencije.
I Unija se odlučila da novac nameni ekonomiji, ali tako što će razvijati industriju naoružanja, nadajući se da će proizvodnja najnovijih tipova brodova, aviona i satelita za sobom povući i razmah pratećih delatnosti.
Učinila je to ne samo ignorišući još postojeća sopstvena pravila, već i zbunjujući kako sopstvene građane tako i svetsku javnost time što industriji naoružanja daje prednost u odnosu na najmodernije tehnologije.
Ukoliko imate potrebu za radnom snagom nudimo vam mogućnost da na jednostavan način oglasite poziciju za posao.
Radno mesto možete oglasiti u odeljku Oglasi za posao ili jednostavno klikom na ovu poruku.
NAJČITANIJE U POSLEDNJIH 72H
Ostalo iz kategorije Info - Mišljenja i intervjui
Moldavski scenario u Srbiji: Zašto poruka "raspiši izbore" ne znači mnogo
30.09.2025.•
29
Kada sledeći put kažete u pravedničkom gnevu "Raspiši izbore!", trebalo bi da se setite izbora od nedelje u Moldaviji, da vidite koliko samo raspisivanje izbora - ništa ne znači.
Sankcije NIS-u: Biće loše po nas
26.09.2025.•
36
Posle pola godine neizvesnosti, Srbija će od 1. oktobra biti pod sankcijama.
Drugačije mišljenje
19.09.2025.•
17
Zanimljivo je, i u isto vreme duboko cinično, da je Čarli Kirk postao tema u Srbiji tek onog trenutka kada je ubijen.
Današnja lekcija
12.09.2025.•
6
Nekada su nas učili da je škola kuća znanja, da se u nju ulazi tiho i izlazi malo mudriji, da se u njoj stiču znanja i vrline i postaje se čovek.
Srbiju je neko pozvao i probudio
04.09.2025.•
9
Dok je spavala snom pravednika i sanjala kako će jednog dana da se probudi sva svoja, telefon je zazvonio.
Vučić protiv N1: Spin diktator sa oprobanim taktikama
04.09.2025.•
22
Mesecima unazad u vazduhu lebdi pitanje o budućnosti televizija N1 i Nova S, njihovih portala, te Danasa, Radara i Forbs Srbija.
Nesređeni birački spiskovi - ko bira, a ko broji glasove?
02.09.2025.•
8
Život u Srbiji je poremećen, a postavlja se pitanje da li su izbori realno rešenje koje bi u skorije vreme mogli da vrate normalnost u svakodnevicu.
Piše Siniša Tucić: Istorija pamti - i one koji ćute i oni koji deluju
29.08.2025.•
6
U utorak, 26 avgusta, vozim se sa prijateljem i saborcem Markom Jozićem auto-putem od Niša prema Beogradu.
Osećate li bes?
28.08.2025.•
23
Sećam se razgovora u kojem je jedna žena sa ponosom objašnjavala da svoju decu uči da nikada ne viču, da ne lupaju vratima, da bes nije lep i da pristojan čovek mora da zna da se obuzda.
Evropa se ubrzano naoružava
25.08.2025.•
16
Na Starom kontinentu kao da su zaboravili jeziva iskustva, da se držimo samo novijih vremena, prošlog veka i dva svetska rata.
Dogovor stranačkih kolega
21.08.2025.•
17
Prošlog četvrtka uveče učesnici protesta u Novom Sadu su akumulirani bes iskalili na gradskim prostorijama Srpske napredne stranke i demolirali ih.
Pregovori Trampa i Putina - hoće li biti mira?
18.08.2025.•
4
Tri i po godine je izgledalo da pogibijama i bestijalnosti u Ukrajini nema kraja.
Nacionalno onesvešćen
04.08.2025.•
4
Još od 2018. godine u Srbiji se u više navrata pominjala ideja o uvođenju tzv. nacionalnih udžbenika, tinjajući ispod površine sve dok nije dobila politički ventil.
Da li nam ne treba 100.000 radnika iz Afrike ili nam ih treba dvostruko više - šta kažu činjenice
28.07.2025.•
64
Vest o tome da postoje naznake dogovora o mogućem uvoza radnika iz Gane za deficitarne poslove u Srbiji izazvao je brojne kritike na ovdašnjoj javnoj sceni.
Piše Siniša Tucić: Dve sobe
21.07.2025.•
6
Minulo je 37 godina, od tog toplog jula 1988. Dobro se sećam kada sam kao desetogodišnjak uleteo u stan sa ulice.
Dekan Ekonomskog fakulteta Čučković: Vrlina je ontička sredina (između krajnosti)
20.07.2025.•
12
Profesor etike i dekan Ekonomskog fakulteta u Subotici, Aleksandar Čučković, ocenio je u autorskom tekstu da smo "svi mi ovde predugo ćutali, pa nam se dogodilo ovo sa čime se suočavamo".
Ko pije kafu za vreme protesta?
08.07.2025.•
12
U ovoj zemlji leto je postalo toliko nepodnošljivo da i asfalt stenje pod sopstvenom težinom, a vazduh nosi gustu moralnu nelagodu koja se lepi za kožu i za savest.
Piše Erik Vijar: Studenti mesecima protestuju, ali Evropu to ne zanima
07.07.2025.•
14
Već sedam meseci u Beogradu se održavaju masovne demonstracije. Za pisca Erika Vijara, dobitnika Gonkurove nagrade, ova situacija otkriva da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić spreman na sve da bi ostao na vlasti.
Naoružavanje Evrope - dalje od bezbednosti, bliže strepnji
04.07.2025.•
6
Poslednjih šest meseci priča o naoružavanju Evrope dominira političkim prostorom Starog kontinenta.
Komentari 13
Posmatrac
Srb
Mikica
Uncle Sam,jel spavas ili im prvo prodajes pa ces to posle da unistis? Vodi racuna ujka sem...
Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.
Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.
Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.
Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.
Napiši komentar