Urušiti Telekom pa ga prodati za siću

Svi punoletni građani Srbije imaju po akciju Telekoma i logično je da su zainteresovani da na berzi vide šta imaju u rukama. Međutim, državni telekomunikacioni sistem godinama izbegava da upravi Beogradske berze preda dokumenta neophodna za stavljanje na listing, pa građani Srbije ne mogu da provere kolika je vrednost onoga što imaju u rukama.

Piše: Živan Lazić

Neizvesnost oko Telekoma je tim veća što je unazad pet godina dva puta propala započeta privatizacija. Oba puta cena na raspisanom tenderu ni približno nije zadovoljila apetite vlasti, prvo vlade Mirka Cvetkovića, potom Aleksandra Vučića.

Poslednji put javnost nije ni obaveštana o visini ponude, već je samo objavljeno da država nije zadovoljna ponuđenim. U takvoj situaciji, sve češće se može ćuti da naše vlade nisu imale realnu predstavu ni o vrednosti Telekoma, ni o smeru razvoja svetskih telekomunikacija.

Možda je u početku bilo i neverica spram insajderskih vesti, kada već država nije htela da obznani rezultate tendera, da je poslednja ponuda bila čak 30 odsto ispod prethodne, ali naš operater je nastavio da tone. Gubi tržište, opadaju i prihod i još više profit. Što je i gore, ulaganja je sve manje.

Selektiranje poslovnih rezultata

Naravno da bi na berzi kretanje cene akcija govorilo o poslovanju sistema, pa stoga ne čudi da uprava godinama izbegava obavezu da male akcionare i javnost preko tržišta upoznaje sa poslovanjem. U završnim godišnjim izeštajima selektivno su prikazani samo neki od slabijih rezultata, oni važniji su prikriveni, izbegnuti ili prerađeni.

Tako se na prvim stranicama čita da je udeo u fiksnoj telefoniji 99,8, mobilnoj 56 odsto, a Telekom i obezbeđuje odlazak na internet za 76,6 odsto ADSL korisnika. Čitalac da pomisli kako je sistem suveren spram konkurencije.

Izostaje podatak da državni operater drži tek 25 odsto tržišta multimedija, više nego duplo manje od najvećeg konkurenta, korporacije SBB. Pri tome i rast u ovom segmentu je skroman, tek četiri odsto prošle godine.

Razlog je manjak investicija, prošle godine su bile manje za 25 odsto spram prethodne i trend dezinvestiranja se nastavlja.

Izostanak investicija

Sistem je još uvek profitabilan, ali država unazad nekoliko sezona uzima dividendu i ojačava budžet, makar i po cenu izostanka investicija. Ovakvim ponašanjem država snižava cenu preduzeću u kome je daleko najveći, nadpolovični, akcionar.

A da investicije pomažu može se videti baš na primer zavisnog preduzeća "Mtel" iz Podgorice. Taj najmanji segment sistema je ozbiljno ulagao, te za godinu dana broj korisnika multimedija sa jedanaest uvećao na trideset hiljada.

Sa druge strane, loša je situacija u celom Telekomu Republike Srpske, koji je beogradski Telekom, tokom mandata Vojislava Koštunice, kupovinom za 640 miliona evra žestoko preplatio. Još se osećaju posledice ovog hazarderskog poslovnog poteza.

Koliki je pad profita

Posebno je loše u segmentu mobilne telefonije. Dobit pre oporezivanja i plaćanja kamata je drastično umanjena i pala je ispod trećine ukupnog duga, te su banke imale pravo garancijom naplaćivati potraživanja.

Na pritisak političke scene, finansijeri su povisili koeficijenat zaduženosti na 1:4 i reprogramirali kredite. Time su, međutim, problem samo odložili, posebno što u ovom preduzeću nastavljaju da tavore.

Da su problemi Telekoma ozbiljni govori i rast ukupne zaduženosti sa 74, na ukupno 380 miliona evra. Visina zaduženosti nije prevelika, ali postaje u sklopu kontinurano lošeg i sve goreg poslovanja preduzeća.

U osnovi je nedovoljno prilagođavanje sistema aktelnim trendovima u telekomunikaciji. Slanje sms poruka brzo pada, dok je razgovor mobilnim telefonom dostigao maksimum, stagnira i počinje da opada.

Stoga ne čudi da je EBITD (profit pre plaćanja kamata i oporezivanja) u 2016. bio za 45 miliona niži u odnosu na prethodnu sezonu. Loš pokazatelj je, pak, prikriven evidentiranjem kao plaćanje licence za 4G telefoniju iz pretprošle, mada je plaćen novcem zarađenim prošle godine.

Budućnost je u multimediji

Koliko je Telekom demode preduzeće govori podatak da je fiksna telefonija najbolji segment preduzeća. Problem je što ovaj vid komunikacije nestaje, pa je pretprošle godine umanjen za petnaest, prošle za dodatnih deset odsto.

Trend je nastavljen i u prvoj polovini tekuće sezone. Koliko zaboravljamo na klasično telefoniranje govori i podatak da je prosečna cena računa korisnika 868 dinara, od čega je 659 dinara fiksirani start. Doduše, fiksna telefonija donosi prihod i tako što korisnici ADSL usluge drugih operatera za pristup internetu plaćaju (Telekomu) fiksni priključak i ako se ne koriste njime. Ali, fiksna telefonija nije perspektiva.

Budućnost je u multimediji. Telekom ima pretpostavke za razvoj i u ovom segmentu, odličan pristup svakom stanu, solidne pakete koje integrišu više ponuda (internet, mobilni, fiksna, IP televizija), a različite mogućnosti deluju privlačno korisnicima.

Zašto Ratel žmuri

Međutim, u ovom segmentu državni operater ima jakog konkurenta u korporaciji SBB, takođe državnom mezimčetu. Američka firma je odavno premašila 50 odsto udela na tržištu, pri čemu razvoj kablovske mreže nije uvek u skladu sa tehničkim zahtevima.

Reglatorno telo, Ratel, pak žmuri na oba oka. Korporacija američkog kapitala, na čijem čelu je donedavni šef CIA, u državi Srbiji ima prolaz kuda god da poželi.

Mada je vlasnik kablovske mreže kroz nju distribuira i svoj televizijski program. To je isto kao kada bi ruski Gasprom po Evropi gradio gasovode i kroz njih prodavao sopstveni gas.

Koliko je SBB, ne samo u Srbiji, velik monopolista, pokazuje i mogućnost da tv program registruje kao inostrani, ali da ga, suprotno medijskim zakonima, toliko upotpuni lokalnim sadržajem da, praktično, postane domaći. Uspeo je i da svoju televizuju postavi pod broj jedan, mada je uobičajeno, ne i propisano, da se prva pozicija dodeljuje javnom servisu.

Naravno da Ratel i dalje žmuri.

Urušiti, pa prodati za siću

Inertnom Telekomu predstoji borba sa moćnim rivalom, od države podržanim gotovo kao i domaće javno preduzeće. Naš sistem ima prednost s obzirom da u ponude može integrisati mobilnu telefoniju, dok SBB, za sada, nije i operater u ovoj sferi.

Smatra se mogućim da sa sadašnjih dvadeset i pet za dve godine dostigne i četrdeset odsto tržišta, al borba će biti žestoka. Dotle, u preduzeću su najavili otpuštanje 3.000 od oko 8.500 zaposlenih.

Dosadašnje stimulativno umanjivanje ogromog viška zaposlenih nije dao očekivane rezultate; za dve godine broj je umanjen tek za 700 radnika, a svaki od njih u proseku dobio je blizu 18.000 evra otpremnine.

Budućnost Telekoma će se rešavati na tržištima što modernijih usluga, pre svega multimedija. Ukoliko ne uspe, trend sve slabijih rezultata će se dodatno ubrzavati i već za tri, četiri godine može zapasti u zonu gubitaka.

Država, pak, ne samo da mirno gleda kako propada sistem koji je u svim razvijenijim zemljama i važan punilac budžeta i generator privredne aktivnosti, već nečinjenjem i tolerisanjem problematičnog ponašanja regulatornog tela doprinosi da Telekom izgubi vrednost i, kao gubitaš, bude prodat za siću

  • Anonimus

    15.11.2017 10:18
    Odista je čudno da država ne želi da preko berze proveri tržišnu vrednost akcija, time i kvalitet upravljanja državnim telekomunikacionim sistemom.
  • @Otkazao Kablovsku

    14.11.2017 23:58
    Ti ili imas
  • Otkazao Kablovsku

    14.11.2017 16:24
    @nikad mts
    Možda ali parama od iptv-a, ne od mojih. A ako plaćaš SBB plaćaš i pink.

Komentari čitalaca na objavljene vesti nisu stavovi redakcije portala 021 i predstavljaju privatno mišljenje anonimnog autora.

Redakcija 021 zadržava pravo izbora i modifikacije pristiglih komentara i nema nikakvu obavezu obrazlaganja svojih odluka.

Ukoliko je vaše mišljenje napisano bez gramatičkih i pravopisnih grešaka imaće veće šanse da bude objavljeno. Komentare pisane velikim slovima u većini slučajeva ne objavljujemo.

Pisanje komentara je ograničeno na 1.500 karaktera.

Napiši komentar


Preostalo 1500 karaktera

* Ova polja su obavezna

Ostalo iz kategorije Info - Biznis i ekonomija

Mali: Od 1. maja jeftiniji gas za privredu

Ministar finansija Siniša Mali izjavio je danas da je jedan od najvažnijih rezultata upravo završene Misije MMF postignuta saglasnost u vezi sa promenom metodologije obračuna cene gasa za privredu.